Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se e se na 77. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Rekao je da bi bilo dobro da Vijeće sigurnosti usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH.
Off: Na početku svog govora, osvrnuo se na rat u Ukrajini, kazavši da u trenutku dok se gradovi i sela u Ukrajini suočavaju sa zastrašujućom stvarnošću rata, najmanje što se može učiniti je da se ne šuti.
– Ne smijemo šutjeti, naročito u ovoj zgradi. U Ujedinjenim nacijama, koje su i uspostavljene s ciljem sprečavanja i zaustavljanja onoga što se trenutno dešava u Ukrajini. Na koncu, naročito ne smijemo šutjeti mi, u Bosni i Hercegovini, koji i sami imamo živo sjećanje na užase rata i agresije. Kao i u slučaju moje države, u periodu između 1992. i 1995. godine, sistem Ujedinjenih nacija, nažalost, ponovo nije bio u stanju ni da spriječi ni da zaustavi rat u Ukrajini. Tu prvenstveno mislim na Vijeće sigurnosti, kao tijelo zaduženo za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti, u svjetlu principa koji su definirani Poveljom Ujedinjenih nacija, rekao je Šefik Dzaferović.
Niko u savremenom svijetu nema dovoljno resursa da bi se mogao osloniti samo na sebe, dodaje Džaferović, ali protekle krize pokazuju da ni ovisnost o pojedinačnim vanjskim izvorima nije dovoljna. Obje ove poteškoće mogu se prevazići samo još većom međunarodnom saradnjom.Bosna i Hercegovina je, podsjetio je, već vijekovima dom mnogim narodima, kulturama i religijama.P ozvao je na oprez i akciju.
“U idućem periodu, pred nama će biti ogromni izazovi. Moramo ispuniti svoju dužnost, i boriti se za civilizacijske ideje. Moramo ih odbraniti, po svaku cijenu, dodao je.
– Bosna i Hercegovina je, podsjetio je, već vijekovima dom mnogim narodima, kulturama i religijama.P ozvao je na oprez i akciju
– Međutim, postoje još uvijek brojni izazovi, a najveći jesu politike u Bosni i Hercegovini i susjedstvu, koje nisu odustale od ratnih ciljeva o podjeli zemlje. Kao dio šireg talasa desnog populizma u Evropi, u Bosni i Hercegovini postoje politike koje otvoreno tvrde da Bosna i Hercegovina nije moguća, jer, kako ističu, nije moguć zajednički život muslimana i kršćana. Muslimani i kršćani žive i mogu živjeti zajedno. I taj život ima perspektivu. A ono što sigurno nema perspektivu su retrogradne politike koje se tome suprotstavljaju, izjavio je.
Osvrnuo se i na ulogu visokog predstavnika u BiH.
– U proteklom periodu, uz zahtjeve za zatvaranje OHR-a, sve su češći i zahtjevi da visoki predstavnik poduzima poteze, kojima bi se slabilo jedinstvo Bosne i Hercegovine, te uvodile dodatne etničke podjele. Obaveza visokog predstavnika, prema Dejtonskom sporazumu i Povelji UN-a, jeste da štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a ne da doprinosi njegovom razgrađivanju.
Podsjetio je da za manje od mjesec dana predstoji novo glasanje u Vijeću sigurnosti o mandatu EUFOR-a.
– Jako je važno za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu da ova rezolucija bude usvojena, ali vrijedi naglasiti da u svakom slučaju NATO savez, prema Dejtonskom sporazumu, ima pravo i obavezu da rasporedi svoje snage u BiH. Također, postoje odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojima se daje pristanak na prisustvo snaga EUFOR-a i NATO saveza, bez vremenskog ograničenja, te su navedene odluke dovoljan pravni osnov za prisustvo međunarodne vojne misije u BiH, sve dok Predsjedništvo BiH ne zauzme drugačiji stav, dodao je Džaferović.
Istaknuo je da su ciljevi Bosne i Hercegovine članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.Očekuje da, nakon opštih izbora, još snažnije nastavi na tom putu i BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.Kada su u pitanju odnosi sa NATO savezom, naglasio je da je Bosna i Hercegovina dio Akcionog plana za članstvo.Rekao je i da su svi u regionu ravnopravni, niko ni nad kime ne može dominirati, a mir i stabilnost je prijeko potrebna svima.
