Hujić: Bh. inovatori pouzdani promotori bh. privrede i države, nastupi zavise od priliva novca

U svijetu prepoznati već u godini osnivanja udruženja 1994. godine, bh. inovatori ostvaruju značajne uspjehe i rade na jačanju ugleda bh. privrede i države, ali u svojoj zemlji nemaju dovoljno podrške zbog čega je neizvjestan svaki njihov odlazak na izložbe odakle se obično vrate sa priznanjima.

Generalni sekretar Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine (AIBiH) Husein Hujić u razgovoru za Fenu kaže da su inovatori iz Bosne i Hercegovine prepoznati i priznati već u godini osnivanja kad je, tada Savez inovatora Bosne i Hercegovine (septembra 1994. godine), primljen za punopravnog člana Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA).

– Upućeni su smatrali da je i to jedan od pouzdanih, tad malobrojnih, indikatora međunarodnog priznanja samostalnosti Republike Bosne i Hercegovine. Šta više, jedan od članova AIBiH izabran je već 1998. godine za člana Izvršnog komiteta IFIA, potom četiri puta u razdoblju do 2010., potom imenovan za direktora IFIA (2010-2021), unutar tog razdoblja imenovan za generalnog direktora IFIA (2016-17). Nije poznato da je ijedno drugo udruženje bh. građana dostiglo takav ugled u svijetu – naglasio je Hujić, koji je kao generalni direktor IFIA, u Fošanu (Kina) 2018. godine predsjedavao Generalnom skupštinom IFIA.

Ugled koji BiH uživa u svijetu inovatorstva možemo, istaknuo je, najviše zahvaliti kvalitetu i priznanjima koje postižu inovacije članova AIBiH na najvećim svjetskim smotrama kreativnosti u oblasti “industrijskog vlasništva“, kako se stručno nazivaju autorska prava u tehničko-tehnološkom stvaralaštvu.

– Uz to što je u BiH i drugim zemljama nastalo na desetke novih proizvoda na bazi naših inovacija, ima jedan drugi, sa stanovišta Statuta AIBiH neobavezan ali zadivljujući doseg naših uspjeha na svjetskim izložbama – jačanje ugleda bh. privrede i države – naglasio je.

Hujić ističe korist koju za Bosnu i Hercegovinu ostvaruju bh. inovatori redovitim višegodišnjim poboljšanjem tzv. imidža BiH u svijetu tehničko-tehnološkog materijalnog stvaralaštva.

– Do zaključka o koristi za BiH koju ostvaruju bh. inovatori može se doći ako se zna da je inovatorstvo primarno unikatni medij za pouzdanu privrednu promotivnu aktivnost, da je na osnovu zvaničnih svjetskih rangiranja po konkurentnosti naša zemlja na nezavidnom mjestu, te da izložbe inovacija posjećuju prosvjećeni i upućeni ljudi – privrednici, naučnici, državni zvaničnici, studenti, kao i da među posjetiocima vlada uvjerenje da dobre inovacije dolaze iz zemlje u kojoj je dobra privreda – pojašnjava on.

Prisjeća se da su u jesen 1995. godine bh. inovatori prezentirali svoje inovacije prvi put u inostranstvu – na izložbama u Briselu i Nirnbergu, ‘dok su bh. državnici vodili mirovne pregovore u Dejtonu’.

– Koliko su za BiH bila značajna priznanja koja su inovatori donijeli potvrdio je tadašnji član bh. Predsjedništva Stjepan Kljuić, koji je priredio prijem za nagrađene autore. Doduše samo iz Sarajeva, mada smo prezentirali inovacije i kolega iz Bihaća i Lukavca. Nekako su nam ih dostavili, a mi ih kroz tunel D-B proslijedili kolegama u Savezu inovatora Hrvatske u Zagrebu, koji su nam pomogli u izradi plakata inovacija, prijevozu u Brisel i Nirnberg – kazao je.

U periodu 1995-2022. u Udruženje je upisano oko 500 članova iz 68 bh. gradova, od Kladuše do Trebinja, od Dinare i Jadrana do Save – svaki po vlastitoj želji. Samo u Banjaluci, kaže Hujić, imaju više od 60 članova.

– Samo koji mjesec po uspostavljanju mira u BiH, u ljeto 1996., došla su dvojica kolega iz Banjaluke u SIBiH, pitali mogu li i kolege iz tog bh. entiteta putem našeg udruženja izlagati svoje inovacije na svjetskim izložbama. Naravno da mogu jer SIBiH omogućava svakom bh. inovatoru da ostvari svoj prvi interes, svoju inovaciju vidi u primjeni. Radi toga inovaciju je potrebno najprije ponuditi potencijalnim korisnicima. Tako je krenulo stvaranje jedinstvene, inovatorske BiH – priča Hujić.

Na pitanje u kojim oblastima ima najviše inovacija, kaže da bi za tačan odgovor trebalo sastaviti spisak od oko 450 inovacija koje su promovirali od 1994. dosad, razvrstati ih po oblastima što bi bilo poteško, ako bi se pridržavali razvrstavanja po međunarodnoj klasifikaciji patenata, pa odrediti oblasti.

– Možda bi bio ilustrativan odgovor da imamo inovaciju jednog kolege koji je dobio patent u SAD za inovaciju koja se odnosi na ‘izgradnju planine visoke 100 km’. Od te inovacije, do radova na zemlji, inovacija za zemljoradnju i mnoge druge – nema šta nema. Bezgraničan je ljudski genij – naglasio je.

