Naime, na svjetski poznatoj internet stranici za pronalazak surogat majki, ali i onih koji traže žene koje nude ove usluge, findsurrogatemother.com, prijavljeno je 17 parova iz BiH, dok usluge zamjenskog majčinstva nudi čak osam žena iz BiH.
Posljednji oglas koji je postavljen u aprilu ove godine na finsurrogatemothers.com postavio je par iz Lukavca koji je u potrazi za surogat majkom, dok su slične oglase postavili i parovi iz Sarajeva, Banja Luke, Zenice, Tuzle, Bijeljine i Brčkog. Istovremeno, osam žena iz Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Tuzle i Doboja na istoj stranici nudi usluge surogat majčinstva.
Da je surogat majčinstvo kod nas i dalje nelegalno potvrdili su za Nezavisne novine u nadležnim ministarstvima zdravlja, gdje su istakli da se neplodnost u BiH liječi vantjelesnom oplodnjom.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS navode, kada se govori o surogat majčinstvu, onda je riječ o multiresornom pitanju.
- Radi se o dosta složenoj proceduri koja se ne odnosi isključivo na zdravstvo i nije dozvoljena u većini zemalja, uključujući i region – naveli su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Dodali su da je u RS-u na snazi Zakon o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje.
- Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nikada nije imalo zahtjeva u vezi sa surogat majčinstvom – kazali su u resornom ministarstvu.
U Ministarstvu zdravstva FBiH su, takođe, naveli da je Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom surogat majčinstvo zabranjeno.
- Navedenim zakonom propisano je da je objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način zabranjeno tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog – naveli su u Ministarstvu zdravstva FBiH, dodajući da je zabranjeno i ugovaranje ili sprovođenje biomedicinski potpomognute oplodnje radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog nakon vantjelesne oplodnje.
“Nadalje, ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog i o predaji djeteta rođenog nakon biomedicinski potpomognute oplodnje, uz novčanu naknadu ili bez nje, su ništavni”, kazali su u Ministarstvu zdravstva FBiH.
Kako su istakli, ovim zakonom su propisane i kazne zatvora od tri do deset godina za osobu koja u postupak biomedicinski potpomognute oplodnje uključi ženu koja ima namjeru da dijete, poslije rođenja, ustupi trećoj osobi sa ili bez plaćanja bilo kakve naknade, odnosno ostvarivanja materijalne ili nematerijalne koristi.
- Napominjemo da su odredbe ovog zakona rezultati niza javnih rasprava i to sa stručnog, bioetičkog, socijalnog, pravnog i religijskog aspekta te da su u istim sudjelovali svi sudionici društvene zajednice FBiH – rekli su u ovom ministarstvu, gdje su napomenuli da zamjensko majčinstvo u većini zemalja EU nije dozvoljeno.
“Evropski parlament je na plenarnoj sjednici održanoj u Strazburu 2014. godine osudio surogatstvo te zatražio zabranu jer, kako su naveli, surogat majčinstvo potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”, kazali su u Ministarstvu zdravstva FBiH, dodajući da je Evropski parlament praksu surogat majčinstva, koja uključuje reproduktivno iskorištavanje i korištenje ljudskog tijela za finansijske i druge dobitke, posebno kod ranjivih žena iz zemalja u razvoju, zabranio.
