Arheog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu Aleksandar Aleksić priznaje da je iznenađen ovolikom količinom arheološkog materijala te da je dosta toga što je nađeno na ovom mjestu i dalje misterija kojom će se naučnici pozabaviti u kabinetima nakon što se iskopavanje okonča.
- Početkom ove godine došlo je do promjena pravnog statusa arheoloških lokaliteta što praktično znači da se mijenja pristup u zaštiti arheološkog naslijeđa. Neophodno je da se prije odobravanja projekta sprovedu arheološka istraživanja sa ciljem prikupljanja podataka za propisivanje uslova za zaštitu nalaza u postupku planirane izgradnje. Iz tog razloga u Pantelejskoj ulici u Jagodin Mali na prostoru kasnoantičkog odnosno ranohrišćanskog lokaliteta nekropole Naisusa sprovodimo iskopavanja. Ono što smo pronašli je preko sto grobnih cjelina iz četvrtog i petog vijeka na oko 500 kvadratnih metara koje smo otvoili. Tu imamo 13 zidanih grobova, pet pravih grobnica, četiri su zavedene, jedna koja pripada novom tipu grobnica a pronašli smo i veliki broj pokretnih nalaza. Radi se prvenstveno o ličnim stvarima pokojnika, manjim staklenim posudama koje su korišćene prilikom sahrane i nakitu. Grobnih priloga nema jer hrišćanstvo za razliku od nekih drugih religija ne prihvata da se sa pokojnikom sahranjuju i predmeti za zagrobni život – objašnjava arheolog za Telegraf.rs.
Ističe da je značaj nekropole u Jagodin Mali direktna veza sa Carem Konstantinom koji je priznao hrišćanstvo kao zvaničnu religiju u Rimskom carstvu.
- Zahvaljujući Milanskom ediktu hrišćanima je omogućeno da slobodno ispovijedaju vjeru i da se sahranjuju u skladu sa običajima te religije. Antički Naisus je bio jedan od gradova gdje se rano hrišćanstvo najprije primilo pa zato imamo različite tipove grobnih cjelina nastalih u različitim periodima, od slobodno ukopanih, kojih ima najmanje na ovom mjestu, grobnih cisti ali i veliki broj zidanih grobova i grobnica – kaže Aleksić.
Kampanja istraživanja na ovom mjestu biće završena ove nedjelje ali će mnoga pitanja ostati bez odgovora.
- Ovaj prostor ne možemo u potpunosti istražiti zato što ima mnogo iznenađenja kojima nećemo stići da se pozabavimo na adekvatan način. Počev od toga da niko nije očekivao ovoliki broj grobnih cjelina, zatim prvi put vidimo kako je izgledala nekropola „na redove“. Grobna parcela je organizovana, po jasno ustanovljenom redu na velikoj površini. Istražili smo 80 grobova, neki su prazni iz raznoraznih razloga, pronašli smo 75 skeleta a jedna od misterija je da su trećina grobova dječji. Zatim, pronašli smo jednu spaljenu grobnicu, to je definitivno grob nekog paganina koji je vjerovano iz protesta, zatražio da bude sahranjen po paganskim običajima. Zatim, pronađen je jedan skelet koji ima vještački deformisanu lobanju, što je karakteristino za germanska plemena, smatramo da se radi o pripadnicu naroda Gepidi koji su prije primanja hrišćanstva upražnjavali taj običaj. Radi se o ženi a s obzirom na to da je ovdje sahranjena, vjerovatno se pokrstila – rekao je Aleksić.
Objašnjava da je ovaj lokalitet samo dio tzv. Jagodinmalske nekropole.
- Na osnovu nalaza koje smo prikupili posljednjih 130 godina sa priličnom preciznošću smo utvrdili zonu rasprostiranja lokaliteta, pretpostavljamo da se nalazi na području od bivše fabrike „Niteks“ do Tvrđave, zatim do obale Nišave i ka sjeveru do porte Pantelejske crkve – kazao je Aleksić. Na pitanje novinara Telegrafa šta će biti sa lokalitetom nakon što se za par dana okončaju istraživanja, arheolog je kazao da je njihov zadatak da dokumentuju nalazište a da ostalo nije njihov posao, jer će o tome odlučiti nadležni.
Na lokalitetu smo zatekli i Nišlijku Tanju Miladinović, vlasnicu parcele koja je kazala da joj je kao svakom Nišliji drago zbog vrijednog otkrića ali da zbog njega ima veliku glavobolju.
- Investitoru smo ustupili plac za izgradnju stambene zgrade, on je pribavio dozvole, srušio našu kuću a zatim smo se svi našli u problemu. Sve je ovo lijepo, ali smo mi sada podstanari, bez posla, na birou i bez saznanja šta će dalje biti. Investitor je, takođe, na mukama, uložio je velike novce, ne razumijem kako mu je data dozvola ako ne može da gradi. Smatram da bi nalazi trebali da se negdje izmjeste gdje bi bili dostupni turistima, posebno đacima da nauče nešto novo o hrišćanstvu, a da se ovde gradi ono što je planirano i da se mi skućimo – zaključila je ova Nišlijka.