Međunarodna konferencija “Reforma stručnog obrazovanja na djelu: Evropska perspektiva“ okupila je danas u Sarajevu predstavnike institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnih organizacija, obrazovnog i poslovnog sektora.
U fokusu su iskustva Njemačke, Austrije i Švicarske, čiji modeli stručnog obrazovanja su vrijedni primjeri uspješnog povezivanja obrazovnog sistema i privrede, s posebnim naglaskom na praktično učenje, potrebe poslodavaca i razvoj kompetencija mladih.
Pitanja kojima se bavi ovaj skup su – kako povezati stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini s potrebama privrede i tržišta rada, zatim šta Bosna i Hercegovina može naučiti iz iskustava Njemačke, Austrije i Švicarske i koje su promjene potrebne da bi mladi sticali znanja i vještine odgovarajuće zahtjevima savremenog tržišta rada.
Pomoćnik ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adnan Husić kazao je da je konferencija posvećena srednjem stručnom obrazovanju i obuci radi sagledavanja onoga šta je dosad postignuto u ovom sektoru, kao i budućih pravaca djelovanja.
– Posebno nam je značajno što je današnja tema srednje stručno obrazovanje u dijelu koji se odnose na evropske perspektive, a imajući u vidu i da je Evropska unija donijela novu strategiju za srednje stručno obrazovanje za period 2026-2030. godina, pokušaćemo otvoriti odnosno unaprijediti dijalog između obrazovanja i tržišta rada da bismo vidjeli na koji način je najbolje te nove pravce ili nove izazove preslikati u sistem u BiH te osposobiti učenike za tržište rada. Učenici treba da imaju vještine koje će biti prepoznate na tržištu rada a u kontekstu s našim modernim izazovima kao što su digitalizacija, Zelena agenda itd. – rekao je Husić.
Po njegovim riječima, ovo je značajna tema jer u Bosni i Hercegovini ima 77 posto učenika koji pohađaju srednje stručno obrazovanje i obuku, što nije zanemariv broj. Prema podacima, u školskoj 2024-2025. godini, tu nastavu pohađalo je 88.000 učenika.
Husić je zahvalio ambasadama Njemačke, Švicarske i Austrije te Delegaciji Evropske unije u BiH za kontinuiranu podršku.
Ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini Alfred Grannas ističe da su stručno obrazovanje i obuka ključne oblasti u kojima njegova zemlja pruža podršku Bosni i Hercegovini i da je u okviru toga, fokus na inovacijama i potrebama tržišta rada, kreiranju radnih mjesta za mlade ljude radi bolje konkurentnosti privrede.
– Kad je riječ o Reformskoj agendi aili jednako tako i o strateškom dokumentu kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke, u svijetlu zaključaka iz Rige, to podrazumijeva reforme, ali i usklađivanje onog što imamo u Bosni i Hercegovini sa standardima Evropske unije i potrebama tržišta rada, a to, opet, zahtijeva blisku saradnju organa vlasti, obrazovnih institucija i međunarodnih partnera te naravno poslodavaca kao najvažnije karike u lancu – rekao je njemački ambasador.
Današnja konferencija je, po njegovim riječima, važna prilika da bi prioriteti bili pretočeni u konkretno djelovanje za savremeno i kvalitetno obrazovanje koje je istovremeno relevantno, a sve to skupa znači investiranje u budućnost i evropsku perspektivu te u tom smislu, Njemačka ulaže vlastita iskustva.
Ambasador Austrije u Bosni i Hercegovini Georg Diwald izjavio je da njegova zemlja podržava Bosnu i Hercegovinu u nastojanjima da se pridruži Evropskoj uniji i u tom smislu rado će podržati reforme u oblasti stručnog obrazovanja i obuke.
– Ohrabreni smo napretkom koji vidimo u saradnji državnih institucija, škola i privatnih preduzeća. Investicije u stručno obrazovanje i obuku su zapravo ulaganje u mlade i stvaraju prilike za njih da bi budućnost gradili u vlastitoj zemlji. Austrija će nastaviti podršku Bosni i Hercegovini na njenom putu ka Evropskoj uniji, a naše kompanije obučavati mlade ljude kako bi imali neophodne vještine u skladu s potrebama tržišta rada – rekao je Diwald.
Ambasador Švicarske u BiH Gabriel Enrico Derighetti ističe da je jedan od izazova u oblasti tehničkog stručnog obrazovanja i obuke zapravo osigurati nastavak dobre dinamike, a u tom smislu projekti nisu dovoljni kako bi došlo do usvajanja svih reformi. Jedan od važnih kriterija je način na koji stručno obrazovanje funkcioniše.
– Projekat ide do određene tačke, ali isto tako su važni političke reforme te učešće privatnog sektora. Tako da je važno da se reforme provode, da postoji politička volja, ali i volja privatnog sektora da učestvuje u tome. Imamo dovoljno strategija, treba da djelujemo – rekao je.
Tim-liderica u sekciji kooperacija u Delegaciji Evropske unije u BiH Mojca Krisper Figueroa naglašava veliku važnost poboljšanja u sektoru stručnog obrazovanja i obuke u kontekstu pridruživanja zemlje Evropskoj uniji, što je definisano i u Poglavlju 26 ‘Obrazovanje i kultura‘.
– S jedne strane imamo reformu, a s druge konkretne korake za provedbu. U prošlosedmičnom evropskom izvještaju, zabilježen je nažalost ograničen napredak te je potreban dodatni, a mi sarađujemo s Ministarstvom i partnerima na ubrzanju reformi. Imamo dva aspekta u tom kontekstu – neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, a s druge, da kompanije ponude što više mjesta za ovaj vid praktične obuke – kazala je Krisper Figueroa.
Međunarodnu konferenciju “Reforma stručnog obrazovanja na djelu: Evropska perspektiva“ zajedno su organizovali GIZ-Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit uime Njemačke vlade, OeAD – Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju, GOPA Worldwide Consultants, Evropska fondacija za obuku (ETF) i Regional Challenge Fund (RCF).
Partneri su Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i Vlada Švicarske.
