5 C
Sarajevo
Čet, 12, 22

Šta slijedi nakon nasilne aneksije ukrajinske teritorije? Odgovor zna samo jedan čovjek


Osam i po godina nakon što je Vladimir Putin najavio aneksiju Krima, okupio je rusku elitu u dvorani u Kremlju na još jednoj ceremoniji otimanja zemlje: ovoga puta polažući pravo na još četiri ukrajinske regije.

Formalnostima pripojenja prethodio je ljutit, neskladan govor koji se samo kratko osvrnuo na Ukrajinu ili četiri regije na koje Rusija sada polaže pravo.

Umjesto toga, Putin je osudio Zapad zbog litanije grijeha, u rasponu od destabilizacije Rusije u 17. stoljeću do dopuštanja operacije promjene spola.

Prijetnja nuklearnim oružjem

Također je ponovio svoju prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, tvrdeći da su Sjedinjene Američke Države “stvorile presedan” za korištenje nuklearne sile 1945. godine, navodi Guardian u analizi govora ruskog predsjednika u kojem je objavio nasilnu akneksiju gotovo 15 procenata teritorije susjedne države.

Govor od petka vjerojatno će biti zapisan kao još jedna prekretnica u Putinovoj dugoj vladavini Rusijom. I dok su dvorana, publika i poruka bili slični kao prilikom jednako nasilne aneksije ukrajinskog poluostrva Krima u martu 2014., kontekst je vrlo različit.

Putin je tada za sobom povukao veliki dio ruske elite i društva, na valu patriotskog žara potaknutog propagandom državne televizije.

Izvan Rusije, iako su mnogi bili šokirani golim otimanjem zemlje, neki su smatrali da je Putin u pravu: nakon Iraka i Libije, kako bi Zapad drugima mogao držati predavanja o kršenju suvereniteta?

Mnogi evropski političari željeli su se što prije vratiti uobičajenom poslu s Rusijom.

No, ovaj put domaća i međunarodna situacija daleko su nepovoljnija za Putina.

  ŽIVOT I SMRT ŽENE KOJA JE KRALJICOM POSTALA SASVIM SLUČAJNO

Kod kuće je krenuo u nepopularnu akciju mobilizacije, što je natjeralo stotine hiljada Rusa da pokušaju napustiti zemlju. Poboljšanja kvaliteta života koja su donijele prve godine “putinizma” presušuju zbog sankcija i međunarodne izolacije.

Od februara i invazije na Ukrajinu ruski čelnik je međunarodni otpadnik, a čak i nezapadni čelnici osuđuju njegovu očiglednu agresiju, potkopavajući njegove tvrdnje u petak da govori u ime cijelog nezapadnog svijeta.

Godine 2014. osudio je licemjerje zapadnih političara koji “nešto danas nazivaju bijelim, a sutra crnim”, a mnogi su mu kimali glavom.

Osuda Zapada

Danas je ponudio ljutitu, ali manje koherentnu osudu Zapada, u stilu “više bijesnog taksiste nego šefa države”.

“Oni ne žele da budemo slobodni, oni žele da budemo kolonija; ne žele ravnopravno partnerstvo, žele nas ukrasti”, rekao je on.

Putin je skrenuo s osude “totalitarizma, despotizma i aparthejda” današnjeg Zapada, na spominjanje “povijesnog pljačkanja Indije, bombardiranja Dresdena na kraju Drugog svjetskog rata” i “više rodova” u modi na Zapadu.

Misija Rusije, rekao je, bila je “braniti našu djecu od monstruoznih eksperimenata osmišljenih da unište njihovu svijest i njihove duše”.

Andrej Kolesnikov, iz Fondacije Carnegie za međunarodni mir, napisao je na Twitteru:

“Putinov govor skup je nevverojatno nepismenih klišea zavjere koji su se prije 30 godina mogli pročitati u marginalnim nacionalno-patriotskim novinama.

