U svom članku pod naslovom „Parlamentarni izbori u Grčkoj 2023: Mitsotakis – historijska šansa da postane najuspješniji premijer u posljednjih nekoliko decenija/Парламентарни избори во Грција 2023: Мицотакис – историска шанса да стане најуспешниот Премиер во последните неколку децении“, analizira aktuelna dešavanja u Grčkoj povodom ponovnih parlamentarnih izbora, koji će se održati 25.juna 2023.godine. Njegov članak objavljujemo u cijelosti.
Pala vlada (starog) Mitsotakisa
Dobro ste pročitali. Ali kalendar pokazuje na 9. septembar 1993.godine. Tada se već smijenjeni ministar vanjskih poslova Antonis Samaras odvojio od Nove demokratije i privukao nekoliko bivših kolega poslanika u novoformiranu stranku (Politička Zora). I time je premijera Konstantinosa Mitsotakisa (oca aktuelnog predsjednika stranke Kyriakosa Mitsotakisa) ostavio bez potrebne parlamentarne većine. Parlament je raspušten, a u oktobru iste godine stariji Mitsotakis izgubio je parlamentarne izbore. Samaras se nije složio sa mekim stavom premijera Konstantinosa Mitsotakisa prema sjevernom susjedu. Pričalo se, da je Mitsotakis, u dogovoru sa tadašnjim makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim, spreman da prizna svog sjevernog susjeda pod imenom Nova Makedonija. Zašto je ovo važno?
Usprkos složenim odnosima, aktuelni predsjednik stranke Nova demokratija, Kyriakos Mitsotakis, uspio je da sačuva jedinstvo stranke. U velikim grčkim strankama uvijek postoji neki oblik frakcija okupljenih oko bivših lidera. Ali ovoga puta i bivši predsjednici (partije) i premijeri Konstantinos Karamanlis i Antonis Samaras (nakon nekoliko godina vratio se u matičnu stranku) čvrsto stoje iza lidera Mitsotakisa. Pojavili su se (u manjim ulogama) i u aktuelnoj kampanji, ali dovoljno da pošalju poruku jedinstva u stranci.
To je jedan od atributa (sposobnost održavanja dobrih odnosa sa bivšim predsjednicima) Mitsotakisa, koji je izrastao u neprikosnovenog lidera stranke uz ogromnu podršku članstva i simpatizera. Ali u prošlosti, na početku karijere Mitsotakis je bio samo član parlamenta, dok je njegova sestra Dora Bakoyanni bila ministrica vanjskih poslova. Bila je u igri i kao moguća predsjednica stranke. Mnogi su sumnjali u Kyriakosove sposobnosti. Naravno, demantirao ih je sa mjesta premijera Grčke, a to je nedavno priznala i njegova sestra u televizijskom nastupu.
Sada je mnogo lakše
Za naredne izbore na snazi je stari-novi modificirani izborni model »Pojačane proporcionalne zastupljenosti«. Stranka koja osvoji najviše glasova u procentima dobit će dodatni broj bonus poslanika. Velike su šanse da Nova demokratija osvoji preko 40 posto glasova i tako dobije maksimalni mogući bonus poslanika (50). To znači da je moguće dobiti ukupno između 157 i 163 poslanika, i tako samostalno formirati sljedeću vladu (za to joj je potreban 151 poslanik). U ovom trenutku državu vodi tehnička vlada koju predvodi sudija Joannis Sarmas, s obzirom na to da niko nije ni pokušao da formira vladu nakon izbora u maju ove godine.
Nova demokratija je očigledno uspjela da prevaziđe nepovoljan period izazvan aferom prisluškivanja (lidera stranke PASOK Nikosa Androulakisa i nekoliko novinara), ali i tragičnu željezničku nesreću sa mnogo žrtava u oblasti Thembi. Ali, prema analizama nekoliko relevantnih finansijskih institucija iz inostranstva, ekonomski pokazatelji zemlje se konstantno poboljšavaju.
Lijevo orijentirana stranka Siriza će osvojiti oko 20 posto glasova ili oko 55 poslanika. PASOK (član Partije evropskih socijalista-PES) imat će oko 11 psoto, odnosno oko 30 poslanika. Slijedi Komunistička partija sa oko 7 posto glasova i nešto manje od 20 poslanika.
