U socijalističkoj Jugoslaviji u opticaju je bila samo jedna novčanica s likom Josipa Broza Tita, ona od 5.000 dinara iz 1985. godine. No, malo je poznato da je Gvineja izdala novčanicu s Titovim likom, …

pa čak i nekoliko godina prije same Jugoslavije. Numizmatičar Zlatko Viščević otkriva detalje o ovoj novčanici.

Novac ima svoju monetarnu i propagandnu ulogu u društvu. Prije svega služi kao sredstvo plaćanja i kao mjera vrijednosti dobara i usluga. Osim toga, ima i svoju političko-propagandnu ulogu, kojom nakladnik javnosti šalje poruku određenog sadržaja.

Socijalistička Jugoslavija tek je krajem 1985. odlučila staviti lik Josipa Broza Tita na svoj novac, i to na novčanicu od 5.000 dinara, u to vrijeme najvredniju u optjecaju. Na licu joj je bio lik ostarjelog Tita, a na naličju vizir Jajca. Ovi motivi su trebali biti svojevrsni poziv na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima.

Ono što je neobično jest da Jugoslavija nije bila prva država koja je Tita stavila na svoje novčanice, to je učinila Republika Gvineja.

Ova afrička država je 1971. godine uvela novu valutu i nazvala je sili. Riječ sili (syli) na jeziku naroda Malinka znači – slon. Jedna gvineja sili bila je podijeljena na 100 kaurija. Kauri je naziv za specifične školjke koje su se u prošlosti koristile kao primitivni novac.

Središnja banka Republike Gvineje na svojoj najvećoj novčanici od 500 sillija s godinom 1980. stavila je lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

U promet je pušten 16. travnja 1981., a povučen je tijekom 1985. godine. kada je ponovno uveden gvinejski franak. Ne zna se gdje je tiskana, niti tko je autor umjetnine. Dimenzije su mu 172 x 94 milimetra, boja mu je pretežno smeđa, a zaštitni elementi su poseban papir i vodeni žig.

Na licu novčanice, s lijeve strane, nalazi se lik Tita u odijelu, okrenut blago udesno. Desno od Titovog lika je velika denominacija na francuskom od ‘pet stotina sillija’ i datum 1. mart 1960.

Ispod su potpisi ministra financija Ismaela Tourea i guvernera središnje banke Lamina Condea. Serijski broj se sastoji od dva slova i šest brojeva. Otisnut je crnom bojom i pojavljuje se na dva mjesta na prednjoj strani novčanice.

Svi elementi koji se pojavljuju na njezinu licu smješteni su unutar smeđeg ukrasnog okvira. U gornjem dijelu ovog okvira nalazi se naziv institucije koja je izdala novčanicu na francuskom: ‘central bank of the Republic of Guinea’. U donjem dijelu okvira – lijevo i desno – nalaze se apoeni od 500, au središnjem dijelu je godina 1980. Iznad je upozorenje za krivotvoritelje.

Na poleđini novčanice u središnjem dijelu nalazi se prikaz Narodne palače u Conakryju, glavnom gradu Republike Gvineje. Ova slika zgrade također je smještena unutar smeđeg ukrasnog okvira. U donjem dijelu nalazi se naziv nominalne vrijednosti na francuskom ‘pet stotina sillija’. U lijevom gornjem i desnom donjem kutu okvira nalazi se oznaka apoena od 500 maraka.
Nema veliku vrijednost. Zašto?

Ova novčanica sama po sebi nije nešto posebno u numizmatičkom svijetu, ali je povijesno zanimljiva jer prikazuje bivšeg predsjednika Jugoslavije. Postavlja se pitanje – zašto?

Kada su ljudi prikazani na novčanicama neke zemlje, onda su u većini slučajeva značajni za nju i imaju neku izravnu vezu s njom. Vrlo je neobično što prikazuju vođu druge zemlje. Još je neobičnije da jedna afrička država, koja se tek 1958. oslobodila kolonijalne vlasti, samo 23 godine kasnije na svoju novčanicu stavi Europljanina, i to bijelca.

No, ako pogledamo ostale novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje ima smisla. Naime, tema ove serije novčanica, kojoj pripada i ova od 500 silija, je antikolonijalizam i antiimperijalizam.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su i drugi inozemni politički lideri: marokanski kralj Mohammed V. na novčanici od dva šilinga, bivši predsjednik Gane Francis Nwia Kofi Kwame Nkrumah na novčanici od pet šilinga, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patrice Lumumba na 10 šilinga, kralj Dahomeja Behanzin na 25 silija i kralj Labeje Alpha Yaya Diallo na 50 silija. Gvinejski Mafori Bangura i Samori Toure prikazani su na novčanicama od jednog i 100 šilinga.

Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za neovisnost svojih naroda i država.

Tito je na ovoj novčanici postavljen u vrijeme kada je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih vođa tog pokreta. Nadalje, bio je vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma.

U vanjskoj politici zalagao se za neovisnost i neovisnost afričkih zemalja te je mnoge od njih aktivno podržavao na političkoj, gospodarskoj i vojnoj razini. Stoga, na kraju, nije neobično što su ga Gvinejaci stavili na svoju najveću novčanicu tog vremena.

izvor: Tportal.hr