Vještačka inteligencija mijenja tržište rada, ali ne znači da će ljudi postati suvišni. Naprotiv — najviše će vrijedjeti oni koji znaju da komuniciraju, donose odluke, vode ljude, upravljaju procesima i pametno koriste AI alate.
Prije oko 15 godina osnovao sam organizaciju čiji je cilj bio da ljudima pomogne da pronađu smislen posao. Tada sam, neposredno nakon završetka školovanja i u sjenci Velike recesije, želio da mladima ponudim karijerne savjete i resurse kakve smo moji prijatelji i ja željeli da imamo na početku profesionalnog puta.
Od tada smo pomogli više od 3.000 ljudi da pronađu ispunjavajuće karijere. Kada smo počinjali 2011. godine, ekonomija i tržište rada djelovali su nesigurno. Danas, sa ubrzanim razvojem vještačke inteligencije, stvari se ponovo mijenjaju — možda i brže nego ikada ranije.
Tokom godina izdvojili smo nekoliko ključnih oblasti vještina koje su otpornije na automatizaciju, primjenjive u različitim industrijama i vjerovatno će dobijati na vrijednosti u narednih pet godina.
1. Komunikacione vještine
Svakoj organizaciji potrebni su ljudi koji umiju jasno da objasne njenu misiju, proizvode i usluge — i unutar kompanije i prema javnosti.
Kako AI alati omogućavaju sve lakšu i bržu proizvodnju velikih količina sadržaja, moguće je da će sama izrada sadržaja vremenom izgubiti dio tržišne vrijednosti. Ali sposobnost da se procijeni šta uopšte treba proizvesti, kome se obraćamo i kako prepoznati kvalitet, postaće još važnija.
U svijetu u kojem će sadržaja biti sve više, povjerenje i autentičan odnos sa publikom biće prava konkurentska prednost. U praksi, to može značiti ovladavanje društvenim mrežama, izgradnju publike kroz newsletter, razvoj PR ekspertize ili organizovanje događaja uživo.
Drugim riječima, AI može pomoći da se tekst napiše brže, ali ne može lako zamijeniti čovjeka koji razumije kontekst, publiku i trenutak.
2. Društvene vještine
Gotovo svaki posao podrazumijeva saradnju s drugim ljudima. Studija harvardskog ekonomiste Davida J. Deminga pokazala je da su poslovi koji zahtijevaju razvijene socijalne, društvene vještine bilježili rast zarada tokom vremena.
Iako AI sve bolje simulira određene oblike komunikacije, ljudi će i dalje tražiti ljudsku povezanost, povjerenje i osjećaj da iza rada stoji stvarna osoba.
U vremenu brzih promjena, vještine kao što su građenje odnosa, razumijevanje potreba drugih ljudi, prepoznavanje emocija i rješavanje konflikata postaće važnije nego ranije.
Dobar način za razvoj ovih sposobnosti može biti uključivanje u organizacije poput Toastmastersa, ali i čitanje knjiga koje se bave komunikacijom, harizmom i socijalnom inteligencijom.
3. Liderstvo, procjena i donošenje odluka
U analizi iz 2017. godine, kojom su istraživane vještine najčešće tražene u najpoželjnijim zanimanjima, procjena i donošenje odluka izdvojile su se kao ključne.
Kako AI bude preuzimao sve više rutinskih zadataka — od zakazivanja sastanaka do prikupljanja podataka — sve važnije postaje pitanje: šta je uopšte vrijedno raditi?
To je prostor u kojem ljudska procjena dobija na značaju. AI može analizirati podatke, ponuditi opcije i ubrzati proces, ali odluka o prioritetima, rizicima i dugoročnim posljedicama i dalje zahtijeva odgovornost, iskustvo i širu sliku.
Zato vrijedi posmatrati najkompetentnije i najodlučnije ljude u svom okruženju. Ko su osobe kojima vjerujete kada treba donijeti važnu odluku? Kako razmišljaju? Kako procjenjuju rizik? Šta ih je dovelo do tog nivoa sigurnosti?