Najvjerovatnije će sljedeći grčki parlament biti sastavljen od sedam stranaka. Partije Eliniki Lisi (u prevodu: Grčko rješenje); Niki (u prevodu: Pobjeda); i Plevsi Eleftherias (u prevodu: Plovidba slobode) u anketama prelaze cenzus od 3 posto i moguće je da će svaka osvojiti najmanje po 10 poslanika u novom sazivu parlamenta. Sedam partija za grčke uslove znači, da je relativno mnogo stranaka zapravo osiguralo mjesto u najvišem zakonodavnom tijelu zemlje. Ukoliko stranke, koje osvoje manje poslanika od pobjedničke stranke povećaju svoj procentualni udio u parlamentu, smanjit će broj poslanika prvoplasirane stranke.
Izborna kampanja
I ovdje su Mitsotakis i Nova demokratija neprikosnoveni. Mitsotakis se u kampanji često pojavljuje u besprijekornoj odjevnoj liniji u elegantnoj bijeloj košulji (kada to protokol dozvoljava) sa zavrnutim rukavima na susretima sa građanima. I sam nastup je prilično specifičan. Na manjim biračkim mjestima nema klasičnog klišea sa velikom binom i političarima u odijelima. Prije nego što održi govor, Mitsotakis pozdravlja okupljene, i kreće se kroz masu prema centru gomile gdje postoji minimalno uzvišenje u vidu bine sa koje se obraća publici. Sve ovo pratilo je izvanredno ukrašavanje nebesko plavih grčkih i partijskih zastava (plava je i zastava Nove demokratije) praćeno zvucima sirena. Atmosfera na skupovima Nove demokratije je pobjednička i opuštena. Glavni Mitsotakisov argument je da zadobije povjerenje birača u mjeri u kojoj može samostalno formirati vladu.
Mitsotakis je također miljenik medija. On je posvuda. Poseban naglasak u njegovoj kampanji su mladi. Zbog toga je prilično aktivan na Tik Tok platformi.
Siriza u kampanji pokušava zadržati osvojene pozicije na majskim izborima. Kao da u zraku lebdi pitanje da li će Alexsis Tsipras nakon ovih izbora ostati na čelu stranke. Možda zbog velikog medijskog favoriziranja Nove demokratije, ostale velike stranke Siriza i PASOK nekako ne dolaze do izražaja u ovoj kampanji.
Izazov prekrasnih grčkih plaža
Ovo nije nimalo naivno. Grčka je mediteranska zemlja. Počela je sezona posjeta prekrasnim grčkim pješčanim plažama i toplom moru. U Grčkoj postoji navika jednodnevnih posjeta plažama i kupanja u moru. Sve to prati hladna kafa, te grčki gastro specijaliteti, u hladu sjenci pored mora. Sva tri najveća grčka grada, kao i mnogi manji gradovi, okruženi su beskrajnim pješčanim plažama i toplim morem. Sve je to izazov prije svega za Novu demokratiju. Da motivira birače, da bar dio dana odole prekrasnim plažama, moru i gastronomskim užicima i krenu na biračka mjesta.
To je još važnije s obzirom da ankete pokazuju, da je, kako smo rekli, moguće da će novi grčki parlament biti sastavljen od sedam, pa i osam partija. Niska izlaznost birača praćena povećanim procentom glasova među ostalim strankama može lako smanjiti izborni rezultat Nove demokratije na 149 poslanika. Mitsotakis napominje da će, ako ovaj put stranka ne uspije da sama formira vladu, zemlja ići na nove treće uzastopne izbore, krajem avgusta. Nova demokratija ne želi koalicionu vladu, a Grčka također nema dobra iskustva sa koalicionim vladama. Za sada ankete pokazuju da će stranka uspjeti na ovim izborima, a 25. juna, kasno uvečer, objavit će da će samostalno formirati novu grčku vladu.
Govoreći o prekrasnim grčkim plažama, treba napomenuti da je glavna turistička sezona pred vratima. Broj rezervacija za ovu sezonu ukazuje na veliku šansu da Grčka ponovo obori vlastiti rekord u broju dolazaka turista iz inostranstva. Sve to ide u prilog Novoj demokratiji, s obzirom na to da je tokom njene vladavine, a nakon pandemije Covid-19, turizam u zemlji u ekspanziji.
Agenda za narednu grčku vladu
Grčka, kao zemlja iz regiona, koja je dugi niz godina članica Evropske unije, nalazi se pred velikim izazovom. Minimalna plaća je i dalje niska (u poređenju sa evropskim prosjekom). Međutim, Mitsotakis je u svom Tik Tok postu, očigledno usmjerenom prema mlađim biračima, obećao dalji rast minimalne plaće. Uostalom, prethodna vlada Nove demokratije povećala je minimalnu plaću na 20 posto.
