To je prvi nalog za hapšenje koji je izdao sud u vezi s ratnim zločinima u Ukrajini. Osim za ruskog predsjednika, izdan je nalog i za hapšenje njegove povjerenice za prava djece Marije Aleksejevne Lvove-Belove, pod istim optužbama za nezakonite deportacije ukrajinske djece.
Predraspravni suci ICC-a ocijenili su da postoje “opravdani razlozi za vjerovanje da oboje osumnjičenih snose odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivzakonitog premještanja stanovništva s okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece”.
Suci su razmatrali izdavanje tajnih naloga za hapšenje, ali su zaključili da njihovo objavljivanje može doprinijeti sprečavanju daljnjeg počinjenja zločina. Tačan tekst naloga za hapšenje neće biti objavljen kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci.
ICC je izdao nalog za hapšenje, ali koliko je Putin uopće zbog toga zabrinut?
Uprkos nalogu malo je vjerovatno da će se Putin ikad pojaviti pred sudom u Haagu koji Rusija ne priznaje.
ICC je stvoren kako bi procesuirao i priveo pravdi odgovorne za najteže zločine – genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ima globalnu nadležnost, to je sud posljednje instance, koji intervenira samo kad nacionalna tijela ne mogu ili ne žele pokrenuti postupak. On nema ovlasti za hapšenje osumnjičenih i može provoditi nadležnost samo unutar zemalja koje su potpisale sporazum kojim je uspostavljen sud, poznat kao Rimski statut.
Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, rekla je kako „odluke Međunarodnog kaznenog suda nemaju nikakvog značaja za Rusiju, ni s pravnog stajališta.”
- Rusija nije stranka u Rimskom statutu i ne snosi nikakve obaveze prema njemu – poručila je.
Bivši ruski čelnik Dmitrij Medvedev pak ide toliko daleko da nalog za hapšenje Vladimira Putina upoređuje s “toalet papirom”. Glasnogovornik Dmitrij Peskov je nalog suda nazvao nečuvenim i neprihvatljivim. Ponovio je da Rusija ne priznaje njegovu nadležnost.
- Sve odluke suda bile su ništavne i nevažeće u odnosu na Rusiju – rekao je Peskov.
BBC ocjenjuje kako je ovo jedan od najambicioznijih slučajeva u koje se ICC ikada upustio. Bilo je dosta nagađanja o tome hoće li i kada ICC identificirati osumnjičene. Malo ko je očekivao da će tužitelj ići baš na sam vrh. Prof. Jonathan Leader Maynard, predavač međunarodne politike na King‘s Collegeu u Londonu za BBC je kazao da nalog za uhićenje “najvjerovatnije neće kratkoročno previše zabrinuti Putina”.
- ICC se oslanja na saradnju vlada kako bi stvarno uhapsio ljude, a ruska vlada očito neće sarađivati u tom pogledu – niti je potpisnica Rimskog statuta koji je osnovao ICC – kazao je stručnjak.
Nalog bi bio zanimljiv u scenariju u kojem bi Putin pao s vlasti, no u ovom trenutku ni to se ne čini izglednim u dogledno vrijeme. Također bi nalog mogao stvoriti komplikacije Putinu u pogledu putovanja, no čini se da mu to neće puno smetati jer iznimno rijetko napušta granice Ruske Federacije.
Odmah nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje analitičari su počeli pretraživati spisak potencijalnih Putinovih angažmana u zemljama u kojima bi se nalog – barem u teoriji – mogao provesti. Putin je tako trebao prisustvovati summitu BRICS-a u Durbanu u Južnoafrička Republici ovog avgusta, a Južnoafrička Republika zakonski je obavezna provesti nalog za hapšenje ako se Putin pojavi.
Međunarodni krivični sud je stalni sud sa sjedištem u Haagu i organizacijski je izvan Ujedinjenih naroda. Njegova pravna osnova je Rimski statut iz 1998. Nadležan je za procesuiranje četiri temeljna zločina: genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i zločina agresija – pri čemu je posljednji priključen kasnije. Sudu su se pridružile 123 države. Rusija i Ukrajina nisu među njima. Obje su države potpisale statut, ali ga nisu ratificirale. Uprkos tome sudu je dopušteno istraživati zločine s područja međunarodnog prava u Ukrajini – putem takozvanog “ad hoc” priznavanja njegove nadležnosti. Država koja nije ugovorna strana može zamoliti ovaj sud da preuzme kazneni progon tih djela. Ukrajina je to učinila 2014. i 2015. nakon ruske aneksije poluotoka Krima s dvije deklaracije, pri čemu se posljednja, prema riječima glavnog tužitelja, neograničeno primjenjuje na sve zločine na teritoriju Ukrajine. On sada svoju nadležnost temelji na ovoj deklaraciji.
Kako su već prije objasnili međunarodni pravni stručnjaci to omogućava samo istrage zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida, ali ne i zločin agresije. Ad hoc deklaracija prema pravilima Rimskog statuta to ne obuhvaća.
Ured ukrajinskog predsjednika u petak je pozdravio izdavanje naloga protiv Putina.
- Ovo je tek početak – napisao je šef ureda Andrij Jermak na Telegramu.
Ukrajinsko tužilaštvo je odluku pak nazvalo „historijskom“, prenosi Slobodna Dalmacija.
Među zemljama koje nisu potpisale Rimski statut su i SAD, Kina, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran.