Piše Armin Zeba
Unato� nepovoljnom poslovnom ambijentu, �ak 80 posto kompanija aktivnih u Bosni i Hercegovini spremno je i dalje investirati u našoj zemlji, pokazalo je ovogodišnje Privredno istraživanje Predstavništva njema�ke privrede (AHK) u BiH, kojim je obuhvaćeno ukupno 57 preduzeća iz proizvodnog, uslužnog i trgova�kog sektora, sa sjedištem u BiH (58 posto), Njema�koj (35 posto) i Austriji (sedam posto).
Mada visok, udio kompanija koje bi ponovo izabrale BiH kao lokaciju za ulaganje iznosi blago je smanjen u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 84 posto. Kao najzna�ajnije komparativne prednosti BiH koje bi ih opredijelile za ponovna ulaganja, ispitanici su potencirali njenu lokaciju, odnosno geografsku blizinu Evropskoj uniji, te povoljnu klimu, konkurentnu radnu snagu i bogatstvo prirodnim resursima.
Odvraćajući faktori
S druge strane, kada je rijeÄ� o odvraćajućim faktorima za ulaganje i poslovanje u BiH, najveći stepen nezadovoljstva kompanija odnose se na borbu protiv korupcije i kriminala – Ä�ak 60 posto ispitanih navelo je da su tim segmentom “veoma nezadovoljni“.
Podjednako loš utisak prevladava i na polju politi�ke i društvene stabilnosti BiH, koju je 55% ispitanika ocijenilo kao izrazito nezadovoljavajuću.
Mnogo bolje nije ni raspoloženje po pitanju pravne sigurnosti, �ije je stanje 33 posto u�esnika istraživanja okarakteriziralo kao �veoma nezadovoljavajuće“, dok ih je 35 posto navelo da su �više nezadovoljni“ tim aspektom poslovnog ambijenta. U okviru te cjeline obuhvaćeni su porezno opterećenje, porezni sistem, nadležne vlasti te pristup javnom i EU finansiranju. Rezultati su pokazali izraženo nezadovoljstvo u pogledu poreznog sistema u BiH – po 38 posto ispitanika izjasnilo se da su njime �više nezadovoljni“ i “veoma nezadovoljni“. Gotovo identi�no su ocijenjeni i nivoi poreznog opterećenja, kojima je 38 posto ispitanika “više nezadovoljno“, a 40 posto “veoma nezadovoljno“.
Pristup javnim i EU fondovima dobio je, pak, znatno uravnoteženije ocjene – 38 posto u�esnika istraživanja izrazilo je prosje�no zadovoljstvo, dok ih je pet posto  “veoma zadovoljno“ tim faktorom.
Kako je pokazalo istraživanje AHK, 31 posto anketiranih kompanija za 2025. planira povećanje investicijske potrošnje u odnosu na prethodnu godinu (2024. – 41 posto), 24 posto smanjenje ulaganja (2024. – 14 posto), dok ih 45 posto o�ekuje da će nivo investicija ostati na sli�nom nivou kao i lani.
Istovremeno, više od polovine ispitanih (52 posto) ocjenjuje trenutnu privrednu situaciju u BiH kao nepovoljnu, dok 48 posto njih procjenjuje da bi privredni izgledi u 2025. mogli ostati na istom nivou ili �ak pokazati određena poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu.
Povećanje investicijske potrošnje u 2025. planira 31 posto anketiranih kompanija, dok ih 24 posto o�ekuje smanjenje ulaganja
Kada je, pak, rije� o o�ekivanjima za vlastito poslovanje, 54 posto anketiranih kompanija predviđa da će njihova poslovna situacija u 2025. ostati stabilna, bez zna�ajnih promjena u odnosu na prethodnu godinu – u skladu s tim, 58 posto ih u tekućoj godini ne o�ekuje ni promjene u broju zaposlenih.
Navedena stajališta, međutim, pokazuju da se percepcija privredne situacije u BiH zna�ajno pogoršala, za �ak 22 procentna poena u poređenju sa prethodnom godinom, kada ju je nepovoljnom doživljavalo 30 posto ispitanika. Kao zadovoljavajuću je vidi 37 posto u�esnika ankete, dok ih svega 11 posto smatra da je privredno okruženje u našoj zemlji pozitivno.
