Predsjednički izbori u Crnoj Gori, četvrti od obnove nezavisnosti i sedmi od uvođenja višepartijskog sistema, prvo su odmjeravanje snaga na državnom nivou nakon parlamentarnih izbora održanih avgusta 2020. godine Tada su partije predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića poslije tri decenije izgubile vlast, a tijesnu parlamentarnu većinu formirale prosrpski Demokratski front, Demokrate i pokret URA.
Nestabilna skupštinska većina u prethodnom periodu je smijenila dvije Vlade, što je Crnu Goru uvelo u institucionalnu krizu i dodatno produbilo podjele na političkoj sceni.
Upravo iz tog razloga, izbori za predsjednika Crne Gore, prema ocjenama analitičara, ali i samih političkih aktera, odrediće dalji politički pravac u kojem će se kretati Crna Gora.
Značajnu ulogu u ovom izbornom procesu imaće i predstavnici manjinskih naroda, odnosno njihovi legitimni politički predstavnici. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, manjinski narodi čine oko 20 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore. Riječ je o značajnom procentu, a praksa je pokazala da su upravo manjinske partije bile tas na vagi prilikom formiranja parlamentarne većine u prethodnom periodu. Uostalom, manjinski narodi su skoro plebiscitarno podržali nezavisnost Crne Gore, što je bila prevaga da Crna Gora danas bude nezavisna država.
Đukanoviću podrška Bošnjačke stranke, albanskih partija, HGI-ja i partije Roma
Najbrojniji manjinski narod u Crnoj Gori, Bošnjaci, odlučili su da podrže kandidata Mila Đukanovića. Bošnjačka stranka, koja u Skupštini Crne Gore ima tri poslanika, pozvala je svoje glasače da u nedjelju glasaju za aktuelnog šefa države.
Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, u izjavi za Anadoliju, istakao je da je takva odluka donesena nakon unutarstranačkih konsultacija.
- U vremenu unutrašnjih, ali i regionalnih izazova, Crna Gora mora ostati čvrsto na evropskom i euroatlantskom kursu, težeći punopravnom članstvu u EU-u. Smatramo da će Milo Đukanović, sa mjesta predsjednika države, doprinijeti tom cilju – kazao je Ibrahimović, aktuelni potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar kapitalnih investicija, javlja Anadolija.
Podrška Đukanoviću stigla je i od albanskih partija, ali i od Hrvatske građanske inicijative i Demokratske partije Roma.
Ovakav epilog nije iznenađujući, imajući u vidu da se Đukanović u prehodne dvije decenije predstavio kao zaštitnik manjina u turbulentnim vremenima.
Lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka, kratko je saopštio da u ovoj partiji nije bilo dileme koga će podržati.
- Nema boljeg kandidata od aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića – rekao je Zenka, koji je poslanik u crnogorskom parlamentu.
Sličan odgovor je stigao i od lidera Demokratske partije Fatmira Đeke, koji je aktuelni ministar u Vladi Dritana Abazovića.
Ostale dvije albanske partije, Albanska alternativa i Forca, još nisu saopštile konačan stav oko toga koga će podržati. Prema dosadašnjim informacijama, bliže o podršci kandidatu će se odrediti tokom drugog kruga izbora.
SEDAM KANDIDATA U TRCI ZA PREDSJEDNIKA
Osim Đukanovića, u izbornoj trci za šefa države su i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, lider Demokrata Aleksa Bečić, lider Ujedinjene Goran Danilović, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković i influenser Jovan Radulović.
Od manjinskih partija, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) je među prvima pružila podršku Đukanoviću.
- Od samog osnivanja 2002. godine HGI se bez kalkulacije borila za nezavisnu Crnu Goru, članicu NATO saveza i Europske unije. Đukanović je uspješno predvodio sve te procese koji su Crnu Goru pozicionirali u zapadni civilizacijski krug, a što su i programski ciljevi HGI-ja – kazao je Adrijan Vuksanović, lider ove partije.
Da su partije manjinskih naroda skoro dominantno pružile podršku Đukanoviću, pokazuje i odluka Demokratske partije Roma.
Iz ove partije su poručili da je Đukanović jedini kandidat koji može održati stabilnost, multietnički sklad u cilju očuvanja građanske vrijednosti i slobodne i evropske Crne Gore.
IZVJESTAN DRUGI KRUG
Za pobjedu u prvom krugu izbora potrebno je da kandidat osvoji više od 50 odsto glasova izašlih birača.
Zbog takvog odnosa snaga, spekuliše se da nijedan predsjednički kandidat neće osvojiti dovoljno glasova za pobjedu u prvom izbornom krugu 19. marta i da je izvjestan drugi krug.
Ako se to dogodi, zakon predviđa da se za petnaest dana, 2. aprila, u drugom krugu, nadmeću dva kandidata sa osvojenim najvećim broj glasova u prvom krugu.