-1.1 C
Sarajevo
Pon, 01, 23

PRIJETI LI EVROPI VEOMA HLADNO VRIJEME?

Prolazi još jedan novembar a frustracija kod zimoljubaca ostaje. Još jedan novembar prolazi u relativno blagim odlikama vremena. Prvih snježnih padavina nema još uvijek u većem dijelu zemlje, a izostali su i neki jači mrazevi. Dok sumiramo utiske o novembru, ljubitelji hladnijeg vremena i snijega nade već ulažu u decembar.

Gledano na globalnom nivou zanimljive se stvari očekuju ovog decembra. Slabiji polarni vrtlog, slabiji zonalni vjetrovi, zagrijavanja u stratosferi, sve to nam jamči promjenjive vremenske prilike u decembru.

Da bi vam objasnili potencijalni tok vremenskih prilika u narednom periodu, osvrnut ćemo se na globalne parametre koji utiču na vremenske prilike nad Evropom.

POLARNI VRTLOG

Ulaskom u jesen i zimu, promjenom ose Zemlje u odnosu na Sunce, sjeverna zemljina hemisfera dobija sve manje sunčevih zraka, naročito visoke geografske širine u kojima zavlada dugotrajna ili stalna noć. Sukladno tome dolazi do izraženog hlađenja kopna sjeverne zemljine hemisfere, što sjevernije to izraženije. Hladnoća se nagomilava u polarnom krugu i postepeno širi prema jugu. Sudarom hladne vazdusne mase sa sjevera sa onom toplijom iz južnih geografskih širina dovodi do razvoja mlaznih struja(jet stream). Mlazne struje ugrubo rečeno odvajaju područje hladne vazdusne mase i tople vazdusne mase i kreira obrazac vremena nad Evropom i sire. Mlazne struje se nad sjevernom hemisferom kreću u smjeru zapad-istok. Zbog toga svi baricki sistemi (ciklone i anticiklone) obično imaju kretanje zapad-istok i sve što nam dolazi bilo padavine ili stabilno vrijeme dolazi sa zapada.

U uobičajnim okolnostima, mlazna struja je kompaktna, ujednačena i visoko pozicionirana, odvajajući polarnu hladnoću visoko na sjever, a toplija vazdušna masa domonira u srednjim geografskim širinama kojim mi pripadamo. U takvim okolnostima možemo reći da je polarni vrtlog jak. U uslovima jakog polarnog vrtloga mlazna struja je jaka i donosi izrazeno zapadno strujanje preko Evrope blokirajuci bilo kakav upliv veće količine hladnoce sa sjevera ili istoka. U takvim okolnostima jakog polarnog vrtloga zime nad Evropom bivaju blage i uz manjak snijega.

Sa druge strane, poremećajem kretanja mlaznih struja i njihovim “vijuganjem” mlazna struja gubi klasične odlike kretanja zapad-istok. Time omogućavaje prodore hladnoće iz viših u niže geografske širine ali i topline iz nižih geografskih širina u više. Uz nedefinisana, slaba i nepredividiva mlazna strujanja polarni vrtlog je slab. U takvim situacijama srednje geografske širine uključujuci Evropu mogu imati jake zime uz obilje snijega i hladnoce. Važno je naglasiti da slab polarni vrtlog i slabe mlazne struje nisu garant za hladnu zimu u svim područjima srednjih geografskih širina. I to ne mora biti presudno za dolazak hladne zime kod nas, ali svakako predstavlja pogodan teren za dolazak iste.

  Rusija gubi velikog saveznika! Prvo je posramio Putina, a onda se za pomoć obratio - Macronu

Važno je naglasiti kako polarni vrtlog čine dva dijela, troposferni – u nizim slojevima atmosfere i stratosferni u visim slojevima atmosfere. Najvesce su povezani iako ponekad dolazi do razilaženja ponasanja unutar istih. Troposferni polarni vrtlog tezi i nastoji da se uskladi sa stratosfernim.

Što se tiče prognoza za naredni period polarni vrtlog će biti slabiji u odnosu na prosjek i time stvara se pogodan teren za dolazak hladnijih vazdušnih masa na tlo Evrope ili SAD. U prilog tome idu indeksi NAO (Sjeverno-Atlantska Oscilacija) i AO (Arktička Oscilacija). Ova dva indeksa dosta govore o aktivnosti snazi i rasporedu polarne ciklone odnosno mlazne struje.

PRIJETI LI EVROPI VEOMA HLADNO VRIJEME?
Armin Durgut/PIXSELL

NAO INDEKS

Ovaj indeks nam govori o aktivnosti Atlantika. Kada kažemo aktivnost mislimo na prisutnost i aktivnost ciklona na području sjevernog dijela ovog okeana. Aktivnost se najviše odnosi na dio od istoka Kanade do Islanda.

Kada su ciklone prisutne i dominiraju na tom području to je pokazatelj aktivnog Atlantika.Mlazne struje su jake, polarna ciklona stabilna i jaka zonalna (zapadna) strujanja dominiraju preko Evrope donoseći uglavnom toplije vrijeme. Tada je ovaj indeks u plusu i označavamo ga sa NAO+(pozitivna faza).

Nasuprot tome, kada se iznad sjevernog dijela Atlantika uspostavi anticiklona, polje stabilnog vremena, zapadna strujanja slabe. Slabljenjem zapadnih strujanja u velikoj mjeri se zaustavlja dotok topline prema Evropi. Tada se otvara mogućnost za prodore hladnoće sa sjeverozapada(polarna hladnoća) ili u slučaju širenja anticiklone ka Skandinaviji dolazi do prodora hladnoće sa istoka(sibirska hladnoća). Ovu fazu nazivamo NAO-(negativna faza).