Grčka više nije problematična članica eurozone. Sada zemlja ima dogovorene povoljne uslove sa međunarodnim kreditorima. Makroekonomski pokazatelji zemlje su solidni. Ali ne zaboravimo, Grčka je jedna od starijih članica EU i eurozone. Dakle, pred njom je još dug put.
Odnosi sa starim-novim predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, trenutno nisu u nekoj velikoj krizi. Ali nikada nisu bili savršeni. Ovi odnosi su uvijek bili izazov. Mitsotakis je optužio Generalni konzulat Turske u Komotini/Gümülcine (područje nastanjeno s velikim brojem muslimanskih glasača) da se miješa u izborni proces u junu u korist partije Siriza. Zanimljive su ogromne rezerve gasa u južnom Mediteranu. Turska je također zainteresirana za njih, a to čini situaciju kompleksnom.
Prespanski sporazum. Mitsotakis je ovdje također prišao sa velikom mudrošću. Nije Grčka napravila neke velike iskorake otkako je ukinula veto na svog sjevernog susjeda na putu ka NATO i EU, ali odnosi su sada u opuštenijoj atmosferi. Za razliku od svoja dva prethodnika, Mitsotakis ima umjereniji stav.
Odnosi sa Albanijom i grčkom manjinom u toj zemlji. Na nedavnim lokalnim izborima u Albaniji došlo je do konfliktne situacije kada je albanska policija uhapsila jednog od kandidata za gradonačelnika (iz grčke manjine) pod optužbom da je podmićivao birače. Tadašnji ministar vanjskih poslova Grčke Nikos Dendias je promptno reagirao. Situacija se smirila. Sve je to došlo kao dodatni argument i poentiranje na račun Nove demokratije.
Iako je Grčka članica Šengenske zone, jedini susjed EU s kojim dijeli kopnenu granicu je Republika Bugarska. Još uvijek postoji prostor za unapređenje saradnje između dvije zemlje. Članstvo Bugarske i Rumunije u narednom periodu u Šengenskoj zoni koristit će i Grčkoj. Time će Grčka postati kopneno povezana sa ostatkom šengenske zone.
Međutim, glavni koridor za kopneni transport robe prolazi kroz Skoplje i Beograd. Ovaj prirodni koridor za transport ljudi i robe postoji već dugi niz decenija, a takav će ostati i u budućnosti. Dalja integracija dva sjeverna susjeda, kao i cijelog zapadnog Balkana u EU, izazov je i za Grčku. Saradnja sa regionalnom inicijativom Otvoreni Balkan je moguća u bliskoj budućnosti.
Grčka tradicionalno gaji odlične odnose sa Beogradom. Ali većina članica EU priznala je Kosovo kao nezavisnu državu. Odnosi Atine sa Prištinom u kontekstu istovremenog očuvanja dobrih odnosa sa Beogradom veliki su izazov za grčku diplomatiju.
Odnosi sa SAD na historijskom maksimumu
Odnosi sa SAD su trenutno na najvišem mogućem nivou. Ali oni će nastaviti da se produbljuju u oblastima odbrane i energetike. Terminal za tečni gas u Alexandropolisu trebalo bi da počne sa radom u decembru 2023. Preko njega će se tečni gas transportirati iz SAD i Bliskog istoka u region jugoistočne Evrope. Bez sumnje, Grčka je trenutno najpouzdaniji i najstabilniji partner Sjedinjenih Država u ovom turbulentnom regionu. I da ne zaboravimo, potvrđena je prva pošiljka aviona pete generacije F35, koja će stići u Grčku 2028.godine. Govoreći o strateškim partnerstvima u regionu, hoće li još neko dobiti naprednu tehnologiju poput F35?
Međutim, ekonomija je glavni argument prethodne vlasti (ne tehničke, već prethodne političke Mitstotakisove). Nastavak uspješnog trenda rasta makroekonomskih pokazatelja također će u narednom periodu biti glavni cilj nove vlade. I, naravno, strane investicije, poput impresivne investicije u Park Elenikon, koja će obogatiti ponudu atinske rivijere. Rado ističu, da je ovo zapravo najveći obalni projekat u Evropi u ovom trenutku.
Ako sve to uspije Mitsotakisu, on će izaći kao najuspješniji predsjednik stranke i premijer u Grčkoj u posljednjih nekoliko decenija. Ali u Novoj demokratiji s ponosom ističu, da su trenutno zapravo najveća stranka (u kontekstu procenta osvojenih glasova na centralnom i lokalnom nivou) u porodici Evropske narodne partije (EPP).