Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Edin Smajić (Stranka demokratske akcije) gostovao je u emisiji Špica na Televiziji Sarajevo (TVSA), gdje je govorio o rokovima za konstituiranje novog saziva federalnog parlamenta, proceduri formiranja Vlade FBiH, ekonomskom stanju u entitetu te postizbornim političkim odnosima na državnom i globalnom nivou.
Konstituirajuća sjednica i procedura formiranja Vlade FBiH
Smajić je naveo da zvaničan datum prve konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH još nije određen, ali da su pripremne aktivnosti u toku u skladu sa zakonskim rokom od 20 dana od potvrđivanja izbornih rezultata.
Kao trenutni tehnički izazov istakao je odluku pojedinih izabranih zvaničnika da zamrznu mandate zbog obavljanja drugih funkcija, podsjećajući da Ustav FBiH propisuje da u ukupnom sazivu moraju biti izabrana najmanje po četiri zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda. Prema njegovim nezvaničnim informacijama sa pripremnih sastanaka, ukoliko Centralna izborna komisija (CIK) BiH blagovremeno dodijeli zamjenske mandate, poziv za sjednicu mogao bi uslijediti u narednih nekoliko dana, a sama sjednica mogla bi biti održana prvog ili početkom decembra.
Govoreći o uspostavi nove Vlade Federacije BiH, Smajić je podsjetio da je procedura na federalnom nivou složenija zbog dvodomne strukture Parlamenta:
- Na konstituirajućoj sjednici Predstavničkog doma biraju se privremena radna tijela (Komisija za izbor i imenovanja i Mandatno-imunitetska komisija) kako bi se izabralo rukovodstvo Doma.
- Nakon okončanja procedura u kantonalnim skupštinama, delegiraju se kandidati za Dom naroda Parlamenta FBiH.
- Po konstituiranju Doma naroda biraju se predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH, koji potom imenuju Vladu FBiH.
Ocijenio je da nije realno očekivati da se cijeli proces završi u rekordno kratkom roku zbog tehničkih i ustavnih procedura, ali smatra da su izmjenama Izbornog zakona i Ustava ipak postavljeni kvalitetni mehanizmi za sprečavanje eventualnih blokada.
Politička realnost, SDA i partneri
Komentarišući raspodjelu delegata u Domu naroda, Smajić je rekao da ne želi iznositi spekulacije, ali je istakao da je Stranka demokratske akcije (SDA) izborni pobjednik s liderskom odgovornošću, te da se zalaže za programsko rješavanje problema i najbolja kadrovska rješenja.
Naveo je da SDA sa svojim partnerima – Demokratskom frontom (DF) i Strankom za BiH (SBiH) – intenzivno radi na programskom usaglašavanju izbornih platformi i pripremi kadrovskih rješenja, kako bi na toj osnovi otvorili dijalog s ostala dva politička faktora u zemlji u cilju deblokade institucija.
„Treba uzeti kao činjenicu da u Republici Srpskoj imamo izbornog pobjednika, da oni imaju svoje stavove i da su u ovom trenutku napravili zastoj i blokirali državne institucije. Mora se otvoriti ozbiljan dijalog i naći način da se to riješi. S druge strane, u skladu s Dejtonom i ustavnim izmjenama, imamo apsolutnu pobjedu HDZ-a BiH na teritoriji gdje žive većinski Hrvati, kojem je i ranije obezbijeđeno mjesto u institucijama vlasti. To su realnosti“, kazao je Smajić.
Kritika stanja u ekonomiji i pogled na globalna dešavanja
Smajić je ocijenio da se Bosna i Hercegovina nalazi u teškoj političkoj i sigurnosnoj situaciji, što je povezao s ustavnim uređenjem nastalim na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma – za koji je podsjetio da su ga pojedinci u javnosti nazivali „luđačkom košuljom“ – ali i s djelovanjem politika koje blokiraju rad državnih institucija, evropski put i približavanje NATO-u.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog ekonomskog i finansijskog stanja u Federaciji BiH, za koju je naglasio da je ekonomski generator cijele države. Prema njegovim riječima, rad prethodne vlasti doveo je do negativnih makroekonomskih trendova, velikih i nepovoljnih zaduživanja, gubitka radnih mjesta i pada industrijske proizvodnje.
Osvrćući se na rezultate izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, pobjedu demokrata i međunarodne okolnosti, Smajić je ocijenio da se na globalnom planu dešava preslagivanje svjetskog poretka te da se i razvijene evropske države suočavaju s recesijom čiji će se lančani utjecaj osjetiti i u BiH. Kada je riječ o stranom političkom utjecaju na formiranje vlasti u BiH, izrazio je očekivanje da se, prema zvaničnim porukama međunarodnih aktera, neće ponoviti intervencije i favorizovanje pojedinih opcija iz prošlog izbornog ciklusa.
Više u videu:
