Nacrt zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza naše zemlje za 2022. koji je usklađen sa Odlukom Ureda visokog predstavnika (OHR) usvojen je jučer od strane Predsjedništva BiH. U odluci je za Centralnu izbornu komisiju predviđeno 12.528.000 KM.

Nakon procedure u Predsjedništvu, koje je prema Ustavu BiH stvarni predlagač budžeta institucija, Nacrt će razmatrati poslanici i delegati oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Institucije BiH i dalje funkcionišu na odlukama o privremenom finansiranju kojima je omogućeno samo finansiranje osnovnih budžetskih isplata i vanjskog duga, ali ne i realizacija važnih projekata. Iako je VMBiH Nacrt budžeta usvojio šestog juna, Nacrt je jučer, neposredno pred sjednicu, dostavljen u Predsjedništvo.

• Vijeće ministara BiH je na 51. sjednici održanoj šestog juna 2022. jednoglasno usvojio Nacrt zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2022, uz prihvaćene korekcije iznesene na sjednici Vijeća ministara, te je zadužio Ministarstvo finansija i trezora BiH da korigirani Nacrt dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju, zakonom predviđenu proceduru – rečeno je iz Vijeće ministara BiH.

Ministar odbrane Sifet Podžić upozorio je ranije da bez dovoljno sredstava dobri poslovi ne bi mogli biti realizirani.

Na pitanje upućeno Ministarstvu finansija i trezora BiH zašto Nacrt nije dostavljen ranije, odgovora nije bilo.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, mišljenja je da je Predsjedništvo BiH uradilo kako treba i usvojilo Nacrt.

• Kada su u pitanju izbori i novac za izbore, odluka visokog predstavnika važi i CIK i svi su dužni da provedu tu odluku, tu nema dileme. Dodik (Milorad, član Predsjedništva, op. a) je prilično nervozan čovjek i sada se pravda za politiku koju vodi. Pokušava da nas isprovocira, a mi mu ovako odgovaramo. Predlagao je da Predsjedništvo BiH bez ikakve analize pristupi Otvorenom Balkanu. Ne ide se grlom u jagode. Moramo znati šta je sa tržištem i puno je tu pitanja, rekao je Džaferović nakon sjednice.

Dodao je da je Nacrt u onom tekstu koji je utvrdio Vijeće ministara BiH, te da je Predsjedništvo BiH udovoljilo zahtjevu CIK-a, onako kako je to visoki predstavnik u odluci uradio.

• CIK ima sredstva koja je tražio prema prijedlogu budžeta koji je jednoglasno utvrđen na sjednici Predsjedništva, rekao je Džaferović.

Objasnio je i da je Dodik tražio njegovu smjenu, ali da to nije uvršteno na dnevni red. A Dodik je poručio da će usvojeni Nacrt omogućiti i povećanje plata u institucijama BiH.

Ta osnovica od 535 KM je novac koji smo 2008, 2009. imali, a vrlo dobro znamo da je standard života otišao gore za 300 – 400 posto, poručio je Krvavac.

• Desilo se i da je ministar finansija pokušao i dostavio nešto što nije bilo usvojeno na Vijeću. Pokušao je da kaže da se ta sredstva odobravaju isključivo po nalogu visokog predstavnika, to je izbačeno, nije razmatrano, jer nije bio prijedlog Savjeta ministara, tako da je Predsjedništvo usvojilo budžet sa iznosima koji su već poznati javnosti, tvrdio je Dodik.

Osvrnuo se i na Džaferovića, naglasivši da je tražio njegovo razrješenje jer, kako tvrdi, “zloupotrebljava poziciju”.

• On ne može da uzurpira spoljnu politiku, nije poštovao Ustav ni Poslovnik i sam, bez odluke Predsjedništva, iznosio je svoje stavove – rekao je Dodik.

 Iz Ministarstva odbrane BiH, podsjećamo, upozorili su na to da Nacrt ugrožava kapitalne projekte i razvoj.

Zukan Helez, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da je i ranije upozoravao na stanje u Oružanim snagama naše zemlje.

• Problem je i pristupanje NATO-u, jer osim potpisanog, svake godine moramo provoditi program reforme OS. To podrazumijeva i strukturalnu i materijalnu reformu, kao i da oružana sredstva prilagodimo standardima NATO-a. Od toga nema ništa bez izdvajanja sredstava. Čak je i EU voljna pomoći, ali ukoliko prepoznamo da trebamo izdvojiti određena sredstva. Imali smo amandmane na pretprošli budžet od oko 300 miliona, ali to je odbijeno i tako je ostalo, rekao je Helez.

Pojasnio je i razliku između načina kako svoje politike vode SNSD i HDZ BiH.

