Novi izvještaj britanske organizacije Oxfam otkriva dramati�an rast bogatstva najbogatijih 1% populacije u posljednjih deset godina. Ukupna vrijednost njihove imovine dovoljna je da okon�a globalno siromaštvo �ak 22 puta — ali uprkos tome, projekti za borbu protiv nejednakosti ostaju hroni�no nedovoljno finansirani.
S jedne strane, gotovo polovina svjetske populacije — više od 3,7 milijardi ljudi — živi u siromaštvu. S druge, 3.000 milijardera širom svijeta uvećalo je svoje bogatstvo za 6,5 triliona dolara (5,5 triliona eura) u posljednjoj deceniji, što �ini �ak 14,6% globalnog BDP-a.
Prema Oxfamu, od 2015. godine najbogatijih 1% ljudi na svijetu uvećalo je svoje bogatstvo za više od 33,9 triliona dolara (29 triliona eura), u realnim vrijednostima. Ta suma bi, zasnovano na podacima Svjetske banke iz 2021. godine, bila dovoljna da se siromašnim ljudima obezbijedi dodatnih 8,30 dolara dnevno za osnovne potrebe.
Da bi se ne samo iskorijenilo siromaštvo, već i postigli svi ciljevi održivog razvoja UN-a, uklju�ujući zaštitu planete, bilo bi potrebno oko 4 triliona dolara godišnje.
„Hiljade milijardi dolara koje bi mogle da finansiraju globalne ciljeve nalaze se zaklju�ane u privatnim ra�unima ultrabogatih“, upozorio je Amitabh Behar, izvršni direktor Oxfam Internationala.
Pomoć se smanjuje dok privatno bogatstvo raste
U izvještaju se navodi da su najbogatije vlade, među kojima su i �lanice G7, smanjile razvojnu pomoć više nego ikada od 1960. godine. Samo G7 zemlje planiraju da do 2026. godine smanje pomoć za �ak 28% u odnosu na 2024.
Istovremeno, �ak 60% zemalja sa niskim prihodima — koje najviše zavise od međunarodne pomoći — nalazi se na ivici dužni�ke krize. One zbog visokih kamatnih stopa plaćaju više za zaduživanje, što im ostavlja manje sredstava za zdravstvo i obrazovanje.
Oxfam upozorava da razvoj ne smije zavisiti od privatnih investicija, već da se mora oslanjati na javni sektor.
„Bogate države su prepustile globalni razvoj Volstritu. Svjedo�imo preuzimanju razvoja od strane privatnog kapitala, dok se dokazane javne mjere za borbu protiv siromaštva potiskuju u drugi plan“, navodi Behar.
Rješenje: Državna ulaganja i pošteni porezi
Oxfam preporu�uje da vlade investiraju u državne razvojne projekte kako bi se obezbijedila univerzalna i kvalitetna zdravstvena zaštita, obrazovanje i javne usluge — uklju�ujući energetiku i transport.
Međutim, zapadne države se suo�avaju s rekordnim dugovima koji �esto prelaze godišnji BDP, dok javno bogatstvo raste znatno sporije od privatnog.
Od 1995. do 2023. godine, privatno bogatstvo poraslo je �ak osam puta više od javnog. Dok je javno bogatstvo poraslo za 44 triliona dolara, privatno bogatstvo se povećalo za 342 triliona — više od tri puta globalnog godišnjeg BDP-a, koji iznosi oko 100 triliona dolara.
Oxfam zato poziva na ponovno uvođenje pravednih poreza za najbogatije, naglašavajući da milijarderi danas efektivno plaćaju porez u visini od samo 0,3% svog bogatstva.
U zajedni�kom istraživanju sa Greenpeace-om, sprovedenom u 13 zemalja (među kojima su Velika Britanija, Francuska, Njema�ka i Italija), Oxfam je otkrio da:
„9 od 10 ispitanika podržava finansiranje javnih usluga i klimatskih mjera oporezivanjem ultrabogatih.“
Zaklju�ak izvještaja je alarmantan: samo 16% ciljeva UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja je na putu da bude ispunjeno do 2030. godine.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}