Dok se u FBiH nakon izbora ponovo otvara pitanje neradne nedjelje, SAD i Kanada istu raspravu vode stoljećima, a u New Jerseyju su trgovine nedjeljom i danas zatvorene samo u jednom okrugu.
U Sjevernoj Americi zabrana rada nedjeljom stara je gotovo koliko i prva evropska naselja. Prema pregledu Vrhovnog suda SAD-a, svaka britanska kolonija imala je zakon koji je nedjeljom zabranjivao rad. Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća gotovo svaka američka savezna država imala je neki oblik takvog propisa, a više od 40 njih sveobuhvatan sistem zabrana.
U posljednjih nekoliko decenija slika se potpuno okrenula. Zabrane su ukidane jedna za drugom, pa je nedjelja u SAD-u i Kanadi danas za trgovine uglavnom radni dan kao i svaki drugi. Ostali su tek izuzeci, poput prodaje automobila i alkohola u pojedinim saveznim državama i jednog okruga u New Jerseyju.
U Federaciji BiH put je bio obrnut: neradna nedjelja za trgovine uvedena je tek u novembru 2024. godine, izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Od vjerskog do radničkog zakona
Prema historijskom pregledu koji je Vrhovni sud SAD-a iznio u presudi iz 1961. godine, korijeni ovih zakona su u Engleskoj: kralj Henrik III zabranio je pijace nedjeljom još 1237. godine. Prvi zakon u Marylandu koji je regulisao nedjelju, iz 1649. godine, zvao se “Zakon o religiji” i kažnjavao je rad nedjeljom kada nije bio neophodan. Kolonija Plymouth od 1650. zabranjivala je nedjeljom fizički rad, nepotrebna putovanja, sport i prodaju alkohola.
Već tada se pojavio i argument koji se danas čuje u BiH. Rhode Island je 1679. zabranu obrazložio time da su pojedini poslodavci tjerali sluge na rad nedjeljom više nego što je bilo nužno.
U Americi su ovi propisi poznati kao “blue laws”.
Sedam radnika i podmornica-igračka
Ključni sudski spor počeo je u okrugu Anne Arundel u Marylandu. Sedmero radnika jedne diskontne robne kuće optuženo je jer su nedjeljom prodali registrator, vosak za pod, heftalicu i podmornicu-igračku. Svako od njih kažnjen je s pet dolara.
Vrhovni sud SAD-a je u maju 1961. potvrdio presudu. Zaključio je da je današnja svrha ovih zakona zajednički dan odmora za sve građane, a ne vjera. To što je taj dan nedjelja, prema sudu, ne sprečava državu da ostvari takav, svjetovni cilj. U izdvojenom mišljenju sudija Felix Frankfurter naveo je da je tada 49 od 50 saveznih država zabranjivalo nedjeljom neki oblik aktivnosti dozvoljene radnim danima.
U narednim decenijama savezne države su zabrane uglavnom ukinule. Ostaci su se ipak zadržali: prema pregledima propisa, desetak saveznih država i danas zabranjuje auto-salonima prodaju vozila nedjeljom, a brojne imaju ograničenja za prodaju alkohola.
Okrug Bergen: Glasači dva puta rekli ne
Najdosljednije se zabrana održala u okrugu Bergen u New Jerseyju, u blizini New Yorka. Kada je New Jersey 1959. godine dozvolio okruzima da o tome odluče na referendumu, svi ostali okruzi su s vremenom odustali od zabrane, a Bergen ju je zadržao. Na referendumu 1993. godine više od 63 posto glasača odbilo je ukidanje.
Nedjeljom je tamo zabranjena prodaja robe koja nije neophodna, poput odjeće, namještaja i kućanskih aparata. Lokalne vlasti zabranu brane argumentima o manjim saobraćajnim gužvama i slobodnom danu za radnike u trgovini. Guverner Chris Christie je 2010. predlagao ukidanje u cijeloj državi uz procjenu od 65 miliona dolara dodatnih poreskih prihoda, ali prijedlog nije prošao.
Spor traje i danas. Općina Paramus je u augustu 2025. godine tužila megatržni centar American Dream jer u njemu nedjeljom radi više od 120 trgovina. Vlasnici centra tvrde da se okružna zabrana ne odnosi na njih jer se objekat nalazi na zemljištu u vlasništvu države.
Kanada: Presudila apoteka iz Calgaryja
U Kanadi je od 1906. godine vrijedio savezni Zakon o Gospodnjem danu. Apoteka Big M Drug Mart iz Calgaryja optužena je jer je 30. maja 1982. godine prodala namirnice, plastične čaše i bravu za bicikl. Vrhovni sud Kanade je 24. aprila 1985. jednoglasno oborio zakon, uz obrazloženje da mu je svrha bila vjerska, odnosno nametanje kršćanskog dana odmora, čime je kršio slobodu vjeroispovijesti.
Samo godinu kasnije isti sud je u predmetu Edwards Books potvrdio pokrajinski zakon Ontarija o zatvaranju trgovina nedjeljom. Razlog je bio taj što je njegova svrha svjetovna: zajednički dan odmora za radnike u trgovini.
Ontario je zabranu ukinuo 3. juna 1992. godine. Premijer Bob Rae, prema tadašnjem pisanju lista La Presse, odluku je obrazložio potrebom da se zaustavi odlazak kupaca u SAD. Susjedna regija Outaouais u Quebecu je potom odmah dozvolila rad nedjeljom kako ne bi izgubila kupce u korist Ontarija.
Nova Škotska posljednja popustila
Posljednja kanadska pokrajina s općom zabranom bila je Nova Škotska. Na referendumu u oktobru 2004. godine 55 posto glasača bilo je za to da velike trgovine nedjeljom ostanu zatvorene. Trgovinski lanci su potom svoje prodavnice dijelili na manje jedinice, ispod dozvoljene granice od oko 370 kvadratnih metara. Vlada je u junu 2006. ovu rupu u propisima zatvorila, uz poruku da poštuje volju građana s referenduma. Lanci Sobeys i Atlantic Superstore su je potom pobijedili na sudu, pa trgovine u pokrajini rade nedjeljom od oktobra 2006. godine.
Meksiko: Rade, ali uz dodatak
U Meksiku trgovine rade nedjeljom, ali Savezni zakon o radu u članu 71. propisuje da se sedmični odmor po pravilu određuje u nedjelju. Radnici koji redovno rade nedjeljom imaju pravo na dodatak od najmanje 25 posto na dnevnicu.
Objava Neradna nedjelja: SAD i Kanada decenijama ukidale zabrane pojavila se prvi puta na Business Magazine.