Analizirajući bosnakohercegova�ki privedni ambijent, ispitanici su najbolje ocijenili kvalitet i dostupnost lokalnih dobavlja�a, �ime ih je zadovoljno 31 posto.
U okviru ove cjeline ispitani su sljedeći faktori: uslovi finansiranja (pristup i troškovi), disciplina plaćanja, uslovi za istraživanje i razvoj, te kvalitet i dostupnost lokalnih dobavlja�a. Rezultati u vezi s ovom grupom pitanja pokazuju generalno pozitivnije ocjene u poređenju s ostalim aspektima poslovnog okruženja u BiH.
Približan nivo zadovoljstva (27 posto) prisutan je i prema discipline, dok su uslovi finansiranja pozitivno ocijenjeni od 20 posto u�esnika istraživanja.
Privredne izglede BiH boljim nego lani smatra samo 16 posto ispitanih kompanija, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024., kada je taj udio iznosio 26 posto. Više od trećine (34 posto) u�esnika istraživanja o�ekuje da će se privredna situacija u našoj zemlji zadržati na prošlogodišnjem nivou (u 2024. je tako razmišljalo 52 posto ispitanika), dok druga polovina njih  prognozira pogoršanje ekonomskih prilika u 2025. godini, što predstavlja drasti�an rast pesimizma u odnosu na prošlogodišnjih 22 posto.
Sa 70 na 52 posto pao je i udio u�esnika istraživanja koji trenutno stanje u svojoj djelatnosti ocjenjuju kao zadovoljavajuće, a sa 16 na 32 posto udvostru�en je broj kompanija koje svoju poslovnu situaciju ocjenjuju kao lošu. Samo 16 posto ih trenutno stanje u svojoj djelatnosti vidi kao dobro, što je ipak blagi porast u odnosu na 14 posto iz prethodne godine.
U odnosu na prethodnu godinu, kompanije iskazuju i manje entuzijazma u vezi sa  razvojem vlastite djelatnosti – za razliku od prošlogodišnjih 52 posto, poboljšanje u 2025. o�ekuje njih svega 24 posto. Nasuprot tome, pogoršanja se pribojava 22 posto ispitanika, nauporedivo više od lanjskih tri posto. Sa udjelom od 54 posto (u 2024. ih je bilo 45 posto) prevladavaju oni koji smatraju da ni na tom polju neće biti osjetnijih promjena.
Percepcija privredne situacije u BiH pogoršala se za �ak 22 procentna poena u poređenju sa 2024., kada ju je nepovoljnom doživljavalo 30 posto kompanija
Podjednak trend primjetan je i u segmentu procjena vlastitog poslovanja – iako kompanije tradicionalno bolje ocjenjuju vlastite rezultate nego opÅ¡tu privrednu situaciju, uoÄ�ljiv je pad optimizma. Udio onih koji trenutno poslovanje ocjenjuju dobrim smanjen je sa 39 na 29 posto, dok je broj kompanija nezadovoljnih svojim poslovanjem utrostuÄ�en sa dva na Å¡est posto. Većina (65 posto) svoje poslovanje ocjenjuje kao zadovoljavajuće, Å¡to, kako primjećuju autori istraživanja, ukazuje na preovladavajuću stabilnost, ali i oprez u procjenama.
Pad optimizma
Poboljšanju svog poslovanja u tekućoj godini nada se 33 posto ispitanika, što predstavlja nastavak silaznog trenda u odnosu na prethodne godine (2023. – 61 posto, 2024. – 52 posto). Gotovo polovina (49 posto) ih ne o�ekuje promjene u poslovnoj situaciji u poređenju s prethodnim godinama (2023. – 34 posto, 2024. – 45 posto), a 18 posto predviđa pogoršanje (2023. – �etiri posto, 2024. – tri posto).
“Ovi rezultati ukazuju na oprezniji, ali i realniji pristup poslovnom planiranju.
Iako je primjetno smanjenje optimizma, �injenica da gotovo polovina preduzeća o�ekuje stabilnost, a trećina poboljšanje, govori da i dalje postoji prostor za pozitivan razvoj.
Porast udjela onih koji predviđaju stagnaciju može se tuma�iti i kao prilagođavanje novim okolnostima, uz fokus na o�uvanje postojećih pozicija i otpornost u promjenjivom poslovnom okruženju�, konstatiraju autori istraživanja.
