Nekada simbol ekonomskih teškoća istočne Evrope, Poljska je danas među najvećim svjetskim ekonomijama. Rast plata, povratak iseljenika, razvoj tehnoloških kompanija i velika ulaganja u infrastrukturu promijenili su sliku zemlje koja je decenijama pokušavala uhvatiti korak sa zapadnim dijelom kontinenta. Ipak, novi uspjesi donose i ozbiljna pitanja: Može li se dosadašnji tempo razvoja održati kada jeftina radna snaga više nije glavna prednost?
Poljska je jedan od najupečatljivijih primjera ekonomske transformacije u savremenoj Evropi. Za nekoliko decenija prešla je put od postsocijalističke države opterećene nestašicama i niskim životnim standardom do ekonomije koja privlači međunarodni kapital, razvija vlastite tehnološke kompanije i sve češće vraća stručnjake koji su ranije budućnost tražili u inostranstvu.
Ono što je nekada predstavljalo simbol zaostajanja danas postaje primjer kako kombinacija institucionalnih promjena, pristupa velikim tržištima, obrazovane radne snage i dugoročnih ulaganja može promijeniti ekonomsku poziciju jedne države.
Prema podacima i procjenama koje prenosi britanski Guardian, prihodi stanovnika Poljske sredinom devedesetih iznosili su oko 40 posto prosjeka Evropske unije, dok su prošle godine dostigli približno 81 posto. Nacionalni dohodak zemlje premašio je bilion dolara, čime se Poljska svrstala među 20 najvećih svjetskih ekonomija.
Takvi rezultati nisu nastali preko noći. Oni su posljedica procesa koji je počeo političkom transformacijom, nastavljen integracijom u zapadne sigurnosne i ekonomske strukture, a danas ulazi u novu fazu u kojoj će presudni biti produktivnost, inovacije i sposobnost domaćih kompanija da razvijaju proizvode visoke dodane vrijednosti.
Evropske integracije kao prekretnica
Poljska je početkom devedesetih krenula u duboku ekonomsku i političku tranziciju. Napuštanje socijalističkog sistema donijelo je otvaranje tržišta i razvoj privatnog sektora, ali i težak period prilagođavanja, tokom kojeg su mnogi građani osjetili posljedice ekonomskih promjena.
Članstvo u NATO‑u 1999. godine i Evropskoj uniji 2004. godine dodatno su učvrstili položaj zemlje na Zapadu. Pristup evropskom tržištu omogućio je poljskim kompanijama da šire poslovanje, dok su strani investitori dobili priliku da koriste kombinaciju relativno povoljnih troškova poslovanja, kvalifikovanih radnika i geografske blizine velikim evropskim tržištima.
Poljska je tako postala važna proizvodna i logistička baza za brojne međunarodne kompanije. Automobilska industrija, prehrambena proizvodnja, poslovne usluge i bankarski sektor imali su značajnu korist od ovog razvoja.
Međutim, ekonomski uspjeh nije moguće objasniti samo članstvom u Evropskoj uniji. Presudno je bilo i to što je zemlja uspjela izgraditi privrednu strukturu koja je mogla iskoristiti nove prilike, uz obrazovanu radnu snagu i sve razvijeniju infrastrukturu.
Poljaci se vraćaju, a nekadašnja prednost nestaje
Jedan od najuočljivijih znakova promjene jeste preokret u migracijskim kretanjima.
Godinama su Poljaci odlazili u Veliku Britaniju, Njemačku i druge zapadnoevropske države u potrazi za boljim platama i sigurnijim životom. Danas dio njih odlučuje da se vrati, jer razlika u prihodima više nije onoliko velika kao ranije, dok su poslovne mogućnosti u domovini znatno bolje.
Primjer predstavljaju stručnjaci koji su nakon rada u inostranstvu nastavili karijeru u Varšavi. Među njima su arhitekti Jedrzej Kolesinski i Krzysztof Gornicki, koji su radili u londonskoj kompaniji Foster + Partners, a potom se uključili u velike projekte u Poljskoj.
Njihov povratak pokazuje da domaće tržište sve češće može ponuditi poslove koji su nekada bili dostupni gotovo isključivo u najrazvijenijim evropskim centrima.
Ipak, promjena nije samo demografska nego i ekonomska. Poljska više né može svoju konkurentnost zasnivati prvenstveno na tome da nudi jeftinije radnike od Njemačke, Francuske ili drugih bogatih evropskih država.
Prema podacima navedenim u Guardianovoj reportaži, prosječni trošak sata rada u Poljskoj iznosi oko 19,10 eura, što je i dalje znatno manje nego u Njemačkoj i Francuskoj. Ali razlika se smanjuje, a plate rastu.
