Istraživanje je provedeno od 23. maja do 15. juna na uzorku od 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske.
U ukupnoj punoljetnoj hrvatskoj populaciji desna politička orijentacija je najčešća, to je stav nešto više od četvrtine građana (25.5 posto). Od toga ih se kao desnica izjasnilo najviše (0.7 posto radikalne desnice, 15.7 posto desnice), a kao desni centar nešto više od 9 posto.
Lijevi politički spektar bira nešto više od 22 posto građana. Treći izbor je sam centar odnosno liberali s gotovo 14 posto (8.2 posto centar, 5.7 posto liberala) dok se za zelenu politiku opredijelilo manje od 5 posto građana.
Muškarci su češće desno orijentirani dok čak 40 posto žena ne želi odgovoriti ili ne zna gdje bi se svjetonazorski smjestile. Ukupno najveći dio populacije se ne vidi ni u jednom političkom pravcu (22.9 posto) pa je to zapravo najvažniji bazen koji i odlučuje na izborima. Najstariji su, uslovno rečeno, jednostavniji; ili desno ili lijevo, uglavnom bez nijansi između.
U manjim sredinama češće su desno orijentirani, u većim lijevo. Lijevi svjetonazor dominira na sjevernom Jadranu, u sjevernoj Hrvatskoj i u Zagrebu s okolinom dok su desnije orijentirane Dalmacija, Slavonija, Središnja i gorska Hrvatska. I krajnja desnica i krajnja ljevica u cijeloj zemlji vrti se tek oko 1 posto.
