Mjere su ukinute, a apartmani i restorani spremni i željni zarade. Juli je na nivou otoka bio odličan, da ne kažemo fenomenalan, sva su otočna mjesta zabilježila sezonu na nivou rekordne 2019. godine, a ponegdje i bolju.
U Korčuli je tako na primjer sezona bolja za tri posto u odnosu na 2019. godinu, grad Korčula zabilježit će lagani pad, no okolna mjesta bilježe rast od otprilike desetak posto što dokazuje koliko je svjetska pandemija promijenila lice turizma koje sad traži zabačene i nerazvikane lokacije sa što manje ljudi.
Krcato i smrdljivo
Grad je toliko krcat da se nakon vožnje gradskim centrom najbolje zaputiti kod svećenika na ispovjed zbog beštimji ili u apoteku po nešto za smirenje. Do sad nezapamćeni saobraćajni kolapsi obilježili su kraj jula, red za trajekt na liniji 634 Dominče – Korčula protezao se sve do skretanja za Korčulu, odnosno do mjesnog groblja sv. Luke. Nepregledna kolona potrajala je dva dana, a i na današnji datum nije puno bolje.
Tome je kumovalo otvaranje Pelješkog mosta i koncert Trag u beskraju u čast Oliveru u Veloj Luci. Pelješki most promijenio je dinamiku saobraćaja na otoku i poluotoku, Orebićani se žale da su do otvaranja računali na gužve nakon dolaska trajekta iz Ploča u Trpanj, nakon čega bi turisti produžili za Orebić odnosno Korčulu. Nakon otvaranja mosta, gužve traju po cijeli dan pa je morala regirati i Jadrolinija. Prvo je trajekt Sv. Krševan preselila na rasterećenu liniju Trpanj – Ploče, a trajekt Mljet s kapacitetom od 45 automobila više prebacila na Dominče. Međutim, ni to nije bilo dovoljno.
Veći kapacitet znači i duži ukrcaj i iskrcaj pa je Mljet počeo kasniti s linijama nakon čega su donijeli još jedan trajekt u pomoć, malo Kijevo. Što se tiče koncerta Trag u beskraju tiče, ove je godine na luškoj rivi bilo nevjerojatnih 20.000 ljudi! Ako uzmemo u obzir da otok ima oko 16.000, toliku navalu bilo je teško infrastrukturno izdržati. Slovenci su još jednom dokazali da su najveći fanovi pokojne legende, otočani se smiju kako je pola Slovenije došlo na koncert u čast Oliveru, a kad su trajektom krenuli doma, nastao je do sad neviđeni kolaps.
Statistika je dobra, brojke su odlične, međutim, otočani su na te brojke počeli gledati s dozom sumnje. Istina, sve je krcato, ali koliko se troši? Mi smo još uvijek jedna od onih zemalja u kojima se uspješnost turističke sezone broji dolascima i noćenjima, a ne prema tome koliko se novaca zaradilo. Kako će se i izbrojiti zarađeni novci kad je puno ugostiteljskih objekata još uvijek u domeni tzv. sive zone, svaki drugi ima istaknut veliki natpis na kojem stoji “cash only”.
Ostat ćemo još malo na statistici pa ćemo istaknuti kako je prva polovica avgusta u Korčuli bolja za četiri posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, ali sad imamo novi problem.
Vraćaju se Italijani
Najviše noćenja i dolazaka ostvarili su baš Hrvati, a oni nisu neki gosti i ne troše baš puno, tvrde svi koji rade u turizmu vrteći glavom u nevjerici. Ipak, vratili su se Italijani, tako barem tvrde iz Turističke zajednice Grada Korčule, iako ih po statistici nema u top pet zemalja po noćenjima i dolascima, nema ih ni u top osam, Talijani su tek na devetom mjestu po dolascima.
- U odnosu na ranije godine znatno je povećan broj gostiju iz Italije osobito u periodu ferragosta čemu su pridonijele aktivnosti predstavništva Hrvatske turističke zajednice u aprilu 2022. promovirajući Grad Korčulu u jednom od najčitanijih italijanskih turističkih mjesečnika Bell’Europa s fotografijom grada Korčule na naslovnici, kao jednog od najpoželjnijih odredišta. Osim toga, italijanska brodarska kompanija SNAV u kolovozu je povećala broj isplovljavanja brodova na liniji Ancona – Split” – tvrdi Milijana Borojević, direktorica TZG Korčule.
Ono što je jedino sigurno je veliki porast gostiju u kampovima, u odnosu na 2019. kampovi bilježe porast gostiju od 103 posto. Ovo je vrlo zanimljiv podatak za one koji rade ozbiljne turističke analize i strategije, ako takvih ima u Hrvatskoj ili na otoku.
Zapravo niko ne zna kakva je sezona, grad je krcat, otok puca po šavovima, no kolika je zarada? Pitali smo jednu gospođu iz Korčule koja godinama iznajmljuje apartmane kakva joj je sezona, odgovorila nam je na vrlo zanimljiv način.
- Nikad više gostiju, počelo je rano, nikad više nisam čistila i dočekivala goste, a nikad manje novaca nisam zaradila. Sve je nenormalno skupo – kaže za Dubrovački vjesnik Korčulanka koja je željela ostati anonimna.
Cijene divljaju, divljaju svugdje po Lijepoj našoj, a na otocima posebno. Nekad je konkrencija značila i manju cijenu za proizvod ili uslugu, sad se svi takmiče u koga će biti skuplje. Svake godine kad prvi turist stupi nogom na otočno kopno cijene u dućanima rastu i do 50 posto, no rastu za svih. Tako će npr. Britanci i Skandinavci platiti cijenu hrane bez većih poteškoća, a Korčulani će plaćati britanski i skandinavski standard s hrvatskim plaćama.
Ove godine je još gore, cijena vode je poskupila, cijena benzina je poskupila, cijena struje je otišla nebu pod oblake. Uz nedostatak educiranih i kvalitetnih radnika, to je najveći problem za ugositelje, piše Dubrovački vjesnik.