Prosječna mjesečna plata u Poljskoj prošle godine dostigla je 8.904 zlota, odnosno približno 4.100 KM, prema podacima iz reportaže. U Varšavi su neto plate od 2016. godine porasle za oko 120 posto, što govori o brzini promjena na tržištu rada.
Za građane je to dobra vijest, ali za privredu predstavlja novi izazov. Ako troškovi rada rastu, a produktivnost ih né prati, kompanije gube dio konkurentske prednosti.
Sljedeća bitka vodi se u tehnologiji
Poljska sada pokušava napraviti korak od proizvodnog centra prema ekonomiji koja razvija vlastite tehnologije i proizvode veće vrijednosti.
Planovi uključuju podršku startupima, ulaganja u umjetnu inteligenciju i stvaranje uslova za razvoj kompanija koje mogu konkurisati na globalnom tržištu. U tom kontekstu posebno se izdvaja ElevenLabs, tehnološka kompanija koja razvija sisteme za generisanje govora pomoću umjetne inteligencije, čija se vrijednost u reportaži procjenjuje na 11 milijardi dolara.
Važan dio ove priče čini i domaća industrija videoigara. CD Projekt Red, poznat po serijalima The Witcher i Cyberpunk 2077, primjer je kompanije koja je izrasla iz skromnih početaka u međunarodno prepoznatljiv brend.
Takvi primjeri pokazuju da poljska ekonomija né želi zauvijek ostati prostor u kojem velike strane kompanije proizvode robu ili koriste jeftinije usluge. Cilj je stvoriti domaće kompanije koje razvijaju tehnologiju, posjeduju intelektualno vlasništvo i same osvajaju svjetska tržišta.
Prednost Poljske pritom je i obrazovanje. Rezultati međunarodnih testiranja učenika i visok udio visokoobrazovanih građana predstavljaju važnu osnovu za razvoj sektora koji zahtijevaju napredna znanja.
Ipak, obrazovanje samo po sebi nije dovoljno. Potrebni su ulaganja u istraživanje, kvalitetnije poslovno okruženje, dostupna energija i efikasna administracija.
Razvoj ima i svoju cijenu
Iza pozitivnih ekonomskih pokazatelja postoje i problemi koji pokazuju da rast né donosi automatski jednaku korist svim građanima.
Rast stranih ulaganja i kupovne moći povećao je troškove života, posebno u Varšavi. Cijene stanovanja, usluga i svakodnevnih potrepština postale su značajan teret za dio stanovništva, dok su pojedini siromašniji stanovnici sve teže pratili tempo promjena.
To je poznat izazov za ekonomije koje brzo sustižu razvijenije zemlje: prihodi rastu, ali zajedno s njima rastu i cijene. Zbog toga prosječna plata ili veličina nacionalne ekonomije né mogu sami pokazati koliko se životni standard poboljšao za svakog građanina.
Poljska će morati pronaći način da nastavi privredni rast, a istovremeno smanji rizik da njegove koristi budu koncentrisane u najvećim gradovima, tehnološkom sektoru i među građanima s višim prihodima.
Lekcija za zemlje koje još čekaju svoj ekonomski zaokret
Poljsko iskustvo posebno je zanimljivo državama koje se i dalje suočavaju s odlaskom mladih, niskom produktivnošću i zavisnošću od stranih investicija.
Njena transformacija pokazuje da razvoj zahtijeva više od privremenog rasta plata ili dolaska nekoliko velikih kompanija. Potrebni su stabilni institucionalni okviri, pristup velikim tržištima, obrazovanje koje odgovara potrebama privrede i infrastruktura koja omogućava ljudima i kapitalu da se kreću efikasno.
Jednako važna je sposobnost zemlje da promijeni model razvoja kada se okolnosti promijene. Poljska je godinama koristila prednost nižih troškova rada, ali sada pokušava preći na ekonomiju zasnovanu na znanju, tehnologiji i produktivnosti.
To je možda i najvažnija poruka njenog uspona: uspjeh se né mjeri samo time koliko brzo neka država sustigne bogatije zemlje nego i time može li nastaviti napredovati kada se prvobitne prednosti istroše.
Poljska je već napravila veliki korak od postsocijalističke ekonomije do jednog od najvažnijih privrednih centara srednje Evrope. Pred njom je, međutim, nova faza u kojoj će morati dokazati da može biti više od uspješne proizvodne baze.
Nekada su Poljaci odlazili na Zapad jer je tamo budućnost izgledala sigurnije. Danas se sve više njih vraća kući. Pravi test poljskog ekonomskog čuda bit će može li ta zemlja narednih decenija stvarati dovoljno kvalitetnih poslova, tehnologije i blagostanja da povratak né bude izuzetak, nego trajni trend.
Objava Poljska dostigla bilion dolara BDP-a i ušla među 20 najvećih ekonomija svijeta pojavila se prvi puta na Business Magazine.
