Interesovanje američkih kompanija za Jadransko-jonski auto-put kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu otvara mogućnost brže realizacije ovog velikog regionalnog projekta, posebno ako građevinski angažman bude praćen finansiranjem. Ipak, potvrđeno interesovanje još nije garancija skorog početka radova: model finansiranja, faze gradnje i rokovi za crnogorski dio koridora tek treba da budu utvrđeni.
Kako piše BiznisInfo.ba, američke kompanije zainteresovane su za djelove budućeg saobraćajnog pravca kroz obje države. Planirane trase kroz BiH i Crnu Goru zajedno obuhvataju približno 230 kilometara auto-puta, koji bi unaprijedio povezanost regiona s Hrvatskom i Albanijom.
Za Crnu Goru posebno je značajno što se partner traži za razvoj cjelokupnog Jadransko-jonskog koridora kroz državu, uključujući tehničku dokumentaciju i izvođenje radova. Procijenjena vrijednost oko 127 kilometara auto-puta iznosi 2,8 milijardi eura.
Finansiranje bi moglo da bude presudno za ubrzanje
Najvažnije pitanje nije samo koje bi američke kompanije mogle graditi auto-put, već da li bi njihovo uključivanje pomoglo da se obezbijedi novac za realizaciju.
Prema informacijama koje prenosi BiznisInfo.ba, razmatra se mogućnost da američka strana učestvuje u projektovanju i izgradnji, ali i u finansiranju koridora. Upravo bi povezivanje tih poslova moglo da olakša prelazak iz pripremne faze u realizaciju, pod uslovom da budu dogovoreni prihvatljivi finansijski i ugovorni uslovi.
Osnova za saradnju je međudržavni sporazum koji su Crna Gora i SAD potpisale 24. jula. Rok za iskazivanje interesovanja istekao je 7. septembra, a Ambasada SAD-a potvrdila je da su se američke kompanije zainteresovale za projekat. Njihova imena zasad nijesu objavljena. ČITAJ VIŠE
Cijeli koridor u fokusu, dinamika tek treba da se odredi
Ministarstvo javnih radova pojasnilo je da poziv obuhvata cjelovit projekat kroz Crnu Goru. Konkretne faze, prioritetne dionice i dinamika realizacije biće određeni naknadno.
To je važna razlika za procjenu koliko brzo projekat može napredovati: traženje partnera za kompletan koridor ne podrazumijeva da će radovi na svim dionicama početi istovremeno.
Crnogorska trasa planirana je od granice s BiH do granice s Albanijom. Koncept integrisanog koridora obuhvata i približno 94 kilometra Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP), kao i telekomunikacionu infrastrukturu.
Otvorena su i pitanja budućeg održavanja auto-puta, naplate putarine i eventualnog trajanja angažmana partnera. Ti odnosi zavisiće od izabranog modela realizacije i ugovora koji tek treba da bude definisan.
Američki interes postoji i kod susjeda
Regionalni značaj američkog interesovanja ogleda se u tome što je ono prisutno i na planiranom nastavku auto-puta kroz Bosnu i Hercegovinu.
Prema pisanju BiznisInfo.ba, tamo je predviđena trasa od približno 103 kilometra, od Počitelja, gdje se povezuje s Koridorom 5C, preko područja Stoca i Trebinja do crnogorske granice.
Najviše se napredovalo u pripremi dionice Počitelj–Stolac, duge oko 23 kilometra. Za nju je utvrđen javni interes, a Autoceste FBiH početkom godine pokrenule su postupak sporazumnog pribavljanja nekretnina potrebnih za gradnju.
Interesovanje za Jadransko-jonski auto-put kroz BiH ranije je iskazao i američki Bechtel. Odvojeno od toga, predstavnici Vlade Republike Srpske krajem maja potpisali su memorandum o razumijevanju s predstavnicima američkih kompanija, nakon čega je među projektima pomenut pravac Stolac–Trebinje, uz mogućnost traženja zajedničkih modela finansiranja.
Hoće li američko interesovanje prerasti u brzu gradnju?
Američko učešće moglo bi da ubrza realizaciju ukoliko donese konkretne ugovore, obezbijeđeno finansiranje i usklađenu pripremu dionica. Interesovanje za djelove trase s obje strane granice otvara i mogućnost bolje koordinacije regionalnog povezivanja.
Ipak, na osnovu dosad objavljenih informacija nije moguće zaključiti da će auto-put biti brzo izgrađen. Međudržavni sporazum, javni poziv i iskazano interesovanje predstavljaju korake ka realizaciji, ali ne daju odgovor na pitanje kada će početi radovi i koliko će trajati.
Za procjenu da li američki angažman zaista mijenja tempo projekta biće presudne naredne odluke: izbor partnera, dogovor o finansiranju i objavljivanje rokova za prve dionice.
AKO STE PROPUSTILI:
Crna Gora bira partnera: Auto-put od 2,8 milijardi eura privukao američke kompanije
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
