Mogućnost ulaska zemalja kandidata u zajedničko tržište te potencijalni pristup Šengenu i prije članstva u EU zvuče primamljivo, ali nose brojne zamke i realne prepreke za Bosnu i Hercegovinu, upozorava dr. Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH (VSI BiH) i bivši bh. ambasador.
Gostujući u emisiji Špica, Makarević se osvrnuo na nedavne najave i nacrte Evropske komisije o takozvanoj “postepenoj integraciji” zemalja kandidata. Iako ideje o ranijem korištenju određenih beneficija Evropske unije pružaju nadu, u praksi se otvara niz pitanja o tome koliko su takvi planovi realni za našu zemlju te da li nam se time umjesto članstva nudi “trajna čekaonica”.
Da li nam se sprema “specijalno rješenje” umjesto članstva?
Komentarišući planove o korak-po-korak približavanju EU, Makarević navodi da to nije nova ideja, ali poziva na oprez.
“Pribojavam se jedne stvari na koju je ukazano i na primjeru Kosova – moguće je da za nas spremaju specijalno rješenje na dugi rok. Odnosno, da nam ponude te beneficije, ali da više ne bude realnog prava na punopravno pridruživanje Evropskoj uniji, te da ostanemo tu gdje jesmo.”
Slična je situacija i sa prijedlozima o ulasku BiH u šengenski prostor prije samog članstva u EU. Iako ističe da bi to donijelo ogromne olakšice građanima i privredi – poput ukidanja dugih zadržavanja i provjera na granicama s Hrvatskom – Makarević naglašava da je to u trenutnim političkim okolnostima teško ostvarivo.
“Naravno da je biti dio Šengena odlična stvar. Pogledajte granicu prema Hrvatskoj i čitav taj cirkus sa izlaženjem iz vozila i slikanjem. Međutim, da bi se to realiziralo, moramo biti realni: sa ovakvim Dejtonom i politikama koje se vode u manjem entitetu, to jednostavno nije izvodljivo – osim ako ‘viša sila’ ne umeša prste. Nama u ovom momentu fali četvrtina carina i granične policije, a o nedostatku vladavine prava da i ne govorimo.”
Ogromni privredni gubici i tretman vozača kao “ilegalnih migranata”
Izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH posebno je podvukao konkretne i teške posljedice koje bh. privreda trpi zbog rigoroznih šengenskih pravila i kontrola koje je Hrvatska uvela na graničnim prelazima.
“Mi imamo konkretne i ogromne privredne gubitke. Tretman naših autoprijevoznika nema nikakve veze s ilegalnim migracijama. Smiješno je da se građani BiH promatraju kao potencijalni ilegalni migranti. Ako su se postavljale granice, trebalo ih je postaviti u Grčkoj, gdje su ti ljudi prvi put ušli na tlo Europe. Danas imate vozača kamiona koji ima tačnu satnicu za isporuku robe, a tretira ga se kao ilegalnog migranta. To je neprihvatljivo.”
Dvostruki aršini i “zamor” od Zapadnog Balkana
Govoreći o usporavanju evropskog puta BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova u odnosu na ubrzane mape puta predviđene za Ukrajinu i Moldaviju, Makarević ukazuje na očigledne dvostruke aršine Brisela.
“Ukrajina je prije agresije 2022. godine imala prosječnu platu od 158 dolara, ogromne probleme s korupcijom i neriješenim pitanjima. Pa ipak, njima i Moldaviji se daje apsolutna prednost, dok se nama govori o ‘zamoru’. Nama su svezali i ruke i noge, ne želeći pritisnuti one koji stvarno koče napredak i blokiraju državu, a onda nam poručuju: ‘Eto, dogovorite se sami, mi smo se umorili’.”
Makarević se prisjetio i historijskih primjera primanja pojedinih država u EU, poput Grčke, Bugarske i Rumunije, ističući da su kriteriji prema BiH znatno strožiji i često politički obojeni.
“Potreban nam je stav s dignitetom”
Na kraju, Makarević poručuje da Bosni i Hercegovini trebaju političari koji će s Evropskom unijom pregovarati na realnim osnovama, čvrsto i s dostojanstvom.
“Često sam boravio u Briselu i tamo stvari treba čitati između redova. Nama trebaju političari koji znaju kako razgovarati s EU – na realnim osnovama, s ponosom i dignitetom. Kod nas je situacija takva da nam nekad kažu ‘sjedite’, a naši političari ‘legnu’ – i na kraju ne dobijemo ništa. Nad nama se trenira strogoća i krajnje je vrijeme da se tačno poslože stvari o tome šta i kako pregovaramo.”
Više u videu:
