Svjetske cijene hrane su bile u blagom padu tokom oktobra, nakon što je slabija međunarodna potražnja potakla pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda i mesa. U isto vrieme, cijene šećera porasle su četvrti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO Indeks cijena hrane (FFPI) u oktobru 2026. iznosio je prosječno 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u septembru, ali 5,9 posto više nego godinu ranije. Ali je i dalje 16,4 posto ispod rekordnog nivoa zabilježenog u martu 2022. godine.
U Bosni i Hercegovini, proizvodnja žitarica porasla je u 2025. godini na 1,27 miliona tona, u odnosu na 1,21 milion tona godinu ranije. Proizvodnja pšenice povećana je na 296.300 tona, a kukuruza na 800.700 tona. Ovi podaci dolaze u vrijeme kada FAO predviđa blagi pad globalne proizvodnje i trgovine žitaricama u sezoni 2026/27.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 4,5 posto u odnosu na septembar. Cijene pšenice smanjile su se nakon četiri uzastopna mjeseca rasta, uglavnom zbog slabije međunarodne potražnje i poboljšanih izgleda za proizvodnju, osobito u Argentini. Očekivanja o ublažavanju ograničenja izvoza preko Crnog mora dodatno su pridonijela padu cijena, iako poremećaji u crnomorskoj logistici i dalje ograničavaju izvozne tokove.
Cijene kukuruza također su pale nakon rekordnog nivoa iz septembra, najvišeg u posljednje tri godine. Faktori koji su uticali na ovo su žetva ove žitarice u Sjedinjenim Američkim Državama i očekivanja povećane ponude u glavnim izvoznim zemljama Južne Amerike. Nasuprot tome, cijene riže porasle su za 1,6 posto, dijelom zbog kašnjenja žetve u pojedinim zemljama izvoznicama i nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Cijene biljnih ulja blago su porasle, za 0,3 posto, dok su cijene mesa pale za 1,2 posto, a mliječnih proizvoda za 1,1 posto. Rast cijena sojinog i suncokretovog ulja nadmašio je pad cijena uljane repice. Pad cijena putera i sira, uz obilnu ponudu i slabiji interes kupaca, bio je glavni razlog smanjenja indeksa mliječnih proizvoda.
Cijene šećera izdvojile su se kao glavni izuzetak. FAO indeks cijena šećera porastao je za 6,6 posto u odnosu na septembar i za 28,8 posto u odnosu na oktobar prošle godine, dostigavši najviši nivo od decembra 2024. godine. Rast je uglavnom posljedica obilnih kiša koje su poremetile žetvu i preradu šećerne trske u glavnoj brazilskoj proizvodnoj regiji Centre-South, kao i zabrinutosti zbog proizvodnih izgleda u Indiji, Europskoj uniji i Tajlandu.
Globalna proizvodnja žitarica ostaje visoka, ali se očekuje smanjenje trgovine
Prema najnovijem FAO-ovu izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala bi dostići 2.999 miliona tona. Iako je to manje od rekordne proizvodnje iz 2025., riječ je o drugom najvećem nivou proizvodnje zabilježenog do sada.
Istovremeno, očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama u tržišnoj 2026/27. godini pasti za 3,3 posto, na 507,7 miliona tona. Glavni razlog je predviđeno smanjenje trgovine pšenicom od 8,6 posto, uz niže isporuke svih glavnih izvoznika zbog ograničenja u snabdijevanju i logistici.
Svjetske zalihe žitarica trebale bi porasti za 1,8 posto do kraja tržišne sezone 2026/27. godine, uglavnom zbog većih zaliha pšenice u Rusiji i Ukrajini. Očekuje se da će zalihe biti dovoljne za 32,4 posto godišnje svjetske potrošnje žitarica, nešto više nego u prethodnoj sezoni.
U 41 zemlji i dalje je potrebna vanjska pomoć u snabdijevanju hranom
U najnovijem izdanju Pregleda poljoprivredne proizvodnje i stanja prehrambene sigurnosti, FAO navodi da je broj zemalja i teritorija kojima je potrebna vanjska pomoć u snabdijevanju hranom ostao nepromijenjen i iznosi 41, od čega se 31 nalazi u Africi.
Sukobi i nesigurnost ostaju glavni uzroci najtežih oblika akutne nesigurnosti snabdijevanja hranom, dok nepovoljni vremenski uvjeti povezani s fenomenom El Niño dodatno pogoršavaju stanje u nekoliko podregija. Očekuje se da će uticaji na poljoprivrednu proizvodnju u pojedinim područjima ostati izraženi i tokom 2027. godine.
FAO-ov Sistem informiranje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) u najnovijem mjesečnom pregledu Market Monitora ocjenjuje da su tržišta roba koje prati taj sistem i dalje relativno dobro snabdjevena, ali da neizvjesnost povezana s vremenskim prilikama i trgovinskim politikama otežava predviđanja daljnjih kretanja na tržištu.
Objava Svjetske cijene hrane pale 1,2 posto u oktobru, šećer poskupio 6,6 posto pojavila se prvi puta na Business Magazine.
