Krajem prošlog mjeseca kineski borbeni avion proletio je ispred američkog ratnog aviona iznad Južnog kineskog mora, što su Sjedinjene Države oštro osudile. Nakon susreta s ratnim brodom, Bijela kuća optužila je Kinu za “sve veću agresivnost” a Peking je odgovorio da takve američke vojne aktivnosti u međunarodnim vodama “namjerno potiču rizik”.
Kina je pod predsjednikom Xijem Jinpingom krenula s, kako američki dužnosnici kažu, jednim od najvećih mirnodopskih vojnih jačanja u historiji.
Peking koristi svoju rastuću vojnu sposobnost i privrednu moć kako bi se odupro desetljećima američke vojne dominacije u Aziji. Sjedinjene Države smatraju strancem koji se miješa u stanje u regiji u kojoj sebe smatra čuvarem mira i stabilnost.
Poseban izvor napetosti su prolasci američkih i njima savezničkih vojnih brodova kroz Tajvanski tjesnac i Južno kinesko more, za koje SAD tvrde da predstavljaju primjenu “slobode plovidbe” u tom području.
Kina se žalila na američke brodove i avione u Tajvanskom tjesnacu i u Južnom kineskom moru u blizini otoka koje kontrolira, na koje polaže pravo ili ih je umjetno izgradila na morskim grebenima i pretvorila u vojna postrojenja.
HRABRIJI I AGRESIVNIJI KINEZI
Mornarica Narodne oslobodilačke vojske obično prati američke brodove pri prolasku.
Neki analitičari kažu da su kineski vojni zapovjednici ohrabreni da djeluju odlučnije protiv stranih vojnih brodova i aviona.
- Mislim da je ono što vidimo vjerovatno posljedica općeg ohrabrenja, možda čak i poticaja za zapovjednike brodova da budu agresivni kada se za to ukaže prilika, što na potiče bezobzirnije ponašanje – rekla je Jennifer Parker, stručnjakinja za obranu na Australskom institutu za stratešku politiku.
Brod kineske obalne straže u Južnom kineskom moru u veljači usmjerio je “vojni laser” na filipinsko plovilo, a Vijetnam je u maju prošlog mjeseca zahtijevao od Pekinga da ukloni istraživačke brodove iz svojih voda. Kina je rekla da su oba incidenta bila zakonita i normalna.
Ovakav pristup kineske mornarice povećava šanse za sudar, koji bi mogao prerasti u oružani sukob, kaže Derek Grossman, viši obrambeni analitičar.
- Po mom mišljenju, ovo je scenarij br. 1 koji više vodi prema izravnom sukobu SAD i Kine, a manje da Peking zauzme neko sporno područje u Južnom kineskom moru ili napadne Tajvan – rekao je.
Situaciju čine još opasnijom izrazito različita stajališta SAD-a i Kine o izvoru problema. Sjedinjene Države smatraju da Kina remeti status quo svojim prijetnjama Tajvanu i svojim teritorijalnim zahtjevima prema Južnom kineskom moru bogatom resursima.
Odgovor iz perspektive SAD-a je da nastavi provoditi svoje pravo da plovi i leti u blizini Kine.
Kineska vladajuća Komunistička partija vidi te akcije SAD-a kao provokativne i vjeruje da je američka težnja za vojnom dominacijom pravi uzrok opasnosti u regiji, rekao je Tong Zhao, gostujući naučnik na Školi za javne i međunarodne poslove Univerziteta Princeton. “Kineski dužnosnici općenito ne vide da vlastito ponašanje doprinosi rizicima”, rekao je.
NEMA DIJALOGA
Ovome dodajte još jedan problem: nedostatak pouzdanih komunikacijskih kanala između dviju vojski.
Visoki dužnosnik obrane SAD-a, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je za Reuters da je od 2021. Kina odbila ili nije odgovorila na više od desetak zahtjeva za razgovor s Pentagonom i gotovo deset zahtjeva za angažman na radnom nivou.
Kinesko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar. Analitičari kažu da je Kina oprezna s vojnim pregovorima koji bi Sjedinjenim Državama mogli dati bolji uvid u operacije kineskih oružanih snaga. Kineski čelnici također bi radije zadržali američko-kineske rasprave usredotočene na trgovinska i privredna pitanja.
Međutim, opasnosti nisu hipotetske. Godine 2001. američki špijunski avion prinudno je sletio na otok Hainan nakon sudara s kineskim borbenim avionom. Jedan kineski pilot je poginuo, a Peking je zadržao 24-članu američku posadu 11 dana, pustivši ih tek nakon što je Washington poslao pismo u kojem kaže da im je “jako žao”.
Američka vojska dugo je poticala Kinu da otvori linije komunikacije – kako na višim tako i na nižim razinama – kako bi se ublažio rizik da nesreće prerastu u vojne napade.
Nasuprot tome, kineski čelnici sporo su uspostavljali vojne kontakte i brzo ih prekidali tijekom razdoblja diplomatskih napetosti, kažu američki dužnosnici. Kina je suspendirala nekoliko vojnih dijaloga na visokoj razini s Pentagonom nakon posjeta bivše predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu prošlog ljeta i odbila zahtjev SAD-a za telefonskim razgovorom između šefova obrane dviju zemalja nakon obaranja kineskog špijunskog balona u američkom zračnom prostoru ovoga ljeta.