Memorijal Berlin-Tiergarten nedaleko Brandenburških vrata svečano je, popraćen paradom savezničkih trupa, otvoren već 11. novembra 1945.. Dva tenka T-34 i dva topa, koji su korišteni u bici za Berlin, nalaze se na ulazu na spomen obilježje.
Krajem marta ove godine ovi tenkovi su umotani u ukrajinske zastave. Ubrzo nakon toga, berlinska zastupnica demokršćanskog CDU-a Stefanie Bung zahtijevala je da se topovi i tenkovi uklone zbog rata u Ukrajini: „Danas tenk u Tiergartenu više ne predstavlja samo oslobođenje Njemačke od nacizma i fašizma, nego stoje i za agresivni napad na teritorijalnu granicu i ratovanje kojim se uništavaju ljudski životi.”
Međutim, berlinski Senat je odbio njen zahtjev.
– Riječ je o obilježavanju sjećanja na poginule u Drugom svjetskom ratu, u kojem su brojni vojnici Crvene armije izgubili živote u borbi protiv nacističkog režima, uključujući mnoge nacionalnosti Sovjetskog Saveza, pa i niz ruskih i ukrajinskih vojnika – rekla je berlinska senatorica za okoliš i zamjenica gradonačelnice Bettina Jarasch (stranka Zelenih).
Berlin je zakonski obavezan brinuti se oko sovjetskih spomenika: to je i dio sporazuma između Savezne Republike Njemačke, DDR-a i četiri sile pobjednice u Drugom svjetskom ratu iz 1990. godine, kojim je dogovoreno očuvanje i održavanje spomen-obilježja.
Sovjetski ratni spomenik u Treptowskom parku najveći je spomenik te vrste u Njemačkoj i najvažniji spomenik sovjetskim vojnicima u Berlinu. Na okolnih pet grobnih polja sahranjeno je 7.000 vojnika iz svih bivših sovjetskih republika.
Početkom aprila nepoznate osobe su na spomen obilježju iscrtale antiruske slogane. Nepoznate osobe su crvenom bojom na postolju ispisale rečenice poput: “Ukrajinska krv na ruskim rukama” ili “Smrt svim Rusima”, a nekoliko dana kasnije i simbol “Z”, te slogane poput “Ubice” ili “Orci”. Spomenik je sada pod pojačanim nadzorom, a policija traga za počiniteljima.
Justus H. Ulbricht, njemački historičar i direktor udruženja “Denk Mal Fort!” je čvrsto uvjeren da rušenje ili skrnavljenje spomenika neće donijeti ništa dobro: “Ono što vidite u Treptowu je herojski spomenik. Naklonost prema herojima je drastično opala u Njemačkoj. Spomenici ove vrste su već odavno diskutabilni.” On smatra da je svaki spomenik dio historije jednog grada.
- Ja glasam za to da [spomenik] uvijek treba ostaviti tamo gdje je, ali da se o njemu raspravlja.
Sovjetski spomenik u Dresdenu podignut je odmah po završetku rata i svečano otvoren u novembru 1945. 1994. spomenik je preseljen i sada se nalazi u blizini Muzeja vojne historije.
Krajem marta 2022. političar FDP-a iz Dresdena Stefan Scharf napisao je na svom Twitter nalogu: “Ne, sovjetski ratni spomenik u Dresdenu ne može ostati. Ne zbog 1945., nego zbog 1953., 1968. i 2022.”
Objašnjenje je jednostavno: Prva gardijska tenkovska armija Sovjetskog Saveza, koja je bila stacionirana u Dresdenu do 1993. godine, bila je uključena u gušenje narodnog ustanka u DDR-u 1953. godine i u gušenju Praškog proljeća 1968. godine. Danas je ta ista ruska 1. gardijska tenkovska armija aktivna u ratu u Ukrajini. Kao rezultat toga, spomenik mnogima postaje trn u oku.
Kristiane Janeke, znanstvena voditeljica Muzeja vojne historije u Dresdenu, ne razmišlja mnogo o ideji uklanjanja spomenika, čak i ako bi on našao mjesto u muzeju: „Onda bi se iz javnog prostora uklonio dio historije grada i dio sjećanja na ovaj rat. Mislim da je to pogrešno. Ne možete mijenjati historiju. Ovi spomenici podsjećaju na ono što se dogodilo. Jedino ako se stave u kontekst na primjer ako bi se napravio precizniji opis [spomenika], onda bi to moglo biti odgovarajuće rješenje.”
Do 24. februara ukrajinska, ruska, bjeloruska i njemačka zastava visile su ispred zgrade Njemačko-ruskog muzeja u berlinskom naselju Karlshorst. Sada tamo visi samo ukrajinska zastava.
- Mnogi vjeruju da podizanjem samo ukrajinske zastave želimo utjecati na to da se zaborave zasluge Crvene armije i ulogu Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu. To uopće nije istina. To je znak solidarnosti s Ukrajinom. Prethodno smo postavili sve tri zastave jer ovdje zajedno rade ljudi svih tih nacionalnosti – rekao je direktor muzeja Jörg Morré za DW.
U zgradi, koja je danas muzej, 8. maja 1945. godine, potpisana je bezuvjetna kapitulacija Njemačke. Muzej su zajednički osnovale Savezna Republika Njemačka i Ruska Federacija 1994. godine u pravnom obliku udruženja, kojoj su se 1997. i 1998. kao članovi pridružili nacionalni muzeji Drugog svjetskog rata iz Ukrajine i Bjelorusije.
Nakon redizajniranja, muzej u Karlshorstu ponovo je otvoren u maju 1995. godine kao Njemačko-ruski muzej.
Uzimajući u obzir rusku agresiju na Ukrajinu, uprava muzeja odlučila je da koristi naziv „Muzej Berlin-Karlshorst“, jer on je spomen na sve žrtve njemačke agresije na Sovjetski Savez, bez obzira na njihovu nacionalnost.
- Ruska Federacija pokušava sada nacionalizirati i monopolizirati sovjetsku pobjedu, a u nekim slučajevima je svaki kooperativni pokušaj instrumentaliziran. Trenutno nam pomaže samo držanje distance. Ovdje pomažu samo vrlo jasni signali – rekao je direktor muzeja Jörg Morré, piše DW.
hayat.ba