Danas ova vrijedna biljka je sve više zapostavljena dolaskom novih začina.
Međutim, celer, osim sjajnog okusa i mirisa je iznimno zdrava, a još su se drevni Egipćani oslanjali na celer za lijek, da bi tek u 17. stoljeću krenula njegova prehrambena upotreba.
Najzdraviji dio celera je njegova stabljika te se preporučuje nabava biljke sa što dužom stabljikom, a osim za juhe, izvrsni su i za umake i salate, kao i dodatak ribi, piletini ili rižotima.
Od celera se može proizvoditi i sok, ali trudnice se upozorava da ga ne piju pošto može potaknuti spontani pobačaj ploda.
Celer je u prvom redu poznat kao čistač organizma, za probavne probleme i probleme s nadutošću. Koristan je kod respiratornih bakterijskih infekcija budući da pomaže u iskašljavanju gustog gnoja koji dolazi kod takvih zaraza.
Bogat je vitamina A, K,E, C i vitamina B grupe (uključujući B9 ili folnu kiselinu) te kalijem, kalcijem i vlaknima.
Zdrav i dobar, celerove zdravstvene koristi također pomažu u prevenciji raka (zahvaljujući kumarinu koji sprječava štetno djelovanje slobodnih radikala te flavonoidnih antioksidanata koji su ujedno dobri i za očuvanje vida), ali i za snižavanje krvnog pritiska (supstance ftalidi opuštaju arterijske mišiće).
Kako bi se ova vrijedna biljka maksimalno iskoristila, osim na dužinu stabljike, pri kupovini treba pripaziti na njenu aromatičnost te da korijen celera ima što manju kuglu pošto je veća kugla spužvastija i šupljija.
Također treba izbjegavati očišćene narezane i oprane celere koji time gube vrijedne tvari, kao i one celere s posušenim dijelovima, a fokus treba biti na svjetlijim biljkama.
Celer se može čuvati u frižideru nekoliko sedmica, a treba uzeti u obzir i kako korijen brzo oksidira.
Natapanje limunovim sokom ili potapanje u vodu začinjenu limunovim sokom, tu je vrlo korisno rješenje, a celer se najbolje iskorištava upravo u soku.
No, pazite s listićima kako uzrokuju gorak okus, te se stoga u celerov sok kao zaslađivač može dodati med ili izmiksati s voćem kao što je banana.
