18.8 C
Sarajevo
Čet, 06, 23

STRUČNJACI SAVJETUJU: OVO JE IDEALNA KOLIČINA VODE ZA KONZUMACIJU TOKOM DANA

Voda doprinosi probavi, pomaže izbacivanju toksina iz jetre i bubrega, izbacuje višak natrija iz krvotoka, regulira tjelesnu temperaturu i krvni pritisak, štiti kožu i druga tkiva te osigurava zdravlje zglobova.

Zbog svega navedenoga, osoba može sedmice preživjeti bez hrane, ali već nakon nekoliko dana bez vode remete se i ugrožene su vitalne životne funkcije. Čak i blaga dehidracija, koju se može postići nakon par sati bez vode, utječe na raspoloženje, kognitivne funkcije i fizičke performanse.

Voda se iz organizma gubi konstantno, disanjem, znojenjem te obavljanjem nužde, a količine izgubljene vode u danu značajno variraju zbog niza faktora. Naprimjer, u danu kada je vrijeme suho, a osoba je neaktivna, osam čaša vode je jako puno i većina će biti izmokrena pri čemu će biti izgubljeni i mnogi minerali. Istovremeno, na topao dan, ako je osoba visokoaktivna osam čaša vode će biti daleko ispod potrebnog i prijetit će dehidracija.

Ne postoje službene preporuke o unosu vode, ali stručnjaci su najčešće stava da je potrebno u danu popiti od litre i po do dvije litre i po. Oko 20 posto vode u organizam dođe iz hrane, a voće i povrće su namirnice koje sadrže najveće količine vode. Paradajz i lubenica imaju 90 posto udjela vode.

Također, potrebe za unosom vode razlikuju se po nizu faktora, od građe tijela, temperature okoliša do nivoa aktivnosti. Nadalje, trudnice i dojilje imaju veće potrebe za vodom. Starije osobe jako često unose premale količine vode. Prema nekim podacima, čak do 30 posto hospitaliziranih starijih osoba (stariji od 65 godina) su dehidrirani.

Iako se i drugi napitci ubrajaju u ukupan dnevni unos tekućine, stručnjaci savjetuju da većina tekućine bude unesena upravo iz obične vode. Naime, studija koju su objavili Rosinger, Bethancourt i Francis pokazala je da čak 20 posto djece i mlađih ljudi u danu uopće ne pije običnu vodu nego se cjelokupan unos tekućine bazira na različitim sokovima i drugim vrstama napitaka.

Upravo su zaslađeni i gazirani napitci povezani s nizom bolesti – od pretilosti, depresije do dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Studije su potvrdile da povećanje unosa vode, smanjuje ukupan dnevni unos kalorija, što je još jedan benefit i razlog zašto druge napitke treba zamijeniti vodom, u što većem postotku.

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena 0 / 5. Brojanje glasova: 0

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Amra
Amrahttps://www.tnt.ba
Amra voli da piše o ljepoti, to je opušta. Njeni savjeti o modi i šminaknju uvijek dobro dođu. Puno istražuje i čita. Ponosna je mama djevojčice i dječaka pa na zabavan način servira korisne informacije o trudnoći i odgajanju djece.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa