U Jugoistočnoj Evropi je izbila kriza u sektoru električne energije, jer je razlika u cijenama u odnosu na ostatak kontinenta dostigla enormne razmjere zbog preopterećenja interkonekcija.
Osim toga, ekstremna vrućina, suša, smanjenje kapaciteta u elektroenergetskom sistemu i činjenica da je Ukrajina postala neto uvoznik doprinose situaciji. Stoga nekoliko zemalja traži mjere za ublažavanje ovih pritisaka.
Grčka, Rumunija i Bugarska razmatraju plan za mehanizam koji bi im omogućio brzu intervenciju na tržištu električne energije pri naglim skokovima cijena u Jugoistočnoj Evropi prilikom razdvojenosti tog regiona od ostatka evropskog tržišta. Takođe, grčki premijer Kirijakos Micotakis je poslao pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen s nizom predloženih mjera.
Sjeverna Makedonija je zatražila od direktora Sekretarijata Energetske zajednice Artura Lorkovskog da istraži uzroke velike razlike u cijenama. Pismo su potpisali ministarka energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sanja Božinovska i predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i usluge u upravljanju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Marko Bislimoski.
Protok je kod nekih interkonekcija smanjen zbog većih radova. Opterećenje se povećalo, uz remonte i rekonstrukcije termoelektrana na ugalj, rekordnu ljetnu vrućinu, slab učinak hidroelektrana te činjenicu da je Ukrajina postala neto uvoznik električne energije. Takav scenario je doveo do razdvajanja između Balkana i Mađarske s jedne strane, i Centralne i Zapadne Evrope s druge, navodi Balkan Energy News.
Jedan od bitnih faktora je način funkcionisanja tržišta električne energije. Trgovina električnom energijom među državama na Balkanu se odvija po metodologiji kapaciteta bilateralne razmjene (NTC), dok su tržišta u centralnom i zapadnom dijelu kontinenta međusobno povezana u sistem sa metodologijom zasnovanom na tokovima snaga (FBMC).
Neki algoritmi ovog potonjeg mehanizma mogu značajno uticati na raspoložive kapacitete tokova, poput situacije u kojoj se kapaciteti tokova iz Njemačke ka Austriji pa ka Mađarskoj obaraju ili čak eliminiraju, što dovodi do porasta cijena. Veliki snabdjevač Ukrajine električnom energijom je Mađarska, pa se Ukrajina okreće prema jugu kako bi zadovoljila svoje potrebe, što dalje povećava cijene. Jugoistok postaje energetsko ostrvo u tom kontekstu.
Veleprodajne cijene električne energije u Grčkoj su se udvostručile od aprila, kada su bile 60 eura po megavat-satu, do septembra kada su dostigle 130 eura, istakao je Micotakis u pismu i istakao potrebu za političkim odgovorom na regionalnu krizu.
„Ovaj veliki jaz između uspješne energetske tranzicije i naglog skoka cijena je alarmantan i zahtijeva odgovor. Ako se ne riješi, ugrožava naše građane i konkurentnost, te može narušiti podršku Zelenom dogovoru EU“, naglasio je grčki premijer. Raspon cijena u regionu ovog ljeta bio je znatno veći nego u prethodnim periodima, što ukazuje na ozbiljnost situacije.
Izvor: ( investitor.me / Javno.ba )