Sve je više ovakvih sukoba u dalmatinskim selima: Stoka ili kuće za odmor s bazenom

KUKURIKANJE pijetla, blejanje ovaca i krave – to su slike sela, ali u posljednje vrijeme sa sela dolaze i slike na kojima bageri kopaju bazen. Kažu stočari: ondje gdje su nekoć spavale životinje danas spavaju turisti. Ako ne ove, onda već sljedeće sezone.

“Ovdje će netko za godinu, dvije napraviti kuću za odmor, svi će ti ljudi morati svoju stoku voziti odavde jer je došao neki gospodin, kupio kuću, donio 50 tisuća eura, napravio bazen i sad svi mi moramo ići odavde. Mislim da to nije čar sela”, smatra Svemir Tadić, vlasnik OPG-a u mjestu Raštević pored Benkovca, u razgovoru za Provjereno.

Susjedima koji iznajmljuju krevete turistima ili pak ovdje samo žive, smetaju životinje usred sela.

“Selo ko selo. Neću reći, ima mirisa, ali nije to da se tu ne može živjeti”, dodaje i pokazuje svoju radnu odoru u kojoj je 24 sata, svoj ured i prostor u kojem živi, a u kojem su živjeli i njegovi preci.

Uskoro će morati mijenjati adresu ureda. “Evo, tu imamo još nešto, još junadi koja će sad brzo ići na klanje, tamo negdje u svibnju i lipnju, i tu više stoke neće biti”, navodi Tadić i dodaje: “Prisilili su nas.”

Stigla prijava pa kazna

Prvo mu je, kaže, stigla prijava jer stoku drži preblizu kuća. “Imate rok od nekih 30 dana da stoku uklonite s tog područja. Tako piše u rješenju”, navodi Tadić.

Nakon nje stigla je i kazna. “Tu sam kaznu rasparao u milijun komada, nisam se mogao s tim jednostavno pomiriti. Nemamo mi toliko novca da, ne znam, mi možemo objekte napraviti u tri mjeseca”, objašnjava.

Pet kilometara dalje od kuće u kojoj živi rješava papire za zemlju na kojoj priprema novu štalu za životinje. Danas ima stotinjak krava, a 2012. kupio je prva četiri grla stoke.

“Ja sam imao osjećaj da će to biti med i mlijeko, a taj med i mlijeko sad su mi se pretvorili u najljuću kvasinu što može postojati”, rekao je Tadić

Vlasnik OPG-a desetak godina

Vlasnik je OPG-a posljednjih desetak godina. Prima poticaje, plaća davanja državi, a ta država kratko i jasno kaže da je na jedinicama lokalne samouprave da u Odlukama o komunalnom redu propišu na koji se način i gdje može uzgajati perad i stoka.

Odnosno, umjesto poljoprivredne inspekcije koja je to radila do prvoga siječnja 2019. godine, donošenjem Zakona o uzgoju domaćih životinja o uvjetima u kojima se drže domaće životinje brinu komunalni redari. No, ljubav između stočarstva i turizma u posljednje vrijeme baš i ne cvjeta.

“Mora se naći spoj jednoga i drugoga. Ja osobno mislim da ljudima, posebice iz zapadne Europe, ne smeta vidjeti ni ovcu ni kozu ni koku, niti bilo koju drugu životinju jer to oni sigurno u velegradovima u kojima žive ne vide”, smatra gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić.

“Oni su odluku donijeli, Zakona se moraju držati, ali teško da mogu urediti međuljudske odnose”, dodaje.

“Poručujemo i jednima i drugima da pokažu malo više razumijevanja jedni za druge jer su oni tu stoljećima, žive zajedno i dosad su živjeli možda na isti način dok ovi nisu odlučili živjeti na drugačiji način. I da to zapravo bude naša prednost, a ne problem”, dodaje Bulić.

Slična priča i u Šibeniku

Ali problema ima, i to ne samo u Benkovcu. Slična je priča i kojih osamdesetak kilometara dalje, u zaleđu Šibenika.

“Imaš za pristojan život, što ja kažem. Nisam željan ničega. Treba platiti režije, treba kupiti stvari, no nisi željan ničega. Nemam ni nedjelje ni ponedjeljka, ni sveca, ni Uskrsa ni Božića”, kazao je Vlasnik OPG-a iz Gradine Goran Brkić.

A nema ni miran san posljednja dva mjeseca. “Ovo mi je jednostavno dozlogrdilo, što se kaže, jer nisam naučio ovako živjeti”, dodaje.

Inspekcija za inspekcijom

U dvorištu mu se redaju inspekcija za inspekcijom. Veterinarska je bila koju minutu prije nego što je stigla ekipa Provjerenog.

