Zdrava ishrana sve češće se spominje kao jedan od ključnih faktora zdravog života, ali i kao nešto što mnogi u Bosni i Hercegovini smatraju luksuzom.
Dok se u teoriji često ponavlja da „zdrava ishrana ne mora biti skupa“, stvarnost mnogih domaćinstava pokazuje da pitanje cijena, prihoda i dostupnosti hrane postaje sve važnije. Pa, koliko zaista košta zdravo jesti u BiH – i ko to danas može sebi priuštiti?
Zdrava ishrana u Bosni i Hercegovini ne mora biti luksuz, ali nije ni jednostavna stvar izbora. Ona zahtijeva planiranje, znanje, i ono što mnogima nedostaje, stabilan budžet, prenosi Raport.
Dok se cijene osnovnih namirnica povećavaju, a prihodi sporo prate taj rast, sve je više onih koji zdravo žele, ali ne mogu uvijek priuštiti.
Prem određenim istraživanjima, prehrana čini 45 posto ukupnih troškova potrošačke korpe u BiH., a veliki broj građana jede voće (83 %) i povrće (87 %) na dnevnoj bazi.
Nije luksuz, ali postaje izazov
Prema stručnjacima za javno zdravlje, zdrava ishrana znači uravnoteženu upotrebu sezonskog voća i povrća, integralnih žitarica, ribe, mesa, mahunarki i što manje prerađenih proizvoda. Ipak, upravo su te namirnice posljednjih godina među najskupljima u potrošačkoj korpi.
Cijene hrane u BiH kontinuirano rastu, a hrana čini jedan od najvećih troškova u porodičnim budžetima. Za mnoge građane, održavanje uravnotežene i kvalitetne prehrane sve je teže uskladiti s ograničenim prihodima.
Iako se često čuje da „zdrava ishrana ne mora biti luksuz“, mnogima ona postaje finansijski izazov. Oni s višim i stabilnim primanjima lakše planiraju kupovinu i biraju kvalitetnije namirnice, dok se porodice s manjim budžetom često oslanjaju na prerađenu i jeftiniju hranu.
Nutricionisti i stručnjaci podsjećaju da zdrava ishrana ne mora značiti skupe “organske” proizvode s etiketom. Naprotiv, osnova bi trebala biti u domaćoj, sezonskoj i što jednostavnijoj hrani.
Upravo to je i poruka iz niza kampanja i programa, poput UNICEF-ovog projekta „Zdravo jedi, zdravo rasti“, koji promovira povratak jednostavnim obrocima i edukaciju roditelja i djece o pravilnim navikama u ishrani.
Kako objašnjavaju stručnjaci, zdravo ne znači komplikovano: grah, jaja, zobene pahuljice, sezonsko povrće i domaća supa nutritivno su daleko korisniji od gotovih obroka i prerađene hrane, a često i jeftiniji. Problem nastaje kada se zdrav život poistovjeti s “modernim” trendovima – proteinskim prahovima, “super-namirnicama” i uvoznim suplementima, koji mogu značajno povećati troškove.
BiH postoji jasna razlika između onih koji mogu birati i onih koji moraju improvizirati.
Zdravlje počinje od znanja i pristupa
Zdravu ishranu lakše mogu sebi priuštiti porodice s redovnim prihodima i stabilnim zaposlenjem, posebno ako imaju pristup pijacama i lokalnim proizvođačima. Oni koji planiraju kupovinu, kuhaju kod kuće i koriste sezonske namirnice mogu značajno smanjiti troškove.
S druge strane, porodice s niskim primanjima često su prisiljene birati jeftinije. Time se zdrava ishrana, umjesto da bude pravilo, pretvara u privilegiju – posebno u situacijama kada minimalna plata jedva pokriva osnovne troškove.
Osim cijena, važan faktor su i navike. Stručnjaci upozoravaju da mnogi građani nemaju dovoljno znanja o nutritivnim vrijednostima hrane i načinima kako kombinirati namirnice da bi obroci bili zdravi i pristupačni. Edukacija, kažu, može učiniti veliku razliku – jer nije svaka “jeftina hrana” loša, niti je svaka “skupa” zdrava.
U tom kontekstu, važno je i pitanje javnih politika: podrška domaćoj proizvodnji, subvencije lokalnim proizvođačima, edukativni programi u školama i jasna informisanost potrošača mogu učiniti zdravu ishranu dostupnijom svima.
(24sata.info)
The post Koliko košta zdrava ishrana u BiH: Nije svaka jeftina hrana loša, niti je svaka skupa hrana dobra appeared first on 24sata.ba.
