Izvoz iznosi 8,2 milijardi KM, manji za 8,18%, dok je uvoz 14,30 milijardi KM, veći za 3,07%, u odnosu na isti period 2023. godine.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i saradnice Amila šehić i Belma Alihodžić predstavili su osnovne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene zemlje sa svijetom u prvoj polovini ove godine, fokusirajući se na trgovinu sa najvažnijim partnerima.
Analize pokazuju pad izvoza na vodeća tržišta, ali i usporavanje tog trenda. Najveći pad zabilježen je sa zemljama EU i CEFTE-e, dok se bilježi rast izvoza na “ostala tržišta”. Uvoz je imao suprotan trend, što je rezultiralo povećanjem deficita od 6,1 milijardu KM.
Razlozi za smanjenje razmjene su uglavnom povezani sa smanjenom aktivnošću u EU. Značajan dio razmjene odnosi se na EU, što čini 70% ukupne razmjene. Negativan uticaj ima neizvjesnost i geopolitičke tenzije, posebno na Bliskom Istoku.
Pad izvoza najviše je uticao sektor električne energije, željeza i čelika, te hemijske industrije. S druge strane, zabilježen je rast izvoza namjenske industrije i farmaceutskih proizvoda.
Nestabilna vremena i poremećeni uslovi privređivanja zahtijevaju razvoj mehanizama za ublažavanje negativnih efekata. Prognoze EU za 2024. godinu pokazuju pozitivan trend, što može doprinijeti poboljšanju ekonomske aktivnosti u drugom dijelu godine.
Objava Usporavanje ekonomije u eurozoni odrazilo se i na privredu Bosne i Hercegovine – očekuje se poboljšanje u drugom dijelu godine pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( / Javno.ba )