Među zahtjevima koje je iznio u svome obraćanju hrvatskim zastupnicima, predsjednik Verhovne Rade pozvao je Hrvatsku da slijedi primjer baltičkih država i Poljske koje brane ulazak ruskim državljanima te da pomogne u osnutku Međunarodnog suda za ratne zločine Ruske Federacije na području Ukrajine.
Rusija je postala globalna prijetnja za sigurnost, stabilnost i blagostanje Evrope i cijelog svijeta, rekao je Stefančuk i pozvao Hrvatski sabor da donese deklaraciju kojom Rusiju osuđuje za državni terorizam, javlja Hina.
- Volio bih da Sabor postane prvi parlament države članice Vijeća Evrope koji će donijeti odluku koju je donijela Parlamentarna skupština Vijeća Evrope 13. oktobra – rekao je.
Rusija čini masovne ratne ratne zločine na području Ukrajine, rekao je i pozvao Sabor da proglasi “ratne zločine Ruske Federacije na teritoriji Ukrajine genocidom ukrajinskog naroda”.
Službeni Kijev poziva Evropu i svijet na donošenje još oštrijih sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a takav je poziv ponovio i Stefančuk Hrvatskoj.
- Pozivamo Hrvatsku da slijedi primjer Estonije, Latvije, Litve i Poljske koje su ruskim državljanima s vizama za šengen radi posla, turizma posla ili kulture zabranile ulazak na svoj teritorij jer su to proglasile pitanjem nacionalne sigurnosti.
Priprema se osnivanje međunarodnog suda za ratne zločine Ruske Federacije počinjene na prostoru Ukrajine i Stefančuk je uvjeren da će Hrvatska u tome pomoći.
Pozvao je Hrvatsku da nastavi provoditi uspješnu praksu rehabilitacije ukrajinskih vojnika u zdravstvenim ustanovama i odmora ukrajinske djece u Hrvatskoj.
Za nekoliko sedmica Ukrajina će komemorirati žrtve Velike gladi u Ukrajini 90 godina nakon tog zločina, a Stefančuk je upoznat s time da Sabor razmatra donošenje deklaracije o priznavanju Gladomora kao genocida.
- Važno je da svjetska zajednica osudi taj teški zločin komunističkog režima protiv ukrajinskog naroda – rekao je.
U ruskoj ratnoj agresiji ukrajinska infrastruktura ciljano je i teško razorena i zemlju očekuje cjelovita obnova u čemu su pozvani učestvovati i hrvatski stručnjaci.
- Očekujemo hrvatske stručnjake u Ukrajini, trebat će nam hrvatsko iskustvo u izgradnji visoko kvalitetne cestovne infrastrukture – rekao je Stefančuk.
U obraćanju dan nakon učešća na Prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme Stefančuk je zahvalio Zagrebu na “sjajnoj organizaciji” i domaćinstvu što je “hrabra i odgovorna odluka” koju donose “najbliži i odani prijatelji”.
Hrvatski sabor je već 25. februara deklaracijom oštro osudio rusku agresiju na Ukrajinu, a to govori i o snažnim vezama dviju zemalja koje su među prvima priznale jedna drugu, kazao je.
Sabor je 5. februara među prvima priznao nezavisnost Ukrajine, a ona je hrvatsku nezavisnost priznala 11. decembra 1991.
Stefančuk je zahvalio Hrvatskoj na prihvatu 25.000 izbjeglih Ukrajinaca te na vojnoj, humanitarnoj i diplomatskoj pomoći.
Poklonio se žrtvama Domovinskog rata i naglasio da su dvije zemlje proživjele bolno iskustvo agresije na svoju neovisnost.
- Ukrajincima i Hrvatima jednako bolno zvone zvona Vukovara i Mariupolja, Buče i Gospića, Irpinja i Lipika, Harkiva i Dubrovnika, Volnovakhe i Pakraca, Hostomela i Osijeka – rekao je.
Pozvao je zastupnike da minutom šutnje odaju počast svim žrtvama.
Hrvatskoj je zavalio na dosadašnjoj podršsci Ukrajini da dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i pozvao da učini sve što može da joj pomogne na putu evropskih i atlantskih integracija.
