ome pripadaju institucije BiH? Građanima? Tako bi trebalo biti. U svakoj demokratskoj državi s vladavinom prava uspostavljena je nezavisna i profesionalna državna služba. Bosna i Hercegovina ne samo da je daleko od toga već se udaljava u suprotnom smjeru.
Portal Fokus istražio je zapošljavanje u institucijama BiH, tamo gdje su se pojavile sumnje da su u ovim procesima kumovale političke ili rodbinske veze. Ispitali smo i djelovanje osoba unutar državnog aparata koji treba svakodnevno odgovoriti na potrebe sistema, građana, ali i puta BiH ka članstvu u EU. Naišli smo na niz anomalija koje smo dodatno provjeravali, tražeći njihovo očitovanje odnosno očitovanje njihovih nadređenih.
Došli smo do niza informacija koje ukazuju na zapošljavanje u institucijama BiH po političkim i rodbinskim vezama. Na sceni je, kako se to uveliko za BiH govori, političko zarobljavanje institucija. O tome nam govore konkretni primjeri. A upravo bi institucije BiH trebale biti pokretač reformi na evropskom putu zemlje. No, mogu li institucije u kojima veze imaju prednost nad stručnošću uopće odgovoriti tom zadatku?
Robert Vidović: Kao građanin imam pravo na osobna politička uvjerenja
Na funkciji generalnog sekretara Vijeća ministara BiH nalazi se Robert Vidović. On, prema opisu pozicije, rukovodi stručnim i administrativnim aparatom Vijeća ministara.
Imenovan je u februaru 2024. godine, dakle u vrijeme predsjedavanja Borjane Krišto (potpredsjednica HDZBiH) Vijećem ministara BiH. Činjenica da ga imenuje političko tijelo i da odgovara predsjedavajućoj ne pretvara ga po automatizmu u stranačkog savjetnika. Ipak, Vidović javno demonstrira da slijedi jednu političku opciju, a to je HDZBiH.
Vidović je u predizbornoj kampanji u septembru viđen na više stranačkih skupova HDZBiH, a jednu takvu fotografiju objavljuje i Fokus. Brojni mediji u BiH, među kojima je Centar za istraživačko novinarstvo, označavaju ga kao kadra HDZBiH.
Šta kaže Zakon o državnoj službi u institucijama BiH
Prema članu 16. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, državni službenik ne može obavljati dužnost ili položaj koji dovodi do sukoba interesa, što izričito uključuje članstvo u upravnim i drugim odborima političkih stranaka.
Prema Kodeksu državnih službenika u institucijama BiH, državni službenik mora biti politički neutralan, suzdržavati se od javnog ispoljavanja političkih uvjerenja i ne smije dopustiti da politika utječe na njegov rad.
Ovo smo predočili i Robertu Vidoviću koji je odgovorio na upit Fokusa.
“Kao građanin imam pravo na osobna politička uvjerenja i opredjeljenja, uz puno poštovanje ograničenja koja proizlaze iz statusa državnog službenika i važećih propisa. Smatram važnim jasno razlikovati osobna građanska prava od profesionalnih obveza državnog službenika, osobito u kontekstu članka 16. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i članka 11. Kodeksa državnih službenika u institucijama BiH.
Sama nazočnost javnom događaju ne može se, bez sagledavanja svih relevantnih okolnosti, poistovjetiti s povredom načela političke neutralnosti”, kazao je Vidović za Fokus.
Dalje navodi da dužnost generalnog sekretara Vijeća ministara BiH obavlja profesionalno, odgovorno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje načela zakonitosti, nepristrasnosti i političke neutralnosti.
“Ne koristim službene resurse niti svoju funkciju stavljam u službu bilo koje političke stranke. Takav pristup ostaje moje trajno profesionalno opredjeljenje, neovisno o bilo čijim očekivanjima ili tumačenjima”, istaknuo je Vidović.
Odluka Komisije za odlučivanje o sukobu interesa BiH
Druga kontroverza u vezi s njim odnosi se na objavljene informacije o tome da je profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Goran Marković u martu 2025. godine povukao potpis iz izvještaja o Vidovićevoj doktorskoj disertaciji zbog sumnje u plagijat. Ova informacija objavljena je u medijima. No za sada nije bilo institucionalne reakcije.
“Pitanje moje doktorske disertacije zasebna je akademska tema koju ne bi trebalo poistovjećivati s obavljanjem dužnosti generalnog sekretara Vijeća ministara BiH i političke neutralnosti državnih službenika. O navedenoj temi već su u više navrata davana odgovarajuća očitovanja. O akademskim pitanjima, osobito onima koja se odnose na vjerodostojnost i zakonitost akademskih postupaka, treba govoriti isključivo na temelju potpunih, provjerljivih činjenica i službenih očitovanja nadležnih akademskih tijela. Ne smatram primjerenim prejudicirati bilo kakve zaključke na temelju pojedinačnih ili nepotpunih medijskih navoda”, naveo je Vidović za naš portal.
Vidović kažnjen sa 5.000 KM
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH 6. oktobra donijela je odluku prema kojoj je utvrdila da je Vidović u sukobu interesa te je kažnjen s 5.000 KM. Utvrdila je da je istovremeno obnašao pozicije generalnog sekretara Vijeća ministara BiH i člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). Transparency International BiH ga je prijavio još u augustu 2025. godine.
Zanimljivo, Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa trebalo je više od godinu da donese odluku u ovom predmetu zbog različitih tumačenja i nedostatka potrebne većine.
Vidović se očitovao i o ovome navodeći da mu odluka još nije službeno uručena te će je s dokumentacijom koju ima osporavati u Sudu BiH. Naveo je da je njegov mandat u Upravnom odboru FIPA-e istekao još 10. marta 2025.
“Zbog toga se sasvim legitimno postavlja jednostavno pitanje kako mogu podnijeti ostavku i otkloniti sukob interesa na članstvo u tijelu čiji sam mandat već izgubio istekom roka na koji sam imenovan”, upitao je on.
Teo Rogić je u kabinetu Dragana Čovića, a njegov otac Vlado je član CIK-a
Imenovanje Tea Rogića za šefa Kabineta člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika HDZBiH Dragana Čovića u aprilu ove godine za sobom je povuklo pitanje sukoba interesa. Ali ne njega, već njegovog oca Vlade Rogića koji je član Centralne izborne komisije BiH.
