Nakon što je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu 24. februara vlada u Nikoziji priključila se sankcijama pa na otok s 1,2 miliona stanovnika više ne slijeću avioni iz Rusije.
- Nedostaju nam turisti iz Rusije – kaže za Hinu lokalni stanovnik Tom u luci grada Pafosa, na zapadu otoka. Tom prodaje ulaznice za brod na tri kata ‘Ocean Vision’ koji u večernjim satima vozi posjetitelje u obilazak zaljeva nudeći im ‘All inclusive’ hranu, piće i živu glazbu.
Plava svjetla divovskog broda, kapaciteta 300 mjesta, osvjetljavaju toplu noć u Pafosu no u pristaništu nema puno zainteresiranih ljudi za ulaznicu od 75 eura. Tom kaže da su Rusi činili 30 posto gostiju broda.
- Rusa nema jer nema direktnih letova, a jedini Ukrajinci ovdje su izbjeglice – napominje dok na lokalnom šetalištu grupa Ukrajinaca protestuje protiv rata.
Uz more šeću turisti iz Britanije, Poljske i Izraela. Rusi, žele li doći, moraju putovati preko trećih zemalja.
Antras, konobar u obližnjem restoranu, iznosi maslinovo ulje na terasu te se također žali da im je pao promet od kada nema masovnog dolaska Rusa i Ukrajinaca. “Taj rat ondje je dio veće globalne igre, većih interesa”, komentira.
Bivša britanska kolonija Kipar, od stjecanja neozavisnosti 1960., smatrao je Rusiju prijateljskom zemljom i u njoj tražio podršku za svoje političke interese, posebno nakon turske invazije 1974. na sjeverni dio otoka. Ta invazija, kao i aktuelna ruska u Ukrajini, opravdavane su, među ostalim, zaštitom etničkih manjina.
Kipar je danas podijeljen na sjeverni turski i južni grčki dio.
Nakon kolapsa Sovjetskog saveza početkom 1990-ih na otok su došli brojni stanovnici bivših sovjetskih republika.
Limassol, drugi po veličini grad i financijski centar Kipra, neki su nazivali “Limassolgrad” jer je petina stanovnika bila ruskog porijekla. Oligarsi privučeni niskim porezima otvarali su kompanije i vezivali svoje jahte u novoizgrađenu marinu okruženu luksuznim trgovinama i kafićima.
No neki od njih sada proživljavaju neizvjesne trenutke jer im je vlada Kipra, članice EU-a od 2004. godine, uvela sankcije.
Avgi Lapathiotis, ekonomist iz kiparskog ministarstva finansija, kaže da su do maja bili “zamrznuli 60 miliona eura u petnaest investicijskih kompanija povezanih sa subjektima pod sankcijama”.
Ruske investicije na Kipru iznosile su više od 100 milijardi eura u 2020. godini.
Jurij, 24-godišnji zaposlenik hostela u Limassolu, nije jedan od tih bogatih ljudi. On je kao četverogodišnje dijete s majkom došao živjeti na Kipar te se više nije vratio u Rusiju.
- Situacija, međutim, djelomično utječe i na mene – kaže.
Njegova baka koja također živi u Limassolu ne može, naime, podizati svoju penziju iz Rusije jer je EU izbacio ruske banke iz financijskog sistema SWIFT.
hayat.ba
