Ovo je čovjek kojeg su studenti u Srbiji odlučili suprotstaviti Vučiću

Srdanović je bio jedan od govornika na prvom predizbornom skupu Studentskog pokreta u Novom Sadu, održanom ispred Srpskog narodnog pozorišta, a sada je i zvanično izbio na prvo mjesto izborne liste. Iza njega se nalaze Katarina Stanković i dramaturg Željko Hubač, piše Danas.

Studenti u blokadi u međuvremenu su Republičkoj izbornoj komisiji predali listu pod nazivom „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“, tvrdeći da su za nju prikupili više od 70.000 potpisa građana.

„Korupcija ubija“

Srdanović je, ocjenjuje Danas, na početku kampanje pokazao da neće ostati samo stručna, nestranačka figura na vrhu liste. U Novom Sadu direktno je povezao studentski pokret s tragedijom koja je pokrenula višemjesečne proteste protiv vlasti.

„Prošle su gotovo dvije godine otkako se traži odgovor za nezapamćenu tragediju u Novom Sadu. A jesmo li dobili odgovore? Ima li pravde u Srbiji? Jesu li krivci kažnjeni? Jesu li institucije reagovale? Studenti su tražili, tražili su reakciju institucija, a šta su dobili? Odgovor države bio je: ‘Ne, nema krivaca.’ Oni neće pronaći krivce, a znate li zašto? Zato što su upravo oni najodgovorniji i najveći krivci. Zato što su doveli do toga da korupcija ubija“, rekao je, prenosi Danas.

Govoreći o generaciji koja je pokrenula proteste, poručio je da je mladost u Srbiji odlučila promijeniti zemlju.

„Rekla je: ‘Mi želimo promijeniti ovu zemlju, želimo je učiniti boljom.’ Gradili su je i već su je učinili boljom hodajući, krvavih stopala obišli su cijelu državu, na biciklima su prešli brda i doline i ideju slobode podijelili s cijelom nacijom“, rekao je Srdanović.

Njegov izbor na čelo liste nije se isprva podrazumijevao. U javnosti su se spominjala i druga imena, no novosadski ljekar na kraju je zauzeo prvo mjesto.

Srdanović nije profesionalni političar. Rođen je 1970. godine u Novom Sadu, a osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Medicinski fakultet u Novom Sadu završio je 1995. godine, specijalizaciju iz interne medicine 2001., a subspecijalizaciju iz kardiologije 2004. godine.

Magistrirao je kardiologiju 2010. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu, a dvije godine kasnije doktorirao iz područja kardiologije u Novom Sadu. Njegovu akademsku biografiju potvrđuje i zvanična stranica Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici radi od 1997. godine. Danas radi na Klinici za kardiologiju, a zvanični podaci Instituta navode ga i među ljekarima Odjela za akutni koronarni sindrom.

Na Katedri za urgentnu medicinu Medicinskog fakulteta predaje od 2018. godine, dok je 2025. godine stekao zvanje redovnog profesora. Fakultet ga i danas navodi među nastavnicima Katedre za urgentnu medicinu.

Od ljekarske komore do studentskih protesta

Njegov izlazak u političku arenu, međutim, nije došao potpuno iznenada.

Srdanović je član Ljekarske komore Vojvodine i akademske mreže Slobodan univerzitet, a posljednjih mjeseci aktivno je podržavao studentske proteste. U junu se kao kandidat nezavisne grupe ljekara „Naša komora“ takmičio i za mjesto direktora Ljekarske komore Srbije.

U širu javnost snažnije je zakoračio 23. maja, kada je govorio na velikom studentskom protestu na beogradskoj Slaviji.

Tada je poručio da se u Srbiji „pišu nove stranice historijskih udžbenika“, te vlast optužio da je građanima „otela Republiku“. Njegova poruka bila je da Srbija više ne čeka promjenu.

„Srbija nije spremna za promjene, ona se već promijenila. Srbija pobjeđuje jer studenti pobjeđuju“, rekao je tada, prema podacima koje prenosi Istinomer.

O vojnoj prošlosti bez detalja

U njegovoj biografiji postoji i epizoda iz ratnih godina o kojoj zasad nema mnogo javno dostupnih pojedinosti. Srdanović je, kako prenosi Istinomer, za sebe rekao da je „cijeli život, u suštini, vojnik“ – najprije doslovno, jer je tokom rata bio regrutovan i, prema vlastitim riječima, bio „s puškom u ruci“, a potom metaforički, kao ljekar koji se bori za živote pacijenata.

Pritom se u dostupnoj biografiji ne navodi o kojem je tačno periodu riječ, u kojoj je vojnoj formaciji služio niti gdje je tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije bio raspoređen.

Srdanović je rođen 1970. godine, što znači da je početkom ratova devedesetih bio u dobi za služenje vojnog roka. Bez dodatnih podataka, međutim, iz njegove izjave nije moguće zaključivati o okolnostima njegove mobilizacije niti o tome je li i gdje učestvovao u ratnim operacijama.

(24sata.info)