Prema članu 2.1 Izbornog zakona BiH “izborne komisije su nezavisne”. Dalje se u ovom članu kaže da “član izborne komisije ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima lični ili finansijski interes ili ako postoji drugi sukob interesa koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno”.
Izostao komentar Vlade Rogića, člana CIK-a BiH
Budući da je Vlado Rogić član tijela koje nadgleda izborni proces, a njegov sin Teo direktni politički saradnik visokog stranačkog funkcionera u najvišoj zakonodavnoj instituciji, Parlamentarnoj skupštini BiH, u medijima je ovo imenovanje ocijenjeno kao narušavanje principa neutralnosti državnih institucija. Ali samo u medijima. Do ovog momenta nije bilo zvaničnih poteza i očitovanja nadležnih institucija.
Prije nego što je postao šef kabineta političke ličnosti Dragana Čovića, Rogić je bio državni službenik unutar Parlamentarne skupštine BiH. Početkom 2020. postavljen je za stručnog saradnika u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma PSBiH, a krajem 2022. za šefa Odjela za saradnju s međunarodnim organizacijama u Sekretarijatu PSBiH.
Nakon što ga je politička ličnost imenovala za svog šefa kabineta unutar Parlamenta iskoristio je zakonsko pravo i zamrznuo svoj status državnog službenika. Vlado Rogić, njegov otac, do zaključenja ovog teksta nije odgovorio na upit Fokusa.
Renata Paškalj, rukovodeća državna službenica: Bila na listi HDZ-a i u kabinetu Čovića
Renata Paškalj je rukovoditeljica Sektora za druga parlamentarna tijela u Parlamentarnoj skupštini BiH. Na ovu poziciju imenovana je u decembru 2022. godine. Njena povezanost s ovom strankom javno je dokumentirana.
Naime, Renata Paškalj je 2019. godine bila na kandidatskoj listi HDZBiH za izbor hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na toj listi su bili i predsjednik HDZBiH Dragan Čović, zatim kadrovi stranke: Borjana Krišto, Marin Vukoja i Danijel Nikolić. U konačnici delegat je postao Čović.
Paškalj je u periodu od 2014. do 2015. bila šefica Kabineta Čovića, dok je on bio član Predsjedništva BiH. Ubrzo nakon toga Čović je nju imenovao na poziciju ambasadorice BiH u Hrvatskoj. Bliskost s HDZBiH potvrđena je i na jedoj od fotografija na društvenoj mreži Facebook na kojoj pozira sa šalom HDZBiH i bocom vina na kojoj je lik Dragana Čovića. Paškalj nije odgovorila na upit Fokusa da predoči svoj stav.
Bračni par Primorac u institucijama BiH
Žana Primorac je također rukovodeća državna službenica. Kolegij Predstavničkog doma PSBiH na sjednici 25. juna 2020. godine imenovao je Žanu Primorac za sekretarku Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH.
Dokumentirana je njena politička poveznica sa strankom HDZBiH. Na općim izborima 2019. godine Žana Primorac bila je na kandidatskoj listi HDZBiH i HNS-a za Predstavnički dom Parlamenta FBiH. U ranijem periodu bila je i predsjednica Općinskog odbora HDZBiH u Ljubuškom.
Dražan Primorac je suprug Žane Primorac, što dodatno dokazuje i imovinski karton Žane Primorac, koji objavljujemo, a u kojem je Dražan naveden kao njen suprug. Dražan Primorac je 22. jula 2021. imenovan političkom odlukom Vijeća ministara BiH za direktora Instituta za akreditiranje BiH kao kadar HDZBiH. Žani Primorac smo također poslali upit da se očituje, ali odgovor nismo dobili.
Dejan Vanjek i angažman u IDPI-ju
Dejan Vanjek od jula 2021. godine obnaša dužnost rukovodioca Sektora za EU u Zajedničkoj službi Sekretarijata PSBiH. Iako je riječ o dugogodišnjem službeniku Parlamentarne skupštine BiH, postoje jasno dokumentovane profesionalne i političke veze s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZBiH. Naime Vanjek je bio savjetnik Dragana Čovića za vanjsku politiku u Predsjedništvu BiH od 2014. do 2018. godine. Iz dostupnih izvora ne proizlazi da je član HDZBiH. Međutim, mogu se ustanoviti veze s političko-stručnim krugom bliskim stavovima ove stranke.
Radio je u Institutu za društveno-politička istraživanja Mostar (IDPI) kao voditelj stručnog tima. IDPI ga je javno predstavljao kao doktora politoloških nauka i autora koji zagovara federalistička rješenja za BiH.
Da je IDPI idejno i kadrovski blizak politici HDZ-a BiH i Hrvatskom narodnom saboru, kojim također predsjedava Čović, svjedoči niz događaja na kojima je izlagao i Vanjek. Vanjek također nije odgovorio na upit Fokusa.
Šehovac i Miovčić: Veze s kadrovima SNSD-a
Bojan Šehovac je rukovodilac Zakonodavno-pravnog sektora u Zajedničkoj službi Sekretarijata PSBiH. Na ovoj poziciji je od 1. januara 2024. godine. Sestra Bojana Šehovca, Bojana Vujičić, supruga je poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Miroslava Vujičića, kojeg su mediji u više navrata označavali “kraljem nepotizma” zbog zapošljavanja rodbine u institucijama. I to još dok je obnašao funkciju direktora Zavoda za zapošljavanje RS.
Bojana Vujičić je 14. februara 2022. zaposlena u Službi za informiranje Generalnog sekretarijata Vijeća ministara BiH na poziciju rukovodećeg službenika – pomoćnika generalnog sekretara.
Tako je Bojan Šehovac zet utjecajnog kadra SNSD-a. Inače, Bojan Šehovac prije ove funkcije u Zajedničkoj službi Sekretarijata PSBiH bio je savjetnik u Kabinetu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca, još jednog utjecajnog SNSD-ovca. Poslali smo niz pitanja u vezi s njegovim te zaposlenjem sestre, ali do zaključenja ovog teksta nije odgovorio.
