Evropska komisija objavila je najnovije proljetne prognoze, prema kojima bi rast BDP-a na niovu EU i u europodručju u prosjeku ove godine bio samo 2,7 posto, a inflacija čak 6,1 posto, čemu najviše pridonose visoke cijene energenata.
Što se inflacije tiče, Hrvatska bi prema ovim prognozama trebala imati tačno koliko je i prosjek Evropske unije. Ali, Hrvatska će imati blaže smanjenje ekonomskog rasta nego što je to slučaj s većinom zemalja EU.
Rat BDP-a nastavit će se i ove godine u Hrvatskoj, iako će iznositi manje nego što su to predviđale prijeratne prognoze. Ekonomski rast u Hrvatskoj bi ove godine trebao biti 3,4 posto, a sljedeće godine tri posto.
Prema procjenama koje je Evropska komisija dala u veljači, dakle prije početka ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatski BDP je ove godine trebao rasti 4,8 posto, a sljedeće godine tri posto.
Bez obzira na smanjenje prognoza rasta i povećanje onih za inflaciju, hrvatsko tržište rada nastavlja dinamiku rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. Hrvatska bi ove godine trebala imati nezaposlenost na nivou od 6,3 posto, što je manje od prosjeka EU za čak jedan posto. Najmanju nezaposlenost imat će Češka sa samo 2,6 posto i Njemačka s 3,3 posto, a najveću Španija i Grčka koje će i dalje imati visoku nezaposlenost, veću od 13 posto. Hrvatska bi, prema ovim prognozama, trebala zabilježiti rast zaposlenosti od 1,6 posto, što je više od prosjeka EU.
Hrvatska će i dalje smanjivati javni dug, ali se to smanjenje usporava. Ove bi godine on trebao iznositi 75,3 posto BDP-a, a lani je iznosio 79,8 posto.
Prema ocjeni Evropske komisije, na rast i dalje najviše utječe domaća potražnja. U izvještaju se navodi da će fiskalni paket koji je usvojila hrvatska Vlada, uključujući i direktne transfere kućanstvima te malim i srednjim kompanijama, smanjiti pritisak zbog porasta cijena, piše Jutarnji.
hayat.ba