Komemoracija slikaru Džeki Hodžiću, koji je preminuo 11. oktobra u 76. godini života u Sarajevu, upriličena je u Narodnom pozorištu, gdje je tom prilikom odana počast preminulom umjetniku te izložena knjiga žalosti.
Dženaza Džeki Hodžiću klanjaće se na mezarju Ravne bakije u 14.00 sati.
Kustosica i historičarka umjetnosti u Historijskom muzeju Elma Fišić kazala je da postoje ljudi poput Džeke Hodžića koji su samim svojim prisustvom postali dio unutrašnjeg rasporeda ovog našeg malog likovnog svijeta.
-Navikne se čovjek da je neko tu, da će se javiti, doći, nešto prokomentarisati, nekog preporučiti, nekog naružiti, a onda se nasmijati kao da se ništa posebno nije dogodilo.
Tek kada takvog čovjeka više nema, shvatimo koliko je mjesta zauzimao u našim životima – kazala je Fišić.
Elma Fišić prisjetila se i izložbe Džeke Hodžića „Apokalipsa“ koja je bila postavljena u Historijskom muzeju.
-‘Apokalipsa’ pripada onoj vrsti djela koja, kada dođu u muzejski prostor, promijene mu auru. Monumentalna kompozicija, snažna u svojoj materijalnosti, razuđena u mnoštvu likova i oblika, nije dopuštala da je pogled obuhvati jednim potezom. Pred njom je trebalo zastati, kretati se, vraćati se pojedinim detaljima i ponovo pokušati razumjeti cjelinu.Hodžićeva likovnost počiva na izvanrednoj sposobnosti da crtežom, bojom, materijom uspostavi odnose koji nisu samo formalni.Njegove figure i oblici nose u sebi otjelovljenje agona, shvaćenog kao neprekidnu napetost između suprotstavljenih sila.
Figure kao da se opiru mjestu koje im je dodijeljeno, kao da iz jedne forme pokušavaju osloboditi drugu.I u tom svijetu prepoznajemo iskustvo razaranja, ali ne njegovu jednostavnu ilustraciju.Džeko nikad nije slikao da bi ponovio ono što smo mi već vidjeli ili pročitali. Tražio je likovni jezik kojim se može izraziti ono što se u čovjeku događa pred nasiljem ili pred spoznajom da je čovjek sposoban uništiti ono što je sam stvorio – kazala je, između ostalog, Fišić.
Dugogodišnji prijatelj Džeke Hodžića slikar Izet Alečković govorio je o Hodžiću kao umjetniku, Hodžiću prijatelju.
Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini Enis Zaimi kazao je da iza Džeke Hodžića ostaje veliki i kvalitetan umjetnički opus, ispunjen život.
– Hodžić je bio istaknut ičlan Udruženja likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini, koji je dugo godina djelovao kroz različite upravne odbore i kao pojedinac je bio zainteresovan za umjetničku scenu u Bosni i Hercegovini, za umjetnički život. Pamićemo ga po tome da je bio srčan, da se borio za svoje stavove, da je imao jak izražajan karakter – kazao je Zaimi.
Džeko Hodžić rođen je 1950. godine u Godijevu kod Bijelog Polja, u Sandžaku, u Crnoj Gori. Školu za primijenjenu umjetnost završio je u Peći 1970. godine, a Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1977. godine, nakon čega je izgradio dugogodišnju i zapaženu umjetničku karijeru.
Bio je član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) od 1980. godine. Bio je član i drugih umjetničkih udruženja u zemlji i inostranstvu.
Tokom karijere ostvario je izuzetno bogat izložbeni opus. Izlagao je na 84 samostalne i 587 kolektivnih izložbi u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Njegova djela predstavljena su u brojnim evropskim zemljama, ali i u Egiptu, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Njegova djela nalaze se u galerijama, muzejima i privatnim kolekcijama u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