U institucijama BiH često se može naići na primjere “zamrzavanja” pozicija unutar državne službe. Zakon, naime, omogućava državnim službenicima da, ukoliko budu imenovani na političku ili javnu funkciju (uključujući i savjetničku), svoj status u državnoj službi stave u mirovanje. Ova praksa, prema postojećim propisima, predstavlja legalan, ali je etički i profesionalno dosta sporan mehanizam koji služi kao most između profesionalne državne uprave i visoke politike. Time se zapravo dodatno briše granica između struke i političkih stranaka u BiH.
Zamrzavanje radnih mjesta u državnoj službi
Svetlana Miovčić, aktuelna je šefica Kabineta zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Nikole Špirića, koji je visokopozicionirani kadar SNSD-a. Ona je i ranije bila šefica Špirićevog kabineta i to 2019. godine. U periodu između 2019. i 2026. bila je državni službenik.
Upravo je Miovčić jedna od brojnih državnih službenika koji su “zamrzavali” svoja radna mjesta nakon što su ih političke ličnosti imenovale za svoje savjetnika. S tim da je Miovčić to radila više puta.
Naime, prema dostupnim javnim informacijama, Miovčić je nakon pozicije šefice Kabineta Nikole Špirića 22. juna 2021. postavljena na poziciju državnog službenika, i to na radno mjesto stručni savjetnik za pravnu tečevinu EU u Sekretarijatu PSBiH. U julu 2023. godine nakon internog oglasa postavljena je na radno mjesta šefice Odjela za pripremu sjednica Doma naroda PSBiH.
Prema zvaničnoj informaciji Kolegija Sekretarijata, dok je bila šefica Kabineta Nikole Špirića odobreno joj je bilo neplaćeno odsustvo. To se ponovo desilo nakon što je i nedavno postala šefica Kabineta Nikole Špirića. Miovčić nije odgovorila na upit Fokusa o praksi koju su organizacije poput Transparency Internationala kritikovali jer narušava političku neutralnost.
Spomenuti bračni parovi Primorac i Vujičić, gdje je jedan od bračnih partnera politički imenovan, a drugi formalno putem konkursa Agencije za državnu službu BiH, nisu izolovani slučajevi.
Bračni par Duvnjak, kćerka i majka Jahić
Jedan od njih su bračni par Marija i Niko Duvnjak. Marija Duvnjak uposlena je 15. augusta 2025. u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH na mjesto stručne savjetnice za obnovu i održivi povratak u Sektoru za obnovu, razvoj, monitoring i regionalne centre. Supruga je šefa Kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koji je još 2023. godine imenovan na ovu poziciju.
Dokaz da je riječ o bračnom paru dodatno smo pronašli na Facebook profilu Nike Duvnjaka. Niko Duvnjak je prethodno bio savjetnik Borjane Krišto. Bio je aktivni član Mladeži HDZBiH, na općinskom nivou u Livnu, kao i na kantonalnom nivou u Livanjskom kantonu. Tražili smo očitovanja i od Marije i od Nike Duvnjaka, ali do zaključenja ovog teksta nismo ih dobili.
Šta su odgovorili iz ADS-a
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović postavio je Agenciji za državnu službu BiH poslaničko pitanje da mu dostavi dokumentaciju relevantnu za zaposlenje Marije Duvnjak, između ostalog odluku ADS-a, njenu diplomu, zapisnik o ocjenjivanju i sl.
U ADS-u BiH mu nisu dostavili traženu dokumentaciju. U odgovoru koji potpisuje direktorica ADS-a Anita Markić navodi se da je traženo dostavljanje dokumentacije, što, kako navode, nije propisano Poslovnikom Predstavničkog doma PSBiH.
Navodi se i da je tražena dokumentacija s ličnim podacima, te su se pozvali na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, uz napomenu da za stavljanje podataka na raspolaganje mora postojati pravni temelj i svrha.
U istom ministarstvu, kojim rukovodi ministar Sevlid Hurtić, naišli smo na još jedan slučaj rodbinskih veza.
Kćerka i majka i zapošljavanje u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH
Selma Jahić-Kazaz je, prema odluci Agencije za državnu službu BiH, na radno mjesto šefa Odsjeka za opšte i pravne poslove u Sektoru za opšte, pravne i finansijsko-materijalne poslove, uposlena 8. juna 2026.
Kćerka je Emine Jahić, bivše sekretarke Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH. Emina Jahić je nakon toga, 2017. godine, imenovana za direktoricu Agencije za osiguranje BiH. Nju je u februaru ove godine Vijeće ministara razriješilo s funkcije zbog odlaska u penziju.
Prema informacijama iz 2025. godine, od 2023. do 2025. godine Emina Jahić je bila član čak devet komisija za provođenje javnih konkursa, među njima su bile i konkursne komisije Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Emina Jahić je bila kandidat stranke BH Zeleni na Općim izborima 2026, čiji je predsjednik upravo ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, dakle nadređena osoba Selmi Jahić. Njenu majku Eminu Jahić je stranka BH Zeleni nominirala za nositeljicu liste za Parlamentarnu skupštinu BiH.
Dok Selma Jahić-Kazaz nije odgovorila na upit Fokusa, izjavu nam je dala njena majka Emina Jahić. Upitali smo je da li je zaposlenje Selme Jahić-Kazaz bilo rezultat političkih veza.
“Naravno da nije. Ja sam u penziji. Moja kćerka je zaposlena u skladu sa zakonom o državnim institucijama BiH. Provedena je konkursna procedura. Ja sam se u stranku uključila kasnije, nakon njenog zaposlenja. Bila sam na listi. To nema nikakve veze s njenim zaposlenjem. Ja sam se inače bavila ljudskim pravima. Privukao me program te stranke”, rekla nam je Emina Jahić.
Istražili smo zapošljavanja u Ministarstvu Sevlida Hurtića
U istom ministarstvu donedavno je radila i Suzana Soldar, koja je, prema objavljenoj odluci ADSBiH, svojevremeno postavljena na radno mjesto šefa Odsjeka za povratak u Sektoru za izbjeglice, raseljene osobe, readmisiju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, počevši od 1. 6. 2024. godine.