Velikih o�ekivanja nema ni u pogledu razvoja prometa – 38 posto kompanija predviđa njegov rast, što je znatno manje u poređenju s 2023. (69 posto) i 2024. godinom (61 posto). Istovremeno, 40 posto ih ne o�ekuje zna�ajnije promjene u prometu (2023. – 26 posto, 2024. – 32 posto), a �ak 22 posto predviđa smanjenje (2024. – sedam posto). 
“Iako su o�ekivanja o rastu skromnija u odnosu na prethodne godine, stabilan udio onih koji ra�unaju na zadržavanje trenutnog nivoa prometa ukazuje na prisutnu otpornost poslovanja�, rezimiraju iz AHK.
Optimizmom ne odiÅ¡u ni percepcije izvoznih kretanja. Samo 23 posto kompanija oÄ�ekuje rast izvoza u tekućoj godini, Å¡to je takoÄ‘er ogroman pad u poreÄ‘enju sa  2024. godinom (64 posto). Stagnaciju prognozira 60 posto anketiranih (lani 54 posto), dok 17 posto vjeruje da slijedi pad izvoza, Å¡to je nastavak trenda negativnog raspoloženja u tom poslovnom segmentu (2024. – 11 posto, 2023. –  devet posto).
Ipak, 29 posto kompanija planira povećanje broja zaposlenih, što je, međutim, prili�no niži udio u odnosu na prethodne godine (2024. – 41 posto, 2023. – 51 posto). Procenat onih koji razmatraju reduciranje radne snage povećan je sa prošlogodišnjih 11 na 13 posto, dok većina ispitanika (58 posto) ne o�ekuje promjene u broju zaposlenih (2024. – 48 posto), 2023. – 41 posto).
Što se ti�e bh. tržište rada u cjelini, njegov najbolje ocijenjeni faktor je produktivnost i motivacija zaposlenih, kojim je zadovoljno 27 posto anketiranih. Relativno pozitivno su ocijenjeni i troškovi rada te kvalifikacije zaposlenih, kojima je zadovoljno po 20 posto ispitanika, dok je udio zadovoljnih dostupnošću kvalificirane radne snage nešto niži – 15 posto.
Povećanje broja zaposlenih najavljuje 29 posto kompanija, što je prili�no niži udio u odnosu na 41 posto iz 2024. i 51 posto iz 2023. godine
Zna�aj eurointegracija
Za većinu anketiranih kompanija (74 posto), proces evropskih integracija predstavlja izuzetno važan faktor za poslovanje.
U tom kontekstu, 31 posto njih pozitivno ocjenjuje trenutni kandidatski status BiH. Istovremeno, 62 posto ispitanika isti�e otvaranje njema�kog tržišta kao posebno zna�ajno, dok ih 38 posto prepoznaje pristup EU fondovima kao važnu prednost.
Ameri�ki uticaj
Većina anketiranih kompanija ne o�ekuje zna�ajan uticaj nove trgovinske politike Sjedinjenih Ameri�kih Država na svoje poslovanje na lokalnom tržištu – gotovo polovina (48,15 posto) smatra da promjene neće imati nikakav efekat.
Ipak, 48,15 posto ispitanika izražava određenu zabrinutost, pri �emu 37,04 posto njih predviđa blago, a 11,11 posto snažno pogoršanje uslova poslovanja.
Samo 3,70 posto kompanija o�ekuje pozitivne efekte, ali niko se ne nada njihovom snažnom intenzitetu.
Ocjena infrastrukture
U tematskoj grupi Infrastruktura ocjenjivani su faktori poput digitalizacije administracije, kvaliteta komunikacijske infrastrukture (mreža i usluge), snabdijevanja energijom, te saobraćaja, transporta i logistike.
Najlošije ocjene dobio je faktor digitalizacije administracije – 11 posto ispitanika navelo je da su �veoma nezadovoljni“. S druge strane, najbolje su ocijenjeni snabdijevanje energijom (31 posto zadovoljnih ispitanika) i komunikacije (26 posto).
Objava Korupcija glavna mana bh. poslovnog ambijenta pojavila se prvi puta na Business Magazine.