Sada je to postala politika bivše supersile, koja čak ni u doba sovjetskih lidera nije mogla sebi priuštiti takav diskurs.”

O Ukrajini, Putin je rekao da je Rusija “spremna za pregovore”, ali je odmah nakon toga insistirao da će anektirane teritorije biti dio Rusije “zauvijek” i da ne mogu biti dio bilo kakvih pregovora.

  ERDOGAN: REKAO SAM I PUTINU I ZELENSKOM DA NEMA POBJEDNIKA U RATU KOJI SE ZAVRŠAVA SMRĆU LJUDI

Ukrajina je već rekla da će ignorirati aneksiju i nastaviti svoju vojnu akciju za povrat teritorije.

Kijev vjeruje da bi svaki “prekid vatre” Rusiji jednostavno dao vremena da se pregrupiše prije ponovnog napada.

Iskustvo sa Krima

Uostalom, Putin je u svom govoru u martu 2014. izričito isključio zauzimanje još teritorija:

“Ne vjerujte onima koji vas pokušavaju zastrašiti Rusijom i koji vrište da će druge regije slijediti nakon Krima. Ovo nam ne treba.”

Pa ipak, evo ih, vratili su se u dvoranu Kremlja, plješćući dok su još četvorica marionetskih vođa koje je imenovala Moskva prepustila svoje regije Moskvi.

No, aneksija uključuje više od komada papira. I dok je 2014. Rusija upravo izvela brzu i tajnu vojnu operaciju zauzimanja Krima, ovoga puta stvari su daleko manje jasne.

Borbe se nastavljaju u i oko sve četiri anektirane regije, zbog čega je izdata naredba o mobilizaciji.

Putinov govor ostavio je bez odgovora gotovo sva ključna pitanja o tome što bi se moglo dogoditi sljedeće.

Njegov portparol Dmitrij Peskov u petak ujutro nije mogao reći polaže li Rusija pravo na sve regije Zaporožje i Herson ili samo na njihove dijelove koje već kontrolira, obećavši da će to “razjasniti” kasnije.

Govor nas nije ostavio ništa mudrijima.

Publika u petak, većinom stariji muškarci sa sigurnosnim i vojnim iskustvom, mračno je pljeskala svom vođi.

  POSLJEDICE ODLUKE O MOBILIZACIJI: OČAJNIČKI POKUŠAJ PUTINA DA PROMIJENI TOK RATA

Ipak, mnogi u ruskoj političkoj eliti zgroženi su događajima u proteklih nekoliko mjeseci, čak i ako kritike nisu javno iznijeli. Također i oni ostaju u neznanju o tome kako bi se događaji mogli razvijati.

“Niko ne zna što će se sljedeće dogoditi, jasno je da nema velike strategije”, rekao je jedan moskovski izvor, politički insajder s dobrim vezama.

“Ako jedno ne upali, pokušat ćemo nešto drugo, a niko ne zna kuda će to odvesti. Odluke se donose u glavi jednog čovjeka.”

Dok je Putin dvije decenije govorio o želji Zapada da uništi Rusiju, intenzitet i ponavljanje s kojim se uhvatio u koštac s tom temom sugerira da to nije samo političko pozorište: on je postao istinski vjernik.

Što to znači za najveće pitanje ostaje nejasno. Čini li zbog tog žara veća ili manja vjerovatnost da će upotrijebiti nuklearno oružje? Jesu li njegove prijetnje blef ili ne?

Opet, oni u Moskvi nisu ništa bolje informirani od nas ostalih.

“Niko ne zna. Sumnjam da i on još zna, da budem iskren”, rekao je izvor.

RAPORT/PRESS


pressmediabih.com

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Amra
Amrahttps://www.tnt.ba
Amra voli da piše o ljepoti, to je opušta. Njeni savjeti o modi i šminaknju uvijek dobro dođu. Puno istražuje i čita. Ponosna je mama djevojčice i dječaka pa na zabavan način servira korisne informacije o trudnoći i odgajanju djece.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa