LITVANIJA DANAS IZLAZI NA PREDSJEDNIČKE IZBORE

Litvanija, zemlja s 2.8 miliona stanovnika, strahuje da će biti sljedeća meta ako Moskva dobije rat protiv Ukrajine.

  • Litvanija je jednoglasno i nesporno svjesna ruske prijetnje, a s tim se slažu i glavni kandidati – rekao je direktor Centra za istočnoevropske studije Linas Kojala.

Ankete daju predsjedniku na odlasku Gitanasu Nausedi (59), bivšem bankaru, znatnu prednost u odnosu na ostalih sedam kandidata, uključujući premijerku Ingridu Simonyte i poznatog odvjetnika Ignasa Vegela.

Predviđa se Nausedina pobjeda u drugom krugu krajem mjeseca. U prvom krugu Nauseda bi trebao dobiti više od 35 posto glasova, prema posljednjoj objavljenoj anketi koja Vegelu daje 12 posto, a Simonyte 10 posto.

Predsjednik Litve zajedno s vladom vodi vanjsku politiku i učestvuje na sastancima EU-a i NATO-a.  Za imenovanje najviših dužnosnika mora konzultirati vladu i parlament.

Tri glavna kandidata slažu se oko odbrane, ali imaju različita stajališta o odnosima između Litve i Kine, koji su godinama napeti zbog Tajvana.

Budžet za odbranu

Vegele, 48-godišnji odvjetnik poznat po tome što se protivio obveznoj vakcinacij iza vrijeme pandemije, predstavlja se kao alternativa etabliranim političarima i obećava transparentno upravljanje.

Simonyte (49) konzervativnih je pogleda na fiskalnom planu, a liberalnih u socijalnim pitanjima. Osobito podržava istospolna partnerstva koja su i danas sporna u ovoj većinski katoličkoj zemlji.

Simonyte se po drugi put kandidira na predsjedničkim izborima nakon što je u drugom krugu izbora 2019. izgubila od Nausede. „Simonyte podržavaju birači konzervativne stranke i liberali, dok je Nauseda kandidat ljevice u smislu gospodarstva i socijalne politike“, kaže analitičar sa Sveučilišta u Vilniusu Ramunas Vilpisauskas.

„Što se tiče Vegela, on će dobiti podršku onih koji jednostavno žele promjenu“, dodaje.

Litvanija, bivša sovjetska republika koja je sada članica Evropske unije i NATO-a, poznata je po tome što je jedan od glavnih donatora za Ukrajinu i po znatnim izdvajanjima za obranu, s trenutnim budžetom od 2.75 posto BDP-a.  Očekuje se da će vlada koju vodi Simonyte sljedećih sedmica predstaviti prijedloge za povećanje proračuna za obranu na 3 posto BDP-a.

Litvanija želi iskoristiti ta sredstva za kupovinu još tenkova i sustava protuzračne odbrane, kao i za smještaj njemačke brigade na svom teritoriju, a Berlin planira dovršiti stacioniranje oko 5000 vojnika u Litvi do 2027.

Napetosti zbog Tajvana

Teški odnosi između Nausede i vladajućih konzervativaca njegove protivnice Simonyte potaknuli su rasprave o vanjskoj politici, osobito o odnosima s Kinom.

Bilateralni odnosi napeti su od 2021. kada je Vilnius dopustio Tajvanu da otvori diplomatski ured pod tajvanskim imenom, što je odstupanje od uobičajene diplomatske prakse da se u takvim situacijama koristi ime glavnog grada Taipei, kako se Peking ne bi naljutio.

Kina, koja Tajvan smatra dijelom svog teritorija i protivi se svakoj potpori otoku koja bi mu mogla dati bilo kakav međunarodni legitimitet, spustila je diplomatske odnose s Vilniusom na nižu razinu i blokirala izvoz. Ova odluka izazvala je rasprave među litavskim političarima, a neki od njih traže obnovu odnosa za dobrobit litanske privrede.

  • Kineska reakcija na otvaranje ureda bila je oštrija od očekivane, što je potaknulo raspravu – rekao je Kojala, dodajući da odgovor Kine šteti lokalnim firmama.

Nauseda je tokom predizborne kampanje rekao da „treba promijeniti naziv predstavništva“. Simonyte se usprotivila promjeni imena, dok je Vegele podržao Nausedu, rekavši da je „otvaranje predstavništva s ovim imenom bila nepromišljena odluka“.

(E.F./Hina)

The post LITVANIJA DANAS IZLAZI NA PREDSJEDNIČKE IZBORE first appeared on Hayat.ba.

hayat.ba

drugi upravo čitaju