Prema dostupnim prognozama početkom decembra slijedi slabljenje aktivnosti sjevernog dijela Atlantika. Time će se povećati šanse za uspostavljenje anticiklone na području istog s kojim će NAO faza otići u negativnu. To će otvoriti mogućnost za prodore hladnoće sa sjeverozapada ili istoka na tlo Evrope u nastavku decembra.

  PROCURIO POVJERLJIVI DOKUMENT KOJI OTKRIVA PAKLENE RUSKE CILJEVE? NJEMAČKA BI MOGLA BITI IZBRISANA S KARTE

AO INDEKS

Ovaj indeks nam govori o aktivnosti ciklona iznad sjevernog pola, Arktika. Kad su česte ciklone prisutne to označava snažan polarni vrtlog uz jaka zapadna strujanja. A kad je manjak ciklona to označava uspostavljanje anticiklone i slabljenje zapadnih vjetrova. Indeks dosta slican NAO indeksu i obično su povezani i sinhronizovani. U narednom periodu će i ovaj indeks otići u negativnu fazu pružajući mogučnost spuštanja veće hladnoće prema nekom dijelu Evrope.

PRIJETI LI EVROPI VEOMA HLADNO VRIJEME?
Ilustracija

IZGLEDI VREMENA ZA DECEMBAR

Na globalnom nivou kockice se polako ali sigurno slažu u smijeru potencijalnog dolaska prave zime u Evropi u narednim sadmicama. Međutim treba biti oprezan i naglasiti kako dolazak prave zime u dijelove Evrope ne mora nužno značiti dolazak hladnoće odmah na Balkan. Negativan NAO i AO indeks, slabiji polarni vrtlog su samo dobar temelj i podloga za dolazak hladnoće na tlo Evrope. Kada taj hladan vazduh stigne, onda smo ostavljeni na milost i nemilost sinoptike, rasporeda ciklona i anticiklona od kojih zavisi gdje će se tačno taj hladan vazduh pregrupisati i koji dio kontinenta će dobiti hladnoću.

Početak decembra će po svemu sudeći prve pošiljke hladnoće donijeti sjeveru kontinenta spuštajući veću kolicinu hladnoće na zemlje Skandinavije ali i dijelom zemlje srednje, istočne i zapadne Evrope. Naš jugoistočni dio kontnenta će se pocetkom decembra provući bez toga uz uzglavnom prosječne ili nesto vise temperature od prosjeka.

Negativan NAO i AO indeks uz mirniji Atlantik zadržali bi nešto duže vremena, najmanje do sredine decembra. Nakon početno loše sreće po zimoljubce Balkana na početku decembra, sredina ovog mjeseca otvara vrata i mogućnosti dolaska hladnoće i na tlo jugoistočne Evrope. Drugim riječima, uslovi za spustanje veće hladnoće na tlo Evrope potrajat će još dugo vremena zbog globalnih parametara, a sinoptika i tačan raspored barickih sistema presudit će ko će i u kolikoj mjeri dobiti hladnoće u narednom periodu. Jedno je sigurno, meteo uzbzđenja neće nedostajati na samom početku klimatološke zime.

  BIDEN POSLAO ORBANU IDEALNOG NEPRIJATELJA: NOVI AMERIČKI AMBASADOR JE GAY-AKTIVIST S MUŽEM I DJECOM

U prilog nastavku trenda slabije polarne ciklone ide i predstojeće zagrijavanje stratosfere, fenomen koji dokazano utiče na slabljenje ili održavanje slabim polarne ciklone. Slaba polarna ciklona znači i slabiji zapadni vjetrovi a sve to ide u prilog potencijalnom dolasku zime na tlo Evrope a tako i kod nas. Izraženo zagrijavanje stratosfere očekuje se već u 1., naročito u 2. dekadi decembra. Potrebno je 10-15 dana da bi se promjene iz stratosfere prenijele na troposferu. Tako da ćemo rezultate tog zagrijavanja dobit ćemo tek u 3. dekadi decembra. To bi ujedno značilo da bi čitav decembar protekao uz većinom slabu polarnu ciklonu i slabije zapadne vjetrove. Dobri uslovi za dolazak prave zime tokom čitavog decembra na tlo Evrope.

Šta će od svega toga dobiti Balkan ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno, biće zanimljivo pratiti.

ZAKLJUČAK

Sve potrebne uslove imamo, slab polarni vrtlog, slabe zapadne vjetrove, negativne NAO i AO indekse, predstojeće stratosferno zagrijavanje, i ono sto je najvaznije ovakvo stanje bi potrajalo. Svi uslovi za dolazak prave zime u Evropi su tu. Ostaje da pratimo kako će atmosfera reagovati na buduće promjene i kavo će se sinoptika posloziti. Nakon nešto toplijeg početka decembra u našem dijelu Evrope, ostatak mjeseca uveliko prijeti sa hladnoćom i kod nas, a da li će do toga doći ostaje da se vidi. U narednim analizama više govora o konkretno izgledima vremena za nastavak decembra. Ova analiza je više edukativnog karaktera, da se predoči o uslovima koji diriguju vremenom kod nas.

hayat.ba

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Amra
Amrahttps://www.tnt.ba
Amra voli da piše o ljepoti, to je opušta. Njeni savjeti o modi i šminaknju uvijek dobro dođu. Puno istražuje i čita. Ponosna je mama djevojčice i dječaka pa na zabavan način servira korisne informacije o trudnoći i odgajanju djece.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa