Na ulicama je opsadno stanje gdje je raspoređeno oko 10.000 pripadnika snaga.
Summit je jučer započeo sa svečanom večerom koju su organizirali španski kralj Filip VI. i kraljica Leticija.
Hrvatsku delegaciju predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji je sa suprugom Sanjom Musić Milanović trebao prisustvovati svečanoj večeri. Milanović bi se danas trebao sastati s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom.
Sutra, zadnji dan summita, predviđena je jedna radna sjednica na najvećem nivou, nakon koje će predsjednik Milanović imati bilateralni sastanak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.
U Madridu su i čelnici Švedske i Finske, država koje su aplicirale za članstvo u Savezu, a okupljenima bi se trebao obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Na dnevnom redu sastanka je pitanje kako ruska agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Evropi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju.
Uoči summita, glavni tajnik Jens Stoltenbrg je najavio da će na sastanku biti donesena odluka o povećanju broja vojnika u visokom stepenu pripravnosti na više od 300.000.
NATO, zasad, u istočnim članicama ima oko 40.000 stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih grupa. Te snage u visokom stepenu pripravnosti neće biti stalno raspoređene na istočnom krilu, nego će biti u svojim zemljama, ali će se u slučaju potrebe moći brzo rasporediti.
- NATO je stvoren da bi bio simetrični oblik zaštite većeg dijela zapadnoeuropskih zemalja od tadašnje prijetnje SSSR-a, koji je imao imperijalne ciljeve kao i Rusija danas. Nakon odluke NATO-a da će povećati pripravnost vojnika, to za Hrvatsku znači da će spremiti vojne snage maksimalno do jednog bataljona (od 300 do 500 vojnika, op.a) – rekao je stručnjak za sigurnosne politike Marinko Ogorec i dodao kako se Rusija pripremila za ovu agresiju znatno bolje nego što je to svijet očekivao.
Na summitu će se, osim rastućeg utjecaja Kine, sigurnosne posljedice klimatskih promjena, terorizma i nestabilnosti u Sjevernoj Africi i Sahelu, razgovarati i o članstvu Finske i Švedske, koje su se zbog ruske invazije odlučile pridružiti NATO-u. No na put im je stala Turska, koja blokira njihov ulazak optužujući ih da su te zemlje “utočište kurdskih separatista koje Turska smatra teroristima”.
Zbog svega cijelo vrijeme radi “tiha diplomacija” koja bi trebala pronaći način kako riješiti ove prepreke. NATO bi trebao raspravljati hoće li primiti u savez Gruziju i Moldaviju, zbog čega Moskva ozbiljno prijeti.
Vojni analitičar portala Obris.org, Igor Tabak, smatra da Putin pokušava pridobiti neke saveznice NATO-a.
- Rusija je finansirala stranke i pokrete u nizu evropskih zemalja, pokazivali jasno koga preferiraju i onda financirali takve širom Evrope. Kandidati na nizu kontinentalnih izbora jasno su iza sebe imali podršku Putina, raznih oligarha i njihovih izvora finansiranja. To je jako vidljivo, nije to samo Bugarska i Mađarska, po nekim naznakama i kod nas, Austriji, Francuskoj, nizu zemalja – rekao je Tabak za N1.
