Turska se sprema sprovesti predsjedničke i parlamentarne izbore nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio da će njihov datum, koji je ranije bio zakazan za 18. juni, biti pomjeren na 14. maja 2023.
Ovi se izbori u Turskoj opisuju kao “najvažniji u historiji” od uspostavljanja Republike. Osim mnoštva stranaka i predsjedničkih kandidata postoji konsenzus unutar i izvan Turske, da ovaj put izbori predstavljaju prekretnicu za budućnost zemlje. Važnost dvadeset osmih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj proizlazi iz činjenice da oni dolaze nakon 100 godina od osnivanja moderne Republike Turske od strane Mustafe Kemala Atatürka, jer Republika ulazi u drugi vijek svog postojanja u vrlo složenim globalnim okolnostima.
Nema sumnje da ovi izbori direktno utječu na formuliranje geopolitičkih odnosa, snaga i balansa u kontekstu vojnog sukoba između istočnog i zapadnog bloka na tlu Ukrajine. Ono što će turski birači odlučiti neće se odnositi samo na to ko će vladati zemljom, nego i na to kojim će ekonomskim putem Turska krenuti te kakva će biti njezina uloga u ublažavanju globalnih i regionalnih sukoba, kao što su rat u Ukrajini i previranja na Mediteranu, Bliskom istoku i u Africi.
Tursko vrhovno izborno vijeće (YSK) objavilo je da na izbore može izići 60.904.499 birača, koji će moći glasati na 190.736 glasačkih mjesta u zemlji te 3.286.786 birača u inozemstvu, koji će moći glasati na 4969 glasačkih mjesta.
Održat će se dva istovremena izbora na kojima će birači birati novog predsjednika, kao i 600 poslanika/zastupnika za Veliku narodnu skupštinu Republike Turske. Predsjednik Republike Turske bira se direktno u dva kruga, prema kojem kandidat mora osvojiti relativnu većinu (više od 50 posto) glasova, da bi bio izabran. Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu, onda će se održati drugi krug izbora 28. maja, između dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova iz prvog kruga izbora.
Predsjednik Republike Turske podliježe ograničenju mandata, najviše dva puta po pet godina.
Međutim, ako su prijevremeni izbori održani prije kraja drugog mandata, treći mandat je ustavom dopušten. Prijevremeni izbori mogu se održati ili uz suglasnost 60 % poslanika/zastupnika u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske, ili predsjedničkim dekretom.
Predsjednički kandidati moraju imati najmanje 40 godina života i moraju imati završeno visoko obrazovanje. Kandidata može predložiti svaka politička stranka koja je osvojila 5 % glasova na prethodnim parlamentarnim izborima, ali i stranke koje nisu prešle ovaj prag mogu se udruživati i kandidirati zajedničkog kandidata, ako njihov ukupan broj glasova prelazi 5 %. Nezavisni kandidati mogu se kandidirati ako prikupe 100.000 potpisa birača. Predsjednički kandidati su: Recep Tayyip Erdoğan, Kemal Kılıçdaroğlu, Muharem Ince te Sinan Oğan.
Sve u svemu, na predstojećim izborima Turska će odrediti svoju sudbinu i tok svoje političke i ekonomske budućnosti.
S obzirom na značaj Turske kao regionalne sile, izborni rezultati imat će implikacije na cijelu regiju, kao i na međunarodne odnose. Budući da je Turska članica NATO-a, igra važnu ulogu na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući sirijsku krizu, izraelsko-palestinski konflikt, građanski rat u Libiji i rat u Ukrajini, gdje je Erdoğan jedini zapadni lider koji održava odlične odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi Glas Slavonije.
Za sada je teško predvidjeti rezultate izbora, moguće je da dođe do iznenađenja u konačnim rezultatima, ali najvažnije je da se oni provedu na demokratski, slobodan i pošten način, da se konačni rezultati prihvate od svih sudionika izbora i da se radi na jačanju demokracije i afirmaciji ljudskih prava u Turskoj.
Izbori u Turskoj bit će važan moment da se izrazi volja turskih građana i da se odredi politički i ekonomski put zemlje za budućnost te za postizanje političke stabilnosti i ekonomskog napretka, njezine afirmacije u međunarodnim odnosima i jačanju turske uloge na regionalnom i na međunarodnom planu.