New York Post uvrstio je Crnu Goru među šest destinacija u kojima su pojedini putnici prijavili neprijatna iskustva. Tekst se oslanja na komentare turista i izjave sagovornika, bez predstavljene metodologije koja bi omogućila pouzdano poređenje destinacija.
Crna Gora našla se u tekstu američkog New York Posta o destinacijama u kojima su pojedini turisti nezadovoljni ljubaznošću i odnosom prema gostima. Uz pohvale prirodnim ljepotama i hrani, list prenosi i oštre pritužbe dijela posjetilaca na osjećaj nedobrodošlice.
U članku autorke Rede Vigl, Crna Gora navedena je uz Pariz, Italiju, Njemačku, Južnu Koreju i Njujork. Za domaću turističku privredu ovakav medijski prikaz otvara pitanje koliko iskustvo gosta prati sliku destinacije koja se promoviše na međunarodnom tržištu.
Ipak, riječ je o medijskom izboru zasnovanom na pojedinačnim iskustvima, a ne o reprezentativnom istraživanju zadovoljstva turista. U tekstu nijesu navedeni uporedivi rezultati, uzorak ispitanika ili sistem bodovanja koji bi opravdali zaključak da Crna Gora ima jednu od najneljubaznijih turističkih usluga.
Šta pojedini turisti zamjeraju Crnoj Gori
New York Post prenosi objavu korisnika Reddita koji tvrdi da je tokom boravka u Crnoj Gori doživljavao neprijatne poglede, podsmijeh i nedostatak osnovne učtivosti. Prema njegovom opisu, ponašanje ljudi ostavljalo mu je utisak da svojim prisustvom smeta.
Drugi komentator, čije riječi list takođe navodi, pohvalio je hranu i pejzaže, ali je naveo da se zbog odnosa prema turistima ne bi vratio.
Takve ocjene predstavljaju lična iskustva njihovih autora. Iz prenesenih navoda nije moguće utvrditi koliko su ona rasprostranjena, koje su konkretne usluge koristili niti u kojoj mjeri opisuju iskustvo većine gostiju.
Komentari se, pritom, odnose i na susrete s lokalnim stanovništvom, pa ih ne treba automatski poistovjećivati sa ocjenom rada hotela, restorana i cijelog turističkog sektora.
Kulturne razlike mogu uticati na utisak gosta
Jedna od tema izvornog članka jeste razlika između neljubaznosti i ponašanja koje posjetioci drugačije tumače zbog sopstvenih očekivanja i kulturnih navika.
U primjerima iz Njemačke i Njujorka, dio komentatora objašnjava da kratka komunikacija, direktnost ili odsustvo neobaveznog razgovora ne moraju značiti neprijateljstvo prema turistima. U slučaju Italije, pojedini učesnici rasprave ukazuju na opterećenje popularnih mjesta velikim brojem posjetilaca.
Iskustva nijesu jednoznačna ni kada je riječ o Južnoj Koreji: uz negativne komentare, list prenosi i svjedočenja putnika koji su nailazili na izrazitu ljubaznost i spremnost ljudi da pomognu.
To dodatno pokazuje zašto pojedinačne internet objave nijesu dovoljne za opštu ocjenu gostoprimstva neke zemlje.
Za crnogorski turizam, pitanje je i poslovne reputacije
Iz poslovnog ugla, objavljivanje ovakvih iskustava u međunarodnom mediju predstavlja povod da se pažljivije razmotri odnos prema gostima.
Prirodne ljepote mogu privući posjetioca, ali na njegovu odluku da ponovo dođe utiče i svakodnevno iskustvo: način na koji je dočekan, jasnoća informacija, spremnost zaposlenih da pomognu i postupanje kada nastane problem.
Za turističke kompanije praktičan odgovor bio bi sistematično praćenje recenzija, provjera ponavljajućih pritužbi i ulaganje u komunikaciju zaposlenih s gostima. Tek tako se može razlikovati izolovano nezadovoljstvo od problema koji zahtijeva promjenu.
Pojedinačni negativni komentari nijesu presuda crnogorskom turizmu, ali jesu povod da se kvalitet odnosa prema gostu ozbiljno razmotri.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}