Ova pozicija je, međutim, iziskivala sigurnosne provjere OSA-e s obzirom na pristup tajnim podacima. Soldar je radila na spomenutim poslovima skoro godinu dana kada je od OSA-e stigao dopis da postoje sigurnosne smetnje za njen angažman te je odbijeno izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima.
Po isteku probnog rada, Ministarstvo je već raspolagalo ovom informacijom, ali je ministar u međuvremenu donio rješenje o njenom stalnom postavljenju. Uslijedile su prijave i prepiske. Nakon odluke Komisije za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja iz februara ove godine, razriješena je s dužnosti.
Dugogodišnja saradnja sa SNSD-om
Inače je aktivni član vladajuće stranke SNSD, kako je i objavljeno na zvaničnom Facebook nalogu ove stranke. Ona nije odgovorila na pitanja Fokusa.
Sam ministar Hurtić ima dugogodišnju saradnju sa SNSD-om koja je prvobitno bila zasnovana na lokalnom partnerstvu u Doboju, odakle i dolazi.
Nakon Općih izbora u BiH 2022. godine, Hurtić je izabran za poslanika u Narodnu skupštinu RS kroz koaliciju “Pokret za državu”. Ubrzo nakon toga je u dogovoru s vladajućim SNSD-om imenovan za ministra trgovine i turizma Vlade RS. Na čelu Vlade RS bio je kadar SNSD-a, dok je Milorad Dodik, predsjednik te stranke, imenovan za predsjednika RS.
Kada se 2023. godine formiralo Vijeće ministara BiH, Hurtić je predložen za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, a to je, kako je javno objavljeno, bilo kompromisno rješenje između SNSD-a i stranaka Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) koji su sastavili Vijeće ministara BiH. Hurtić ima tijesnu saradnju s kadrovima SNSD-a iz Doboja Obrenom Petrovićem i Borisom Jerinićem. Jeriniću je javno pružao podršku tokom izbora za gradonačelnika Doboja.
Pitanja za ministra Hurtića
Ministru Hurtiću poslali smo nekoliko pitanja u vezi sa zapošljavanjem spomenutih kadrova u ministarstvo koje vodi. Između ostalog smo ga pitali da li su njegove veze sa SNSD-om utjecale na određena zapošljavanja poput onog Suzane Soldar. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.
Hurtića smo, između ostalog, upitali i u vezi sa zapošljavanjem Suada Hasanovića, bivšeg dugogodišnjeg rukovodećeg službenika SIPA-e. Suad Hasanović je obavljao funkciju načelnika Kriminalističko-istražnog odjela SIPA-e. U martu 2025. godine, nakon tadašnje ostavke direktora Darka Ćuluma, našao se u središtu rasprave o tome ko upravlja SIPA-om u trenutku kada su državni pravosudni organi tražili hapšenje Milorada Dodika. Iako je tada bio jedan od najviše pozicioniranih operativnih rukovodilaca, Hasanović je javno negirao da je ovlašten da preuzme rukovođenje cijelom Agencijom.
Slučaj “Suad Hasanović”: Šta je utvrdila inspekcija
Suad Hasanović je 21. januara 2026. godine zvanično penzionisan. Nakon što je penzionisan, u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH bio je angažovan po osnovu ugovoru o djelu. Bio je to prijelazni period budući da ga je u aprilu Upravni odbor Instituta za nestale osobe BiH, nakon provedene procedure, imenovao u Kolegij direktora Instituta.
Hasanović je zvanično preuzeo četverogodišnji mandat 1. maja 2026. godine. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kojim rukovodi Hurtić nadležno je za rad Instituta za nestale osobe BiH. Hurtić i Hasanović redovno su održavali službene sastanke, o čemu postoji niz fotografija s javnih događaja.
Međutim, Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH nakon provedene procedure utvrdio je da su Hasanović, kao i drugi član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe Nikola Perišić, ispunili sve uslove za penziju te je njihovim imenovanjem prekršen Zakon o radu u institucijama BiH. Upravni inspektorat je o tome zvanično obavijestio Upravni odbor Instituta za nestale osobe o izvršenom nadzoru i naložio mu postupanje u skladu sa zakonom.
Šta tvrdi Hasanović
Međutim, Suad Hasanović u izjavi za Fokus tvrdi da inspekcijski nadzor nije obavezao Upravni odbor na bilo kakve daljnje aktivnosti u pogledu izbora Kolegija direktora niti nametnuo potrebu za preispitivanjem odluke o imenovanju i provedene procedure.
“Cjelokupan proces proveden je zakonito i transparentno te u potpunom skladu sa Statutom i važećim Međunarodnim sporazumom između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Međunarodne komisije za nestale osobe kojim se precizno reguliše pitanje razrješenja i izbora Kolegija direktora”, naveo je on.
Govoreći o angažmanu u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH nakon penzionisanja, Hasanović je kazao da je bio angažovan u periodu od dva mjeseca na praćenju realizacije projekata.
Upitan da li je to bio rezultat poznanstva s ministrom Hurtićem, Hasanović je rekao da njegov angažman nije povezan ni s jednim pojedincem.
“Zapošljavanje i angažman svih osoba u institucijama provode se isključivo u skladu sa zakonom, jasno definisanim procedurama i javnim kriterijima. Privatne relacije niti utječu niti mogu utjecati na profesionalne procese”, izjavio je Hasanović.
Leila Bičakčić: Pobjednici iskoriste mandat da odane kadrove uposle u državnu službu
Izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo BiH Leila Bičakčić kaže da problem utvrđivanja stranačke pripadnosti počinje činjenicom da stranke u BiH ne objavljuju inkluzivnu listu svojih članova. I tako, dodaje Bičakčić, nije moguće jasno utvrditi da li je osoba član stranke ili nije.
Osim toga, podvlači, imali smo primjera da su kandidati za neke pozicije (npr. za pozicije u pravosuđu) donosili potvrde da su „izašli“ iz stranke netom prije pristupanja na novu javnu funkciju, ali to je nemoguće potvrditi.
