Studenti okupljeni oko Studentske liste planirali su posjetiti više gradova u Republici Srpskoj i predstaviti svoju listu uoči vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra. Nakon problema u Brčkom, Doboju i Višegradu, akcija „Student u svakom selu“ je prekinuta.
U Brčkom su organizatorima izdati prekršajni nalozi zbog neprijavljivanja okupljanja, dok je u Višegradu muškarac verbalno napao studente i oteo im transparent „Student za stolom, svrati na razgovor“. Na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako je transparent potom zapaljen.
Studenti su za Danas.rs naveli da su od početka akcije nailazili na, kako tvrde, opstrukcije, postupanje policije i provokacije lokalnog stanovništva. Zbog takvih okolnosti procijenili su da nastavak kampanje ne bi bio produktivan.
„Zahvalni smo svim divnim ljudima koji su nam se našli u nevolji, pružili nam podršku i važno je da znaju da ih nećemo zaboraviti“, poručili su studenti.
Objašnjavaju da su se za odlazak u Republiku Srpsku odlučili jer u ovom entitetu, kao i širom Bosne i Hercegovine, živi veliki broj građana koji imaju državljanstvo Srbije i mogu glasati na izborima.
Kako navode, cilj kampanje je razgovor s građanima koji žive izvan Srbije, predstavljanje njihove političke ponude i poziv da izađu na izbore.
„Željeli smo razgovarati s ljudima uživo, razbiti predrasude i smanjiti tenzije. Srbija bi trebala graditi normalne odnose s Bosnom i Hercegovinom, ali i njegovati veze s Republikom Srpskom, u okviru postojećih međunarodnih sporazuma“, naveli su studenti.
Dodali su da bi saradnju trebalo usmjeriti i na svakodnevne teme poput nauke, kulture, privrede i saobraćaja, umjesto političkog podizanja tenzija.
Novinar iz Sarajeva Slađan Tomić za Danas ocjenjuje da je akcija pokazala koliko je politički prostor Republike Srpske osjetljiv za ovakvu vrstu kampanje.
„Dok je Republika Srpska grcala u dugovima i kriminalu, Milorad Dodik je kupovao vile po Dedinju, dočekivan je u službene posjete i crkveno odlikovan. U Srbiji je predstavljan kao zaštitnik srpskog naroda, dok su Srbi u BiH koji ga nisu podržavali proglašavani izdajnicima i stranim plaćenicima“, rekao je Tomić.
Prema njegovom mišljenju, studenti su obilaskom gradova pokušali građanima s pravom glasa u Srbiji ponuditi alternativu vlasti.
Tomić podsjeća i na ranije podatke o broju građana BiH koji imaju državljanstvo Srbije. Prema podacima koje je prije dvije godine iznio tadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, taj broj iznosi oko 600.000.
„Veliki broj potencijalnih birača tako je godinama bio van domašaja predizborne kampanje u Srbiji“, smatra Tomić.
On navodi da su vlasti Srbije, kako tvrdi, preko političkih saveznika u Republici Srpskoj mobilizirale birače, dok studentska kampanja sada pokušava ponuditi drugačiji izbor.
Tomić smatra da komunikacija studenata s građanima koji imaju dvojno državljanstvo sama po sebi ne predstavlja ugrožavanje suvereniteta BiH, jer se kampanja odnosi na izbore u Srbiji i građane koji imaju pravo glasa na tim izborima.
Kada je riječ o odnosu Studentske liste prema ratnoj prošlosti, Tomić kritikuje njihovo neoglašavanje povodom smrti i sahrane Ratka Mladića. Smatra da bi jasnije ograđivanje od pravosnažno osuđenog ratnog zločinca imalo političku cijenu, ali i poslalo drugačiju poruku dijelu birača.
Politikolog iz Novog Pazara Fahrudin Kladničanin studentsku akciju vidi kao dio šire kampanje usmjerene na mobilizaciju birača u dijaspori.
„Studenti sličnu kampanju već vode među državljanima Srbije širom Evrope, pa je očekivano da pokušavaju doprijeti i do onih koji žive u Bosni i Hercegovini, a imaju pravo glasa u Srbiji“, kaže Kladničanin.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je posebno osjetljiv teren jer su tamošnje političke strukture godinama povezane s vlastima u Beogradu.
Kladničanin također ne smatra da sama kampanja među državljanima Srbije koji žive u BiH predstavlja ugrožavanje suvereniteta zemlje.
„Riječ je o izborima u Srbiji i pokušaju jedne izborne liste da mobiliše birače koji imaju pravo glasa na tim izborima“, navodi on.
Govoreći o odnosu studenata prema Ratku Mladiću, Kladničanin kaže da se njihovo ćutanje može posmatrati kao politička i komunikacijska odluka, ali da se iz toga ne može automatski zaključiti da dijele stavove onih koji su Mladića javno veličali.
Podsjeća i da su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu početkom godine čestitali 9. januar, Dan Republike Srpske, što je izazvalo reakcije, uključujući protivljenje kolega sa Državnog univerziteta u Novom Pazaru.
Kladničanin smatra da je Studentska lista svjesna političke osjetljivosti ratne prošlosti i da izbjegavanjem takvih tema pokušava zadržati podršku različitih dijelova biračkog tijela.
„Njihovo ćutanje prije vidim kao dio šire komunikacijske strategije i izbjegavanje tema koje mogu podijeliti heterogeno biračko tijelo. U tome ima elemenata populizma i političkog podilaženja različitim grupama birača“, zaključuje Kladničanin.
(24sata.info)
The post Da li Srbija sada vidi kakav je Dodik? appeared first on 24sata.info.