U ekonomiji koja se brzo mijenja, sposobnost donošenja dobrih odluka biće jedna od najtraženijih ljudskih vještina.
4. Upravljanje procesima
Svakoj organizaciji potrebni su ljudi koji znaju da “drže stvari pod kontrolom”. To su svakodnevni, često nevidljivi poslovi bez kojih nijedna kompanija ne može normalno da funkcioniše: zapošljavanje, finansijski sistemi, administracija, organizacija rada, koordinacija timova i procesa.
Dio rutinskih administrativnih zadataka već se automatizuje uz pomoć AI alata. Međutim, ljudi su i dalje ključni u složenijim situacijama koje traže procjenu, fleksibilnost i razumijevanje međuljudskih odnosa.
Kako organizacije budu rasle brže, biće im potrebni kvalitetni operativci koji mogu da obezbijede da se planovi zaista sprovedu. Mnoge kompanije već sada ističu da im nedostaju ljudi sa takvim vještinama.
Najbolji način da se one razviju jeste rad uz osobu koja u firmi “zna sve” kada je riječ o administraciji i organizaciji. Vrijedi učiti od takvih ljudi, preuzimati konkretne projekte i tražiti povratne informacije.
Dodatna praksa može doći i kroz vođenje manjih projekata sa strane — događaja, online biznisa, udruženja ili bilo koje inicijative koja zahtijeva planiranje, izvršenje i odgovornost.
5. Vještine primjene vještačke inteligencije
Ako bi trebalo izdvojiti samo jedan savjet za budućnost karijere, bio bi to ovaj: naučite da koristite AI alate za stvarni rad, ne samo za eksperimentisanje.
Trenutno je vještačka inteligencija dobra u jasno definisanim zadacima — na primjer, u pisanju koda, obradi informacija, izradi nacrta dokumenata ili generisanju ideja. Ali mnogo teže se snalazi u neurednim, dugotrajnim i kompleksnim zadacima, kao što su koordinacija većeg broja ljudi, vođenje višenedjeljnih projekata ili donošenje odluka u nejasnim okolnostima.
Tu nastaje nova vrijednost čovjeka: biti “human-in-the-loop”, odnosno osoba koja zna kako da koristi AI, ali i kako da provjeri rezultat, prepozna greške, dopuni praznine i donese konačnu odluku.
Razvoj ove vještine podrazumijeva razumijevanje prednosti i slabosti postojećih AI modela, pisanje jasnih instrukcija i specifikacija, izgradnju sistema za provjeru grešaka i, najvažnije, sposobnost da se izabere pravi problem koji vrijedi rješavati.
Programiranje može pomoći, ali nije neophodno. Najbolji početak je jednostavan: koristite AI u oblasti koju već poznajete i koja vam je važna. Tako ćete najbrže naučiti gdje alat pomaže, gdje griješi i gdje je ljudska procjena nezamjenjiva.
AI neće ukinuti potrebu za ljudima, ali će promijeniti šta se najviše cijeni
Vještačka inteligencija neće jednako pogoditi sve poslove. Rutinski zadaci biće pod najvećim pritiskom, dok će vještine koje kombinuju ljudsku procjenu, komunikaciju, povjerenje, organizaciju i sposobnost primjene novih alata postajati sve važnije.
Najbolja strategija zato nije strah od AI-ja, već prilagođavanje. Oni koji nauče da ga koriste kao alat, a istovremeno razvijaju vještine koje mašine teško kopiraju, imaće bolju poziciju na tržištu rada.
U eri vještačke inteligencije, najvrjedniji radnici neće biti oni koji se takmiče sa mašinama u brzini, već oni koji znaju šta treba uraditi, zašto je to važno i kako tehnologiju pretvoriti u konkretnu vrijednost.
.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}