• Čak i redovne isplate, a to su plate, ne stimulišu ljude da apliciraju da budu pripadnici OS, jer običnom vojniku je plata na nivou 700 KM – to nije dovoljno i nije nikakav stimulans. Time koalicija, pogotovo SNSD i HDZ, pokušava da zaustavi NATO put, samo je razlika što predstavnici SNSD-a javno govore da su za vojnu neutralnost BiH, pozivajući se na stav susjedne nam države Srbije, a HDZ radi isto, ali drugačije priča – govore da su za EU vrijednosti i NATO. U utorak smo sa predstavnicima NATO-a imali sastanak, Zajednička komisija za odbranu i sigurnost, gdje su pojedini iz stranaka koje sam nabrojao pokušavali da prikažu kako je sve dobro i kako se konačno usvaja budžet. Obavijestio sam one koji dolaze iz drugih država da to nije tako i podsjetio sam da je 1997. u Beču potpisan zajednički sporazum između Srbije, Hrvatske i BiH oko kontrole i balansa u naoružavanju te tri države. Sada se Srbija i Hrvatska konstantno naoružavaju, a BiH stagnira, istakao je Helez.

Objasnio je da ovakvim postupcima, oni koji ne vole BiH, hoće da zaustave put BiH u NATO.

• U ovom trenutku puno je bitnije da budemo pod ingerencijom i punopravni članovi NATO-a nego EU, mada nije ništa manje interesantno ni članstvo u EU. Ipak, nama je prevashodno u konstelaciji političkih i vojnih, pa i ratnih odnosa u Evropi, jako bitno da smo članovi NATO-a, rekao je Helez.

Dodao je i da, kada bi se u domove PSBiH uputio bilo koji amandman za finansiranje MOBiH i OSBiH, sigurno ne bi prošao.

• Znate ko je omogućio takve odnose u Domu naroda? To je SDA koja je dala da SNSD i HDZ imaju po 4 delegata od pet koji blokiraju sve što dođe. Vi se namučite i napravite amandmane i to dođe do Doma naroda – onda bude zaustavljeno i sve ste džaba radili. Tako da nisam optimista. Imao sam polemiku sa nekim kolegama, jer je licemjerno ono što na Komisiji govore. Npr. gospođa Dušanka Majkić kaže da niko nema interesa da ide u OS, zato što su male plate i loši uslovi, a na moje pitanje zašto ne glasate da se poveća budžet OSBiH, odgovor je da je to političko pitanje. Pa gdje treba da se rješavaju politička pitanja ako ne u parlamentima? Međutim, kod njih to vjerovatno podrazumijeva da se politička pitanja rješavaju na nivou političkih stranaka, što nije uredu, jer za šta će nam izbori, pitao se Helez.

Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih organa BiH, ističe da je usvajanje budžeta u konačnici neophodno zbog kapitalnih izdataka i finansiranja službe.

GDJE JE NOVAC?

• Što se tiče Sindikata koji je radio na povećanju standarda života zaposlenih, ovo nam skoro ništa ne znači. Zato smo i tražili povećanje koeficijenata za obračun plate za 0,2 kako bi i oni najugroženiji mogli kupiti 10 litara ulja. Sa ovim, najugroženiji dobija 45 – 50 KM, a državni parlamentarac 600 KM. Značajno jeste i policajcu, tajnici, ali najviše parlamentarcu. Ipak, mi smo zadovoljni, ali ovo je vraćanje, nije povećanje – usvajanje budžeta bilo bi vraćanje osnovice na 535 KM. Po zakonu o platama i naknadama, od prosječne plate najniža ne može ići na 50 posto, tako da su morali dati 535 KM zato što su u krivičnom djelu. Ovo je jad i tuga. To 0,2 smo tražili da bar malo vratimo dostojanstvo zaposlenih, ali, eto, vidjeli ste da je i to palo. Tako da je ipak i ovo neki pomak, možemo uliti 5-6 litara benzina, ističe Krvavac.

Ne vidi problem da Nacrt u konačnici bude usvojen, jer novca ima.

• Kad je smanjivana plata na državnoj razini, riječ je bila o uštedi. Gdje su uopće usmjerene pare punih 14 godina od kada je novac uziman, upitao je Krvavac.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA, naglasio je da je usvajanje Nacrta u Predsjedništvu blagi pomak, ali dok Nacrt ne bude usvojen u oba doma, ništa ne znači, piše Oslobodjenje.ba.

• Ovim prijedlogom je predviđena osnovica za obračun plate u iznosu od 535 KM, što predstavlja vraćanje na iznos plate iz 2009. godine i to bi za početak bilo uredu. Ali, nismo zadovoljni jer je u Domu naroda zaustavljena hitna izmjena koeficijenata. Izmjene koeficijenata su predviđale poboljšanje statusa najugroženijih kategorija uposlenih, rekao nam je Kahrimanović i dodao da ne mogu osporiti da je odluka Predsjedništva pozitivan pomak.

hayat.ba