EK je pripremila izvještaj o vladavini prava u Srbiji u formi non-papera u kojem se navodi da, prema ranije predviđenoj metodologiji, ne bi trebalo otvarati nova poglavlja u pregovorima dok Srbija ne ispuni uslove iz poglavlja 23 i 24.

Problem je nedostatak slobode medija

U tom se non-paperu, u koji je uvid imala TV N1 Beograd, navodi kako u pogledu slobode medija, uprkos sastancima radne grupe za sigurnost novinara, slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje predstavljaju problem te da je potrebno uložiti napor kako bi se stvorilo ozračje za nesmetano ostvarivanje prava slobode izražavanja.

EK ukazuje na to da su kasnile izmjene Zakona o javnom informiranju i medijima i Zakona o elektroničkim medijima, naglašavajući kako su oni potrebni “da bi se uspostavilo transparentno i pravično sufinansiranje medijskih sadržaja koji služe javnom interesu i kako bi se povećala transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju”.

Istaknuto je i da su u svojim preliminarnim zaključcima od 4. aprila, nakon održanih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) konstatirali da je većina javnih i privatnih televizijskih kuća s nacionalnom pokrivenošću favorizirala aktuelnog predsjednika države i vladajuću koaliciju, ograničavajući mogućnost birača da budu potpuno informirani prije izbora.

• Prema preliminarnim zaključcima posmatrača iz OESS-a i ODIHR-a, tokom predizborne kampanje su u velikoj mjeri poštivane temeljne slobode, ali su zbog niza nedostataka bili neravnopravni uslovi borbe, koji su favorizirali vlast – navodi se.

Potrebne su brojne reforme pravosuđa

ODIHR naglašava da se, uprkos svojoj ulozi i obavezama, nacionalno Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) “nije bavilo tim pitanjima”.

Non-paper Evropske komisije sadrži i zaključke da je Srbija usvajanjem ustavnih amandmana napravila “važan korak” ka neovisnom pravosuđu, ali i da je neophodno produbiti reforme i otkloniti nedostatke, poglavito “u ključnim područjima u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodi medija i ponašanju prema ratnim zločinima”.

U svojim stajalištima EK je sugerirala da je sada potrebno raditi na implementaciji usvojenih ustavnih izmjena koje će pridonijeti da se osigura nezavisnost sudstva.

• Usprkos ovom pozitivnom razvoju događaja, ostaju neriješeni brojni izazovi koji se tiču nepristranosti, učinkovitosti i profesionalizma pravosuđa, pristupu pravdi i visokokvalitetnoj obuci”, navodi EK.

Problem korupcije

U području prevencije i suzbijanja korupcije, u non-paperu je naglašeno da je Srbija uvela izmjene u cilju poboljšanja mjerenja svog dosadašnjeg rada te da je neznatno povećan broj optužnica i pravomoćnih presuda za slučajeve korupcije na visokom nivou, ali nije bilo slučajeva konfiskacije imovine.

EK podsjeća i kako je “snažno ohrabrila Srbiju” da sudjeluje u IPA projektu za praćenje regionalnih suđenja o korupciji i organiziranom kriminalu, što ona još uvije nije učinila.

Srbija je pohvaljena u pogledu vođenja migrantske politike, a navodi se i da je “nastavila na zadovoljavajući način” primjenjivati sporazum EU-Srbija o readmisiji.

Zemlja također učinkovito provodi kontrolu i nadzor granica, a nastavljeni su i napori na otkrivanju i sprečavanju krijumčarenja migranata, piše Index.

hayat.ba