“Sve je suho, sve je uredno. I, kaže, ne smrdi. To je žena rekla. I kad su izašle, kažu da ima nereda. Ja kažem – to su palete, kaže da to sklonim, a što se tiče ovaca – ‘nema vam tko što reći'”, navodi Brkić.

Ali su rekli jer na njegovu adresu stiglo je rješenje iz Grada Šibenika. U njemu stoji da 300 ovaca mora izmjestiti iz sela jer je na manje od pedeset metara od stambenih objekata i nerazvrstane ceste. Točnije – na manje od 50 metara od objekata u kojima spavaju turisti.

Prijavili ga susjedi

Žalio se. Predmet je od prošlog tjedna na drugostupanjskom tijelu, odnosno u Šibensko-kninskoj županiji. Tamo za Provjereno kažu da je postupak u tijeku i da će biti riješen u roku od 60 dana.

“Ja se nadam da će Grad i Županija donijeti odluku, da će izaći u susret, da će donijeti odluku u moju korist, da se prilagodi meni”, navodi Brkić i dodaje da nema kud sa životinjama osim pod vedro nebo.

Prijavili su ga susjedi, i Gradu i inspekciji. Za kameru nisu bili raspoloženi. U dvorištu jednoga od njih upravo niče bazen, pa blejanje ovaca na trenutke prekida buka bagera, i obrnuto.

I on je prijavio susjede

Brkić kaže, nakon što su oni prijavili njega, i on je njih. “Ja sam podnio još u studenome da se provjeri tko ima nelegalne objekte, još nitko nije izašao”, dodaje.

Oni su tvrdili da on tu nije od pamtivijeka, da je životinje doveo u selo lani, on pak tvrdi da OPG ima od 2008. i da je stoka ovdje otkako zna za sebe.

Kroz šalu dodaje: “Možda da ja pečem janjce i da ih zovem na janjetinu, ne bi im smrdjelo. Ne bi im janjetina smrdjela, a ovce bi im smrdjele i dalje.”

A što će biti dalje, ne znaju ni u Gradu Šibeniku.

“Što će Grad u budućnosti napraviti – ne znam. Ali definitivno Grad Šibenik nema nikamo s tih 300 ovaca i nekakvo kompromisno rješenje će se u budućnosti morati pronaći”, kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Šibenika Ante Nakić.

Dodaje da su komunalni redari bili na terenu i postupili po Zakonu.

“Mislim da odgovornost jednim dijelom i snosi vlasnik te farme jer ona zaista po meni nije održiva. U jednom neuglednom stanju je trenutačno bila, na njoj je bilo dosta otpada, i ja bih rekao da je sve to skupa utjecalo da jednostavno ti mještani koji tamo žive, da se dignu na noge i da je to jedan od razloga zbog čega smo došli do ovoga”, rekao je Nakić.

“Što se tiče tog otpada, to je nakalamljeno meni, a ja s tim nemam ništa, to je dovozio brat, otac, to je očišćeno, toga više nema. To je očišćeno”, odgovara Brkić.

Sve više prijava po cijeloj Hrvatskoj

Ali je sve više ovakvih prijava po cijeloj Hrvatskoj. Iz Udruge Hrvatskih krških pašnjaka kažu: situacija je suluda.

“Nigdje u Europi uopće nema takvih propisa. Francuska je zaštitila selo kao baštinu i selo kao selo mora postojati”, smatra predsjednik udruge Ivan Tešija.

“Europska unija zaštitila je dalmatinsku janjetinu, a što se tiče janjetine – bez ovce janjetine nema. Znači, zaštićena je i ovca jer kod mene je izvorna dalmatinska pasmina ovce”, navodi Brkić.

Janjetine nema bez ovce, a teško da i selo može opstati bez ljudi.

“Znači, mi tu trebamo svi dobro živjeti jer živimo od toga, ja nisam plaću digao od 2003. godine, ovo je 2023. Ja živim od toga, nisam na socijalnoj skrbi, nisam u penziji, nisam u pučkoj kuhinji, ništa ja nisam tražio niti koristio jer sam sretan i zadovoljan dok mogu raditi i dok mogu sebi egzistenciju izvući”, kazao je Tadić.

Stočari pomalo gube volju. “Nas vrijeme gazi, ja sam svaki dan sve stariji, a ne sve mlađi. Ne znam koliko ću moći. Mi se kažnjavamo za rad, a ne za lov u mutnom”, rekao je Tadić.

“To jednostavno nema smisla. Treba se ljudima reći da selo više neće biti selo i ajmo se svi baviti turizmom ili ne znam što. Možemo napraviti poligone za NATO ili bušotine, ajmo od toga živjeti”, ističe Tešija.


Index.hr

drugi upravo čitaju