Iako se nakon objavljivanja tog izvješća u javnosti pokušala plasirati informacija kako je Hrvatska negdje oko desetog mjesta u Evropskoj uniji po veličini malverzacija te kako su lošije od nje čak i države poput Njemačke ili Italije, takve procjene jednostavno ne mogu biti tačne s obzirom na veliku razliku u ukupnim sredstvima koje pojedine države povlače iz evropskih fondova. Zato oko 1,2 milijarde eura koliko se istražuje u Njemačkoj ni približno ne može biti jednako kao i 313 miliona eura koliko se istražuje u Hrvatskoj, pa je iz ovih brojki sasvim jasno da su korupcija i kriminal u Hrvatskoj na puno većoj razini nego u ostatku Evropske unije te da se i u budućnosti mogu očekivati nove istrage. Isto tako ostaje za vidjeti kako će ovi katastrofalni rezultati utjecati na evropski imidž premijera Andreja Plenkovića koji itekako drži do svog statusa u Bruxellesu, a reputacija Hrvatske kao najgore države kada su u pitanju sumnje u kriminal s evropskim fondovima sigurno ne pridonosi Plenkovićevu statusu među evropskim kolegama.
Naime, ako se u ocjenu koliko se u pojedinoj državi istražuje kriminal povezan s evropskim fondovima uključi i parametar o veličini pojedine države, kao i o sredstvima koje pojedina država povlači, ispada da je Hrvatska najgora članica Evropske unije po brojkama koje je objavio Ured evropskog javnog tužitelja. Prema izvještaju za 2022. u Hrvatskoj su tokom 2022. evropski javni tužitelji otvorili 23 istrage, a ukupna šteta nanesena kaznenim djelima koja se istražuju procijenjena je na 313,6 miliona eura. Pribroje li se tome i tri istrage naslijeđene iz 2021. kad je EPPO počeo raditi, u Hrvatskoj su lani tužitelji Laure Kövesi vodili 26 istraga, a ukupna šteta nanesena kaznim djelima procijenjena je na 324,1 milion eura.
Najviše istraga od 1. juna 2021. pa do kraja 2022. pokrenuto je u Italiji, gdje se vodilo 285 istraga zbog malverzacija s novcem iz evropskih fondova i kružnih prevara vezanih uz malverzacije PDV-om, a ukupna vrijednost štete nanesene istraživanim kaznenim djelima procijenjena je 3,2 milijarde eura. To je gotovo tri milijarde eura više nego u Hrvatskoj, no kada se uzme u obzir to da Italija ima gotovo 60 miliona stanovnika ili 15 puta više stanovnika od Hrvatske, onda ta razlika i nije toliko velika pa se čak može i izračunati da bi Hrvatska s jednakim brojem stanovnika kao Italija bila predmet istraga u visini od 4,6 milijardi eura ili četrdesetak posto više nego u Italiji.
Hrvatska još gore stoji u uporedbi s Njemačkom u kojoj je ured EPPO-a lani vodio 114 istrage, od čega je 79 pokrenuo 2022., a 35 ih je preneseno iz 2021. Ukupna vrijednost štete potencijalno nanesene istraživanim kaznenim djelima iznosi 1,78 milijardi eura, od čega se najveći dio, 1,5 milijardi, odnosi na prevare vezane uz PDV. Njemačka ima oko 83 miliona stanovnika ili 21 put više stanovnika nego Hrvatska, a to znači da je u uporedbi s Njemačkom u Hrvatskoj u odnosu na ukupni broj stanovnika oko 3,5 puta više novca pod istragom EPPO-a.
Hrvatska je u velikom minusu i kada su u pitanju države sa sličnom ekonomijom, pa se tako kao primjer može uzeti Grčka koja već godinama ima velike gospodarske probleme, ali kada su u pitanju istrage EPPO-a onda je puno bolja nego Hrvatska. U Grčkoj, koja ima oko 10,5 miliona stanovnika, istražuju se slučajevi u vrijednosti od 406 miliona eura, što znači da je Hrvatska i od Grčke gotovo dvostruko gora.
Dakle, po svim ovim brojkama ispada da je Hrvatska zakopana na samom dnu Evropske unije i da su joj blizu samo dvije države, Portugal i Rumunjska. Druge slične države, poput Slovenije, Češke, Slovačke, pa čak i Bugarske po svim su parametrima daleko ispred Hrvatske. Zato i ne treba čuditi istup Tamare Laptoš, evropske tužiteljice iz zagrebačkog ureda EPPO-a koja je kazala da za Hrvatsku nije dobro što u izvještaju stoji da nije pokrenuta niti jedna istraga na temelju prevara na PDV-u te da to znači da one još nisu otkrivene te da takva vrsta prevara zapravo proizvodi najviše štete proračunu EU-a. U Hrvatskoj je najviše istraga otvoreno zbog korupcije i subvencijskih prevara.
Inače, u svojem je godišnjem izvještaju Ured evropskog javnog tužitelja izvijestio da su u Hrvatskoj tokom prošle godine pokrenute 23 istrage zbog sumnji u malverzacije s EU novcem u ukupnoj vrijednosti od 313,6 miliona eura. EPPO ističe da je uglavnom riječ o istragama povezanima sa zloupotrebama sredstava iz fondova Evropske unije i državnog novca te malverzacijama u javnoj nabavi. U izvještaju se precizira da se u Hrvatskoj vodi šest postupaka zbog zloupotrebe sredstava iz Evropskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a njih sedam povezuje se s malverzacijama novcem namijenjenim regionalnom razvoju. Dva slučaja odnose se na sredstva iz kohezijskog fonda, jedan na sredstva namijenjena za obnovu i otpornost, a još jedan na novac za digitalizaciju, mobilnost i energetiku.