Što se tiče razvrstavanja po oblastima, pojašnjava Hujić, tačan odgovor može dati Institut za zaštitu intelektualnog vlasništva osnovan 1993. godine, u kojem se štite prava tzv. “Industrijskog vlasništva“: opis prijave za priznanje patenta počinje upravo oblašću na koji se odnosi – po Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP).

Prilika je istaći, za sve koji bi poželjeli zaštiti svoju inovacija, da po MKP ima osam “ulaznih” razreda (A-H) koji se dalje razvrstavaju u pod-razrede, sve do nekih 85.000 “registratora” u koje je do danas svrstano više od 140 miliona dostupnih (zaštićenih) patentnih prijava i priznatih patenata (www.worldwide.espacenet.com).

– Međutim, unatoč jasnom uputstvu nije lako sastaviti prijavu za priznanje patenta. Udruženje u tome pomaže članove, naravno bez naknade – kazao je.

Upitan šta je cilj i kako prepoznati da li je izum vrijedan zaštite, Hujić naglašava da niko od potencijalnih interesenata, proizvođača, neće sklopiti ugovor sa inovatorom ako nema pravni dokaz da je autor tj. vlasnik inovacije koju prodaje. Drugo, ako inovator dobije patentna prava, može skupo naplatiti svaku zloupotrebu tj. tužiti nekoga ko bi, bez ugovora sa autorom koristio, proizvodio tu inovaciju.

Ako inovator ima ideju, za koju mu se učini da bi mogla biti društveno korisna i primjenjiva, jasno mu je, kaže Hujić, da od te ideje on sam može imati koristi samo ako je prihvati društvena zajednica, a “društvena zajednica“ počinje ugovorom inovator-proizvođač.

– Drugi dio odgovora na pitanje kako prepoznati da li je izum vrijedan zaštite ponovo bi bio vezan za postupak zaštite. Patentna prijava, kako se popularno naziva, sadrži šest poglavlja, a među njima “Stanje tehnike, sa prikazom i analizom poznatih rješenja definisanog tehničkog problema“. U tom poglavlju se krije odgovor na to pitanje. Nije da je skriven, ali teško ga je pronaći. Podnosilac prijave dužan je navesti sve postojeće inovacije (MKP) sa kojima se može porediti njegova inovacija, samo tim dokazima potvrđuje originalnost svoje inovacije – kaže Hujić.

Kako pojašnjava, upravo ti dokazi su vrijednost/i koje autor štiti poglavljem “Patentni zahtjevi“, a uslovi za priznanje jednog ili više zahtjeva su inventivnost, novost, industrijska proizvodivost.

– Nije teško ustanoviti može li se inovacija serijski proizvoditi. Novost se može ustanoviti dobrom pretragom ‘Stanja tehnike’, ali stupanj inventivnosti mogu ustanoviti samo rijetki stručnjaci koji dobro poznaju sve inovacije u oblasti kojoj pripada data inovacija. To je pošlo za rukom kolegici mladoj inženjerki elektrotehnike Mensuri Pašić, koja radi kao razvojni programer softvera u Tuzli. Za svoju inovaciju ‘Naprava za spajanje remena ili narukvice’ imala je sedam patentnih zahtjeva, svih sedam priznati su po sva tri kriterija u Evropskom patentnom uredu. Nije mi poznato ima li još takvih primjera u svijetu, ali znam da će njena ‘narukvica’ predstavljati ‘čudo’ na svjetskim izložbama na kojima budemo izlagali ove godine – istaknuo je.

Hujić nema tačan uvid u broj njihovih inovacija koje su u primjeni. Prvih 15-ak godina vodili su evidenciju, po kojoj se procent naših primijenjenih inovacija kretao od 15 do 25 posto.

– Mislim da je sad 10 do 15 posto što je uspješno, ako se zna da je taj procent manji od pet posto u svijetu. Taj podatak se iznosi na svjetskim inovatorskim susretima, izložbama, simpozijima i sličnim skupovima, ali paušalno, bez navođenja izvora – kazao je.

Kada su u pitanju planovi Asocijacije inovatora BiH, Hujić najavljuje da će sigurno biti održana izborna skupština AIBiH (online), ali da svjetske izložbe odnosno nastupi bh. inovatora zavise od priliva novca.

– Mi se finansiramo na način kako se snađemo i kako nas snađe. Odbijena nam je i simbolična financijska podrška kao udruženju građana koje na vanjskotrgovinskoj oblasti uspješno promovira BiH i bh. privredu. Ostaje sumnja smeta li kome što je jedno udruženje građana dostiglo u svijetu ugled pouzdanog promotora bh. privrede – navodi Hujić.

Smatra da od država bivše SFRJ najbolje rade inovatori u Hrvatskoj. Imaju 4-5 zaposlenih u Zajednici, barem po jednog zaposlenog u županijskim udrugama, imaju bogatu budžetsku podršku, radna sredstva…

– Ostali životare, baš kao i mi, uključujući Sloveniju. Što se tiče šireg, balkanskog prostora, Albanije nema na izložbama, Grčka se ponekad pojavi, Bugarska je, do posljednjih 10-15 godina bila prilično jaka, sada ih nema na svjetskim izložbama. Rumunija je najbolja i priređuju svake godine izložbu Euroinvent, a idu i na svjetske izložbe, dok je Mađarska bila veoma aktivna do 2010. Tada je i predsjednik IFIA bio iz te zemlje, otada je nema na izložbama – kazao je Hujić.

 

Javno.ba / FENA

biznis.ba

drugi upravo čitaju