Učenici, ali i roditelji ponovno su na mukama – šta upisati, a da ne bude školovanje za zavode za zapošljavanje ili inozemstvo.
Ovom temom pozabavio se i Federalni zavod za zapošljavanje koji je objavio izvješće pod nazivom “Koju školu upisati”. Ako je suditi prema podacima, oni koji planiraju nakon srednje škole raditi i živjeti u BiH, trebaju se usmjeriti na zanimanja poput građevine, prerađivačke industrije, prijevoza, informacija i komunikacija… Istraživanje pokazuje kako je, uprkos bolesti COVID-19, na tržištu rada u 2020. na području FBiH evidentan rast broja zaposlenih u razdoblju od 2017. do 2021., i to za 4 posto. Najveći rast ostvaren je u djelatnosti “Informacije i komunikacije”, i to s 14.035 u 2017. na 17.754 u 2021., što je rast od 26,5 posto. I prerađivačka industrija bilježi rast sa 100.052 u 2017. na 103.541 u 2021. (rast od 3,5 posto).
- Djelatnost u kojoj je zaposlen najveći broj radnika je prerađivačka industrija (19,7 posto), slijede trgovina (18,2 posto), javna uprava i odbrana te obavezno socijalno osiguranje (9,1 posto), obrazovanje (8,3 posto) i djelatnost zdravstvene i socijalne zaštite (6,9 posto). U djelatnosti informacija i komunikacija zaposleno je 3,4 posto radnika – navodi se.
U razdoblju od 2017. do 2021. poseban rast zaposlenih bio je u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (26,7 posto), el. opreme (24,1 posto), namještaja (21,0 posto) i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (20,6 posto). Do značajnog pada u broju zaposlenih došlo je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-54,7 posto), industriji duhanskih proizvoda (-52,6 posto) i proizvodnji baznih metala (22,1 posto). Poseban rast bio je u informacijskim uslužnim djelatnostima (rast od 129,5 posto) i računalnom programiranju (80 posto). Evidentiran je i pad u trima djelatnostima (izdavačke, emitiranje programa i telekomunikacije). Podaci o učenicima koji su upisani u srednje škole pokazuju kako se najveći broj odlučuje za gimnaziju, drugi izbor je medicinska sestra/tehničar, te ekonomist, elektrotehničar, CNC operater. Manji broj učenika zainteresiran je za zanimanja poput – na tržištu najtraženijih – primjerice, keramičara. Za ovo zanimanje prošle godine odlučila su se tek 72 učenika. Mali je broj i onih koji su se lani odlučili školovati za IT tehničara – tek 26, web dizajnera (28), pekara (32), stolara (53). Prošle godine bez upisanih učenika ostali su smjerovi: metalurški tehničar, vodoinstalater, strojarski bravar, harmonikaš, knjigovezac…. Zanimljivo je kako je u BiH i regiji hroničan nedostatak konobara, a za ovo zanimanje u prošloj godini bilo je zainteresirano tek 70 mladih. Tako je i s mesarima. U posljednje dvije godine raste zanimanje za školovanje za slastičara, ugostiteljskog tehničara, obućara, montera, autolakirera, vlasuljara, zidara, mljekara.