“Stoga, naoko neutralna i politički neangažovana javna administracija postoji samo u teoriji, dok praksa pokazuje jasne matrice upošljavanja „svojih“ kadrova. Pobjednici iskoriste mandat da svoje odane članove uposle u državnu službu gdje god je to moguće. Imali smo primjere da se stranački kadrovi dovode kao savjetnici, da bi prema kraju mandata institucije raspisivale konkurse za državnu službu gdje su kvalifikacije odgovarale upravo bivšim savjetnicima. Nadalje, bilo je primjera da su kompletna odjeljenja unutar institucija preslikavana u kabinet ministra, gdje su dovođeni „odani“ kadrovi kao duple strukture”,kaže Bičakčić za Fokus.
Kad govorimo o zarobljenoj državi, napominje naša sagovornica, po definiciji nekoliko relevantnih međunarodnih izvještaja, BiH se smatra zarobljenom državom s hibridnim režimom, što, kako ističe, jasno ukazuje da su centri moći smješteni van institucija, a u političkim strankama koje odluke donose unutar svojih stranačkih prostorija, a samo ih legitimiraju kroz institucije sistema.
Marijana Galić: Radno mjesto u Parlamentu BiH, naplaćuje i sa strane
Dostupne informacije o djelovanju sekretarke Komisije za finansije i budžet Doma naroda PSBiH Marijane Galić do kojih je došao Fokus za sobom su povukle pitanja o mogućoj zloupotrebi radnog vremena i akumulacije primanja. To smo pokušali dodatno ispitati.
Marijana Galić je na spomenutu funkciji imenovana 2020. godine. Magistrica je ekonomskih nauka i već duži niz godina je aktivna u javnom sektoru. Iako ne postoji potvrda o tome da je članica stranke HDZBiH, njeno ime se može naći u nizu publikacijaHDZ-a BiH za koje je radila lekturu i korekturu. Također, predavačica je i na političkoj akademiji HDZBiH, o čemu također postoji javna objava.
Prema javno objavljenim informacijama, Marijana Galić angažovana je na nizu projekata koji nisu vezani za njeno radno mjesto u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno za funkciju koju obnaša.
Između ostalog, na projektu lokalnog ekonomskog razvoja općina Kantona Sarajevo, zatim Zavoda za planiranje KS, kao i Sveučilišta u Mostaru te Općine Centar.
Šta su rekli iz Općine Centar
Fokus se obratio Općini Centar kako bi provjerili na koji način su regulisani sam angažman Galić, koja je rukovodeća državna službenica s precizno utvrđenim radnim vremenom, kao i isplate naknada za ove njene aktivnosti.
Iz Općine Centar su nam kazali da nisu bili u obavezi pribavljati saglasnost Parlamentarne skupštine BiH za angažman Marijane Galić kao konsultantice, a po osnovu ugovora o djelu.
“Obaveza pribavljanja potrebnih odobrenja, ukoliko su ista propisana, tereti zaposlenika i njegovog poslodavca, a ne naručioca usluge. Prema saznanjima Općine Centar, imenovana posjeduje saglasnost PSBiH za obavljanje dodatnog plaćenog rada”, istaknuli su iz Općine Centar. Dodali su da su naknade za Galić isplaćene iz budžeta Općine Centar.
Slična pitanja postavili smo i Kolegiju Sekretarijata PSBiH koji čine Mirza Imamović, Gordana Živković i Dražen Mustapić. Odgovorili su na upit Fokusa.
Naknade po osnovu ugovora o djelu
Ističu da Marijana Galić ima saglasnost Kolegija Sekretarijata Parlamentarne skupštine BiH, “shodno članu 16. stav 1. tačka a) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hrecegovine, te članom 2. alineje 5, 6. i 8. Odluke o slučajevima u kojima se može dati ododbrenje državnom službeniku da obavlja dodatnu aktivnost”.
Dodali su da su naknade po osnovu ugovora o djelu regulisane Zakonom o obligacionim odnosima, kao i drugim relevantnim propisima kojima se uređuju prava i obaveze ugovornih strana u vezi s obavljanjem poslova po tom osnovu. Naglašavaju da su propisana ograničenja u visini naknade koju državni službenik može ostvariti, u zavisnosti od vrste aktivnosti za koju je angažovan.
Kolegij Sekretarijata PSBiH: Ideološka opredjeljenja službenika izvan radnog vremena
Na upit da li su njene aktivnosti u HDZBiH spojive s pozicijom rukovodećeg državog službenika, kazali su da nisu upoznati s tim aktivnostima.
“Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih stranaka niti slijediti instrukcije političkih stranaka. Aktivnosti državnih službenika koje se odnose na njihova lična ideološka opredjeljenja i slobodne aktivnosti koje obavljaju izvan radnog vremena ne spadaju u nadležnost ove institucije. Međutim, ukoliko su određene aktivnosti posebno regulisane važećim propisima koji se primjenjuju na državne službenike, kao što je to slučaj s pitanjima uređenim Odlukom o slučajevima u kojima se može dati odobrenje državnom službeniku da obavlja dodatnu aktivnost, institucija postupa u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti”, naveli su iz Kolegija Sekretarijata PSBiH.
U Tužilaštvu BiH su za Fokus potvrdili da su krajem augusta zaprimili krivičnu prijavu protiv Galić kao i Udruženja “Kraljice Katarina” iz Kreševa zbog sumnji na neregularnost i kršenje zakona kod isplate naknada za pojedine projekte. Iz Tužilaštva BiH su nam kazali da je predmet u radu te da se vrše provjere navoda iz prijave. Iz Kolegija Sekretarijata PSBiH kazali su nam da s ovim nisu upoznati.
Zarada iz “vanjskih izvora”
Agenciji za državnu službu BiH obratili smo se upitom da li i koliko državni službenik koji ima redovnu platu može dodatno zarađivati iz “vanjskih izvora”. U odgovoru za Fokus su naveli da je to po Zakonu o državnoj službi BiH moguće, ali da su podzakonskim aktom propisani uslovi i način ostvarivanja dodatnih aktivnosti uz obaveznu saglasnost pretpostavljenih.
