Ovom sastanku će prisustvovati i ministri vanjskih poslova Švedske i Finske, te će se razgovarati o planovima ovih država da se priključe NATO savezu, prije svega uklanjanju sumnja koje Turska ima, ali i o ruskoj invaziji na Ukrajinu i strateškom konceptu NATO-a.
Iako je sastanak organizovan zbog rješavanja gorućih pitanja evropske i svjetske geopolitike, Grlić Radman je najavio da će naglasiti potrebu za izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
Prema Grlić Radmanu, Izborni zakon bi trebao “Odražavati usvajanje onih važnih izmjena kojima bi se regulirala ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda u skladu s Dejtonskom i Pariškom sporazumu”.
Također, rekao je da će govoriti o potrebi da se ostvari jači angažman NATO saveza na Zapadnom Balkanu kako bi se zemlje ohrabrile u njihovom nastojanju za članstvo u NATO savezu.
- Jedino institucionalno funkcionalna Bosna i Hercegovina koja počiva na tim temeljima ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana može biti prosperitetna i može ostvariti europsku perspektivu i NATO članstvo – poručio je Grlić Radman.
Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je pokušao da ulazak Finske i Švedske u NATO savez direktno poveže sa Izbornim zakonom u Bosni i Hercegovini, što je dovelo do reakcije u mnogim državama.
Zvanično, Vlada Andreja Plenkovića bezuslovno podržava ulazak Finske i Švedske u NATO.
hayat.ba