back to top

NATO SUTRA ODRŽAVA SVOJ NAJVAŽNIJI SAMIT U HISTORIJI ALIJANSE, PRISUSTVOVAT ĆE I BIH

Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u peti mjesec, a čelnici NATO-a okupit će se sutra u Madridu kako bi pripremili savez za “mračnije dane” koji dolaze, piše Economist.
“Ovaj samit bit će samit transformacije”, rekao je jednom prilikom glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Novi strateški koncept koji će biti odobren u Madridu najjasniji je znak promjene prioriteta. Identificirat će Rusiju kao “najneposredniju prijetnju sigurnosti alijanse”.

Na samitu će biti riječi o potencijalnoj promjeni vojnog stava saveza

U Madridu će čelnici također potpisati velike promjene o vojnom stavu saveza. Naime, prije 2014. godine istočne članice NATO-a nisu imale strane trupe na svom tlu. Nakon prve ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima te godine, NATO je rasporedio multinacionalne borbene skupine u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku, zemlje u kojima se prijetnja smatrala najozbiljnijom. Iako su ove formacije veličine, ukupno 5.000 vojnika, premalene da zaustave rusku invaziju, ideja je bila da bi njihovo sudjelovanje u ratu izazvalo širi međunarodni odgovor, uključujući pojačanja iz SAD, kako bi potisnuli Ruse.

Zbog toga Estonija, Latvija i Litva i danas žele da vojska u njihovim zemljama, od kojih većina ima nešto više od 1.000 vojnika, preraste u brigade, koje obično imaju nekoliko hiljada vojnika i puno više vatrene moći. Također su zahtijevali da se više municije i teškog naoružanja unaprijed postavi na njihovo tlo, te da NATO postavi sjedište divizije u svakoj zemlji. Britanija, koja predvodi borbenu skupinu u Estoniji, i Njemačka, zadužena za onu u Litvi, podržavaju tu ideju, iako nijedna zemlja vjerojatno neće smjestiti vojsku pune brigade u inostranstvo.

Thomas Jermalivius, bivši litvanski dužnosnik za odbranu smatra kako bi bilo veliko razočaranje ako NATO ne pristane pojačati zračnu i protivraketnu obranu u baltičkoj regiji, gdje su napetosti porasle posljednjih dana.

Prošle sedmice, 21. juna, estonski odbrambeni dužnosnik rekao je da su ruski helikopteri po drugi put prekršili granicu u razdoblju manjem od dvije sedmice. Izgleda kao da Rusija želi ojačati usred “svađe” sa Litvom oko pristupa Kaljingradu, ruskoj enklavi između Litve i Poljske.

Prema novom “modelu snaga”, potencijalno će NATO-u na raspolaganje biti najmanje šest puta više vojnika u visokoj razini pripravnosti. Na neki način, sve to doprinosi oživljavanju NATO-a što je daleko od “moždane smrti” koju je Emmanuel Macron, francuski predsjednik, prognozirao u jednom intervjuu 2019. usred “mamljenja” Donalda Trumpa na savezništvo i turske invazije na Siriju.

Sa druge strane, Stoltenberg se hvali “neviđenim” povećanjem izdataka za obranu. Tri dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu 24. februara, Njemačka je obećala povećati svoje izdatke za obranu na više od 2 posto BDP-a, što je upravo i cilj NATO-a.

Ključne tačke sutrašnjeg samita

Podsjetimo se, 15. maja su Finska i Švedska, napuštajući posljednje ostatke vojne neutralnosti, predale zahtjev za pridruživanje paktu. Mnogi dužnosnici očekivali su da će samitom u Madridu biti odobreno njihovo članstvo. Umjesto toga, Turska nastavlja blokirati obje aplikacije.

Druga ključna tačka sutrašnjeg samita je Kina. Posljednjih godina savez se borio s načinima na koje Kina sve više utječe na sigurnost Evrope, kako kroz produbljivanje partnerstva s Rusijom, tako i kroz svoj utjecaj na tehnologiju kao što su 5g mobilne mreže. Strateški koncept će se po prvi puta na to ukazazi.

Samitu u Madridu kao gosti prisustvovat će premijeri Australije, Japana i Novog Zelanda te predsjednik Južne Koreje. Na iznenađenje mnogih, Japan i Južna Koreja uveli su sankcije Rusiji, dijelom u očekivanju evropske solidarnosti protiv Kine i drugih prijetnji u Aziji. Strateški koncept će raspravljati o klimatskim promjenama, kibernetičkoj sigurnosti i militarizaciji svemira, među ostalim globalnim izazovima sa kojima se svijet suočava danas.

Možda je najveći izazov od svega razraditi odgovarajuću ulogu saveza u Ukrajini, čiji je glavni grad Kijev još jednom pogođen ruskim projektilima u ranim jutarnjim satima 26. juna.

Stoltenberg kaže da će savez predstaviti sveobuhvatan paket pomoći kako bi pomogao Ukrajini “s temeljnim prijelazom s opreme iz sovjetske ere na opremu NATO-a”. To će također pomoći Ukrajini da ide dalje prema decentraliziranoj zapovjednoj strukturi, kako tvrdi Stoltenberg, a ne prema sovjetskom modelu odozgo prema dolje koji je naslijedila, a koji je zadnjih mjeseci smetnuo rusku vojsku.

Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner, pozvana je na predstojeći NATO samit u Madridu. Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodit će ministar odbrane Sifet Podžić, a pored njega u delegaciji će biti general Ivica Jerkić, brigadir Edin Fako, ambasadorica BiH u Španiji Danka Savić i šef kabineta ministra odbrane Kemal Korjenić.

Iako BiH nije članica NATO-a, Sjevernoatlantski savez je našu zemlju odavno prepoznao kao ključnog partnera na Balkanu, a naročito u vrijeme ruske agresije u Ukrajini.

“Bosna i Hercegovina je cijenjen partner za NATO. Podržavamo vaš suverenitet i integritet i ostajemo posvećeni euroatlantskim aspiracijama. NATO podržava mir i stabilnost u BiH. Naš dijalog i kooperacija važnija je nego ikada zbog ruskog rata u Ukrajini i malignog utjecaja u regiji”, rekao je Stoltenberg prilikom sastanka s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.

hayat.ba

drugi upravo čitaju