Tragom informacija o tome da Sabina Kapidžija godinama obavlja aktivnosti sekretarice u Klubu Bošnjaka Doma naroda PSBiH, dok ima redovno radno mjesto stručne savjetnice u Zajedničkoj komisiji za Evropske integracije Sekretarijata PSBiH, kontaktirali smo više adresa. Između ostalog i samu Kapidžić. Tražili smo njen stav o tome da umjesto u prostorijama Zajedničke komisije za evropske integracije više boravi u prostorijama Kluba Bošnjaka. Također, pitali smo je i za komentar na informacije o tome da je ista praksa bila i dok je bila u Odjelu za informiranje PSBiH, te po kojem osnovu naplaćuje dodatne naknade u Klubu Bošnjaka.
“Onaj ko Vam za mene dao informacije neka Vam da i odgovor”, kazala je Kapidžija. Na naše insistiranje da nam direktno odgovori na pitanja koje se tiču nje, rekla je da se obratimo pismeno, što smo prethodno i učinili. Dodala je da ćemo dobiti odgovor, ali nije mogla precizirati kada. Do zaključenja ovog teksta to se nije desilo, a ukoliko ga dobijemo, naknadno ćemo ga objaviti. U vezi s njenim slučajem obratili smo se i rukovodiocima Sekretarijata PSBiH Mirzi Imamoviću i Gordani Živković te očekujemo njihov odgovor.
Vukmirović: “Ne mogu vam ja to…”
Kontaktirali smo i Zlatka Vukmirovića, rukovodioca Sektora za odnose s javnošću PSBiH, te smo ga upoznali s informacijama o tome da je Kapidžija, dok je bila u odjelu pod ingerencijom sektora koji on vodi, zapravo radila u Klubu Bošnjaka. Od njega smo tražili odgovore kako je to moguće, koje je konkretno zadatke obavljala u Uredu te da li je ocjenjivana za njen rad.
“Ja Vam nisam adresa. Ne mogu Vam ja to… Ima za to službenik za informiranje. Neka se drugi bave time kome je to posao”, rekao je Vukmirović.
Treba naglasiti da je u zvaničnim aktima PSBiH jedino sistematizirano radno mjesto “administrativno-tehnička saradnica” predsjedavajućeg odnosno zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda, a trenutno je to Kemal Ademović. Na tom radnom mjestu od 2022. godine je Anela Mulić, te je upitno na kakvom radnom mjestu u Klubu Bošnjaka se nalazi Kapidžija.
Proces zapošljavanja u institucijama BiH na papiru izgleda strogo i profesionalno, ali u praksi postoji ogroman jaz između formalnih procedura i stvarnog utjecaja politike i nepotizma. Najveći prostor za politički utjecaj i “štimanje” konkursa krije se upravo u sastavu i načinu rada konkursnih komisija.
Komisiju obično čini tri ili pet članova. Od toga, većinu članova čine državni službenici iz institucije koja je raspisala konkurs, dok Agencija za državnu službu (ADS) imenuje tek jednog ili dva člana sa svoje “liste eksperata”. To znači da su u komisiji direktne radne kolege ili podređeni onog rukovodioca (ministra, direktora) koji želi zaposliti “svog čovjeka”. Stoga ne čudi da se unutar državnih institucija osim s kadrovima vezanim za konkretne stranke često suočavamo i sa situacijama u kojima su uposleni bračni parovi.
Srđan Blagovčanin: Vlast, pa klijentelistička postavljenja u institucijama
Problem, dakle, nije u tome što političke stranke učestvuju u vlasti. To je neizbježan proces u svakom demokratskom sistemu. Problem nastaje onda, a vidjeli smo da je duboko sistemski ukorijenjen u BiH, kada stranačka kontrola vlasti prerasta u kontrolu institucija. Kada se javne funkcije počnu tretirati kao plijen koji nakon izbora treba podijeliti između pobjedničkih političkih struktura.
Predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin kaže da čitava priča kreće od načina na koji funkcionišu političke partije “koje su zapravo u BiH prepoznate kao duboko klijentelističke strukture”. One, dodaje, prvo vrše mobilizaciju birača razmjenom podrške za određenu protuuslugu, a obično se tu radi o zapošljavanju u javnom sektoru, jednokratna davanja ili dodjele tendera.
“To je neki početak procesa zarobljavanja države. Nakon toga, kada ostvare ili potvrde svoju status u vlasti, političke partije klijentelističkim postavljenjima na pozicije institucija zapravo ostvaruju dubinsku kontrolu nad njima i podređuju ih interesima koji su partikularni”, kaže Blagovčanin za Fokus.
Evropska komisija: BiH nije ostvarila napredak u depolitiziranju državne službe
Iz posljednjeg izvještaja Evropske unije o napretku BiH objavljenog u novembru 2025. može se iščitati da se bh. državni aparat, koji bi trebao odgovarati građanima, nalazi pod jakom kontrolom političkih stranaka.
“Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a načela zasluga nisu ugrađena u zapošljavanje, napredovanje i otpuštanje državnih službenika. Tokom izvještajnog perioda nije ostvaren napredak u osiguravanju depolitizirane i profesionalne državne službe. Kriteriji za otpuštanje, disciplinski postupci i žalbe, utvrđeni propisima, idalje se nedovoljno primjenjuju”, kaže se u Izvještaju o napretku.
Kada je riječ o reformi javne uprave u aktu Evropske komisije navodi se da se BiH nalazi između rane faze pripremljenosti i određene razine pripremljenosti za reformu javne uprave.
Utjecaj političkih stranaka na državnu službu
“Potrebno je da Bosna i Hercegovina privede kraju ključne korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave tako što će osigurati profesionalnu i depolitiziranu državnu službu te koordiniran cjelodržavni pristup izradi politika (Ključni prioritet 14. iz Mišljenja)”, kaže se u Izvještaju.
S tim u vezi formirana 12. marta 2025. godine formirana je Posebna grupe EUBiH za reformu javne uprave. Fokus je upitao Ured koordinatora javne uprave koje su preporuke Posebne grupe EU-BIH koje se odnose na profesionalizaciju i depolitizaciju državne službe do danas provedeno. Odgovore možete pročitati na ovom LINKU.
Srđan Blagovčanin smatra da je utjecaj političkih stranaka na državnu službu jedan od ključnih razloga zbog čega je BiH općenito najlošija u regionu po pitanju ispunjavanja uvjeta za članstvo u EU.
