U Vukovaru je jučer obilježen 30. kolovoza, Međunarodni dan nestalih i Dan sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu. Hrvatska još traga za više od 1.800 osoba. Najviše nestalih je s područja Vukovarsko-srijemske županije i Vukovara – njih čak 518.
Nakon polaganja vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata na kojem počivaju cijele generacije Vukovaraca, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je da suradnja Srbije potpuno izostaje u dostavi informacija o sudbini osoba nestalih tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Uvjeti Srbiji važe
Još jednom pozvao je vlasti Srbije da otvore arhive i proslijede informacije jer je sasvim jasno, naglasio je, da u arhivima u Srbiji postoje zapisi o tome gdje su posmrtni ostaci nestalih ljudi.
Ministar Medved rekao je da je hrvatska Vlada u proteklih šest i pol godina učinila značajan iskorak u procesu pronalaska nestalih. Rasvijetljena je sudbina 221 čovjeka, svakodnevno se provode probna iskapanja.
– U potpunosti izostaje suradnja Srbije u dostavi saznanja i informacija o sudbini nestalih osoba. I danas ih pozivam da se suoče s činjenicom kako su izvršili agresiju na Hrvatsku, počinili strašne zločine, pa neka danas otvore arhive i daju informacije gdje su posmrtni ostaci nestalih osoba kako bismo mogli ubrzati taj proces, kazao je ministar.
—
—
Vlada RH će i dalje neumorno tragati sve dok se ne pronađe i posljednja nestala osoba, poručio je ministar Medved iz Vukovara. Na novinarsko pitanje je li Vlada spremna blokirati Srbiju u pristupnim pregovorima s EU ako ta suradnja i dalje bude izostajala, ministar Medved je rekao da je Hrvatska u trenutku otvaranja pristupnih poglavlja 23. i 23. kao preduvjet za ulazak Srbije u EU jasno stavila svoje uvjete, a oni su i danas važni – suradnja u procesu traženja nestalih osoba, odšteta logorašima srpskih konclogora na teritoriju Srbije te povlačenje iz procedure srpskog Zakona o takozvanoj univerzalnoj jurisdikciji.
Ipak, ono što se smatra jednim od najtežih otvorenih pitanja u relacijama Hrvatske i Srbije je pitanje nestalih osoba. Najveći broj nestalih je s područja Vukovara.
Dokazi postoje
Uzaludno se traga za 386 osoba. Nestali su 1991. godine kad su srpski agresori slomili obranu Vukovara i grad srušili gotovo do temelja nakon opsade od tri mjeseca. Takozvana JNA i srpske paravojne četničke postrojbe zatočile su ih i odvele, nakon čega im se gubi svaki trag.
U Vukovaru se i danas može čuti da je ondje vjerojatno u svakoj ulici masovna grobnica.
Službeni Beograd još nije dostavio protokole vukovarske bolnice, koje Hrvatska i danas uzaludno traži. “Kaži gdje su grobovi”, glase stihovi sjetne slavonske balade. Hrvatski istražitelji su ranije potvrdili da imaju dokaze i da znaju da je 1995. dio masovnih grobnica tadašnja Vojska Jugoslavije izmjestila i prikrila na zasad nepoznate lokacije.
Nakon okupacije s područja Vukovara i istočne Slavonije u logore na teritoriju Srbije deportirano je oko 30.000 hrvatskih branitelja i civila, među kojima je bilo žena i djece. Na osnovu iskaza nekadašnjih logoraša prikupljeni su dokazi o postojanju najmanje pet logora u Srbiji u kojima je, prema iskazima svjedoka, oko 300 ljudi ubijeno.
Za političare nestali su političko i humanitarno pitanje. Za pravnike, uključujući i Udrugu pravnika Vukovar 1991, to je prije svega pitanje ratnog zločina.
– To su ljudi koji su nakon slamanja obrane Vukovara bili u koloni zatočenih i od tada im se gubi svaki trag. Poznato je tko ih je zatočio, oni nisu nestali sami od sebe, nego je nad njima po svemu što je dosad otkriveno počinjen ratni zločin, ističu pravnici.