back to top

U zadnjih 30 godina nije bilo više poskupljenja: Uzdrmana arhitektura svjetske ekonomije

Tržište dionica prolazi kroz najtežu fazu još od 70-ih godina, a glavni faktor koji je doprinio ovom finansijskom šoku je inflacija. Troškovi života u Evropskoj uniji i u SAD-u sad su na najvišem nivou od 1980.

Predviđanja najmoćnijih centralnih banaka u svijetu, zajedno sa američkim FED-om, o prolaznom fenomenu visoke inflacije tragično su se izjalovila, dok se politika štampanja “helikopterskog novca” i držanja niskih kamatnih stopa pokazala potpuno promašenom uslijed ozbiljnih problema u lancima snabdijevanja.

Priče o brzom oporavku i jednostavnom raspletu izuzetno složenih problema s kojim se trenutno suočava svijet najbolje je ostaviti za neka bolja vremena

Sada centralne banke više nemaju izbora i prisiljene su dizati kamatne stope, jer kod njih i dalje postoji strah od poskupljenja javnog zaduživanja, što bi moglo doprinijeti stagnaciji ekonomskih tokova.

Ključni berzanski indeks u SAD-u koji prati rast 500 najjačih kompanija u Americi S&P pao je za više od 20 posto za prvo polugodište, dok je drugi najpoznatiji indeks Nasdaq u istom periodu pao za više od 30 posto.

Ekonomski savjetnik Allianza Mohamed el-Erian za CNBC kaže kako “predsjednik FED-a Jerome Powell treba vratiti kontrolu nad inflacijom, trenutno u potpunosti gubi kontrolu”.

Povjerenje potrošača kako u Americi tako i u EU nalazi se na izuzetno niskom nivou, dok istovremeno raste percepcija povećanja stope inflacije. Problem leži u činjenici da proizvođači i trgovci dodatno dižu cijene, a time anticipiraju budući rast inflacije koji će kad-tad morati pokriti.

Ključni berzanski indeks u SAD-u koji prati rast 500 najjačih kompanija u Americi S&P pao je za više od 20 posto za prvo polugodište, dok je drugi najpoznatiji indeks Nasdaq u istom periodu pao za više od 30 posto

S druge strane, zemlje istočne Evrope koje nisu u EU, poput Moldavije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bjelorusije, također se suočavaju sa dvocifrenim rastom cijena. Najgore ipak stoji Turska, gdje je inflacija prošli mjesec iznosila 70 posto. Globalnom tržištu hrane prijete novi valovi povećanja cijena zbog indijske zabrane izvoza pšenice čije su usjeve ozbiljno ugrozile suše.

Neizvjesnost i potencijalni negativni rizici ulaganja u dionice su sve rašireniji, jer niko zapravo od investitora ne zna kako i kada bi se kompletna situacija mogla riješiti.

U ovom polugodištu i prethodnim obračunskim (fiskalnim) godinama uglavnom smo pričali o posljednjem valu epidemije, mjerama zatvaranja i krizi lanaca snabdijevanja, onda su te vijesti zamijenile vijesti o ratu, energetskoj i prehrambenoj krizi, a posljedično i visokoj inflaciji.

Čitav niz dramatičnih događaja kao da nema kraja. Arhitektura svjetske ekonomije ozbiljno je uzdrmana naglim promjenama, a pojedini analitičari već govore o nadolazećoj stagflacijsko-dužničkoj krizi, svojevrsnoj sintezi naftnih kriza i stagflacije iz 70-ih i 80-ih te dužničke krize iz 2008. godine.

Šta nas čeka u drugoj polovini godine?

Nažalost, možemo očekivati nastavak produbljivanja globalne recesije, a bolja perspektiva bi mogla doći tek u narednim godinama. No, znajući da širenje panike ne doprinosi rješavanju problema, priče o brzom oporavku i jednostavnom raspletu izuzetno složenih problema s kojim se trenutno suočava svijet najbolje je ostaviti za neka bolja vremena.

U međuvremenu, potrošači moraju razmišljati kako se što efikasnije izboriti sa visokom inflacijom i zaštititi vrijednost svoje imovine na dugi rok. Kako sad stvari stoje, tržište dionica još će neko vrijeme pratiti negativan trend, a kriptovalute sad-zasad će ostati visokorizičan instrument ulaganja.

www.oslobodjenje.ba

drugi upravo čitaju