Blagovčanin: “Ostvarivanje uskih interesa najmoćnijih ljudi”
“To je sigurno jedan od ključnih razloga. Jer ako je početak ove cijele priče o zarobljenoj državi, kao najkompleksnijem obliku korupcije, ostvarivanje partikularnih interesa, onda je sasvim sigurno da čitav politički sistem funkcioniše na takav način. Dominantna i prioritetna logika funkcionisanja cijelog sistema usmjerena je na ostvarivanje uskih interesa najmoćnijih ljudi. I ukoliko imate tako posložen sistem podobnih, onda je jako teško da se dođe u situaciju da budu usvajane reforme i koraci na reformskom putu koji bi bili u opštem interesu”, zaključuje Blagovčanin.
Treba napomenuti da 14 ključnih prioriteta predstavljaju sveobuhvatan paket fundamentalnih reformi koje je Evropska komisija definisala 2019. godine u svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Iako je Evropska unija u međuvremenu BiH dodijelila status kandidata (2022. godine) i odobrila otvaranje pristupnih pregovora (2024), ovih 14 prioriteta nisu ukinuti niti zamijenjeni. Oni idalje predstavljaju dugoročnu mapu puta i konačne uslove koje BiH mora u potpunosti ispuniti kako bi zatvorila pregovaračka poglavlja i postala punopravna članica.
Ugrožavanje integracije u EU putem Komisije za odlučivanje o sukobu interesa
Upravo se prioritet 14. odnosi na javnu upravu te glasi: “Uspostavljanje sistema zapošljavanja i napredovanja u državnoj službi koji se zasniva isključivo na zaslugama (merit-sistem), a ne na političkoj ili stranačkoj pripadnosti”.
Dakle, vladajuće politike stranke zbog činjenice da su zarobile institucije BiH te ne žele osigurati prostor za depolitizaciju državne službe direktno ugrožavaju put BiH ka članstvu EU.
O tome kako ga dodatno ugrožavaju svjedoči jedan vrlo aktuelan primjer – a odnosi se na Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH.
Usvajanje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u martu 2024. godine bio je jedan od ključnih uslova koje je Evropsko vijeće postavilo pred BiH kako bi se odobrilo formalno otvaranje pristupnih pregovora.
Političke elite formirale Komisiju
Zakon je usvojen na brzinu, Brisel je pozdravio taj korak, a politički lideri su to predstavili kao ogroman uspjeh. No, čim su se “kamere u Briselu ugasile”, započela je unutrašnja opstrukcija. Političke elite su formirale Komisiju, ali joj kroz proceduralne blokade i neusvajanje podzakonskih akata nisu dozvolile da efikasno radi. No, nije to bio jedini problem.
Suprotno očekivanjima da će nova, formalno nezavisna komisija donijeti strožije kontrole u odnosu na prethodnu (koju su činili isključivo parlamentarci), u praksi se dešavaju situacije u kojima Komisija donosi odluke o nepokretanju postupaka u očiglednim slučajevima nespojivosti funkcija, što je izazvalo oštre kritike javnosti.
Komisija o odlučivanju sukoba interesa u institucijama BiH u ranoj fazi svog djelovanja donijela je vrlo spornu odluku koja je u javnosti kritikovana. Odlučila je da ne pokrene postupak protiv Milorada Dodika po prijavi koja je čekala oko tri godine. Naime, Transparency International BiH prijavio je Dodika jer su, prema prijavi, firme u vlasništvu njegove porodice poslovale s državom i primale budžetske podsticaje dok je on bio član Predsjedništva BiH, od 2018. do 2022. godine.
Zašto nije pokrenut postupak protiv Dodika
Međutim, Komisija za sukob nije pokrenula postupak protiv Dodika, uz obrazloženje da ga ni prethodni saziv Komisije nije formalno pokrenuo. Dakle, ključni razlog nije bio nalaz da sukob interesa nije postojao, nego ranije nepostupanje i promjena zakonskog okvira.
Tako činjenica da je nova Komisija odmah na početku odbacila teške predmete poput onog protiv Milorada Dodika, pokazuje da je politički utjecaj ostao nepromijenjen te da je samo upakovan u novu formu.
Transparency International BiH je, kada je riječ o institucijama BiH, u proteklim godinama zbog sukoba interesa prijavljivao Nermina Nikšića (tadašnji poslanik), Sevlida Hurtića (ministar), Draška Milinovića (direktor RAK-a), Mariju Ćosić (savjetnica Marinka Čavare), Nikolu Čiću (direktor Agencije), Igora Vukovića (savjenik zamjenice ministra).
Dejan Ružić i utjecajna Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH
Treba napomenuti da su članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Dejan Ružić, Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić. Nova komisija je trebala biti nezavisna. Međutim, odmah na početku odbacila je teške predmete poput onog protiv Milorada Dodika.
Dejan Ružić, jedan od članova ove komisije, ujedno je rukovodeći državni službenik. Kod imenovanja nove Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH u oktobru 2024. glavne kontroverze odnosile su se na potencijalni sukob interesa samih članova, nepristrasnost konkursne procedure i kompatibilnost njihovih postojećih poslova s članstvom u Komisiji.
Stav Vijeća ministara BiH
Prvi predsjedavajući ove komisije bio je upravo Dejan Ružić, no on nikada nije zvanično potvrđen u oba doma PSBiH. Takav stav je na sjednici od 15. jula 2026. godine zauzelo upravo Vijeće ministara BiH.
Ružić je sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH, koja je provodila konkurs i utvrdila rang-listu kandidata za Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa. A istovremeno se prijavio na taj konkurs i bio prvorangirani kandidat.
Mediji koji su o tome izvještavali navodili su da se Ružić izuzeo iz rada Komisije u tom slučaju. Ipak, njegovo izuzeće nije otklonilo javne kritike o vjerodostojnosti izbora. Tokom rasprave u Predstavničkom domu PSBiH na sjednici od 22. oktobra 2024. zastupnik Jasmin Emrić oštro je osporio postupak te je tvrdio da je Ružić bio u sukobu interesa i tražio poništenje konkursa. Ružić je, uprkos protivljenju, imenovan među sedam članova Komisije na petogodišnji mandat.
Značaj Administrativne komisije PSBiH
Dejan Ružić je od 2019. sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH. Riječ je o vrlo važnoj poziciji u Sekretarijatu PSBiH s obzirom na to da ova komisija donosi akte o statusnom i materijalnom položaju poslanika i delegata.
Dakle, Ružić kao prvi operativac ove komisije, po defaultu je adresa za brojne delegate i poslanike u PSBiH, koji su političari, po pitanju rješavanja njihovih statusnih ili materijalnih problema.
Ova komisija inače donosi i odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje političkih stranaka, daje saglasnosti na pravilnike o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata, akte vezane za imovinu Parlamenta, kao i odluke o naknadama u posebnim i nezavisnim tijelima.
Svoju karijeru u državnim institucijama Ružić je započeo na funkciji sekretara Komisije za finansije i budžet Doma naroda PSBiH. Upravo je na toj funkciji naslijedio Roberta Vidovića koji često, kako smo spomenuli, prisustvuje skupovima HDZBiH.
Veza sa Zdenkom Ćosićem
Nakon što je Ružić napustio Komisiju za finansije i budžet, na njegovo mjesto je imenovana spomenuta Marijana Galić, koja je, kako smo naveli, predavač na Političkoj akademiji HDZBiH.
Prema raspoloživim informacijama, Ružić nije član HDZBiH, no postoje medijski navodi koji ga povezuju s krugom funkcionera HDZBiH. S njim smo željeli provjeriti informacije da li je blizak s članom Predsjedništva HDZBiH Zdenkom Ćosićem. Ćosić je, naime, utjecajni kadar HDZBiH u Parlamentarnoj skupštini BiH i aktuelni delegat u Domu naroda.
Na fotografijama lokalnih medija koje smo analizirali vidljivo je da se Ružić na jednom događaju iz augusta ove godine nalazi u pratnji Ćosića tokom terenskog rada. Zanimljivo, Ćosić je član Zajedničke komisije za administrativne poslove u kojoj je, kako smo naveli, Ružić sekretar.
Ružiću smo uputili set pitanja da se očituje, no do zaključenja ovog teksta nije odgovorio. Ukoliko njegov odgovor dobijemo, naknadno ćemo ga objaviti.
Institucije nisu dovoljne, stranke su krenule zauzimati i sindikate
U matricu djelovanja političkih stranka kada je riječ o institucijama BiH uklapa se i njihovo nastojanje da ovladavaju i sindikatima u državnom aparatu. Fokus je o tome već izvijestio na koji način vladajuće stranke pokušavaju “poklopiti” i Sindikalnu organizaciju Parlamentarne skupštine BiH.
Pritisci na ovu sindikalnu organizaciju krenuli su od momenta kada su se postavljala pitanja o nepravilnostima i sistemskim problemima. Nedugo nakon toga upravo preko Dejana Ružića, o čemu smo također izvijestili, krenulo je masovno učlanjenje osoba u Sindikalnu organizaciju PSBiH s ciljem uspostavljanja prevage kod odlučivanja. Neke od nedavno predloženih osoba za učlanjenje u spomenutu sindikalnu orgnizaciju su i one koje smo spomenuli u ovom tekstu.
Prvi čovjek Sindikata hapšen 2016. godine
Jedan od glavnih aktera u priču u vezi s preuzimanjem Sindikalne organizacije PSBiH, kako se vidi iz prethodno objavljenih tekstova, jeste Radenko Mirković. Predsjednik je Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH. Na ovoj poziciji vodi sindikalnu organizaciju koja zastupa interese više od 22.000 zaposlenih u institucijama na državnom nivou.
Mirković je inspektor u Inspektoratu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čijem čelu je SNSD-ov ministar Staša Košarac. Zadokumentirana je i Mirkovićeva pripadnost SNSD-u. Naime, on je svojevremeno obavljao i funkciju odbornika SNSD-a u Skupštini Opštine Istočna Ilidža.
Tokom lokalnih izbora u oktobru 2016. godine u akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) provedenoj po nalogu Tužilaštva BiHuhapšen je zajedno sa stranačkim kolegom Sinišom Dodikom. Obojica su osumnjičeni za krivično djelo izborne prevare na području Istočne Ilidže, nakon čega su im izrečene mjere zabrane.
Kodeks nalaže političku neutralnost
Mirkovića smo upitali da li je još uvijek u SNSD-u s obzirom na to da Zakon o državnoj službi i Kodeks državnih službenika nalažu političku neutralnost.
Također, upitali smo ga i za stav o tome da li je zaposlenje njegove kćerke Jovane Mrkajić, koja je ranije bila savjetnica u Kabinetu Nebojše Radmanovića (SNSD), bivšeg člana Kolegija i još uvijek poslanika u Predstavničkom domu, te koja je kasnije postala državna službenica u stručnoj službi Doma naroda PSBiH, bilo rezultat političkih veza. Do zaključenja ovog teksta nije odgovorio na pitanja Fokusa.
Ako službenik zna da njegov položaj zavisi od politike, šta je onda rješenje?
Ako službenik zna da njegov položaj zavisi od političke zaštite, teško je očekivati da će se suprotstaviti političkom nalogodavcu kada ovaj od njega traži nešto što nije u skladu sa zakonom. Šta je rješenje za BiH?
“Prva i osnovna stvar, mora se uraditi sveobuhvatna sistematizacija državne službe na svim nivoima, kako bi se utvrdilo koje stvarne kvalifikacije država BiH posjeduje unutar državnog aparata. Osim toga, Zakon o radu u državnoj službi mora sadržavati adekvatne mehanizme unapređenja i karijernog rasta, koji bi služili za podsticaj državnim uposlenicima, što sad nije slučaj. Sistem je postavljen tako da upravljačku strukturu na svim nivoima čine politički imenovane osobe, te je napredovanje kadrova unutar sistema ka upravljačkim strukturama onemogućeno, ukoliko se ne aktiviraju u političkim strankama”, smatra Bičakčić.
To jasno pokazuje, dodaje Bičakčić, da politička neutralnost unutar sistema državne službe nije prepoznata kao vrijednost, već upravo suprotno – kao nedostatak. A to nije EU model državnog aparata koji radi za dobrobit građana buduće članice EU.
(24sata.info)
The post Kako su stranke zarobile institucije BiH: Fokus otkriva mrežu političkih i porodičnih veza appeared first on 24sata.info.
