5 C
Sarajevo
Pet, 12, 22

Blagota Baća Radović: Kako sam napravio poslovnu imperiju

Biznismen Blagota Baća Radović, vlasnik Zetagradnje, najveće građevinske kompanije u državi, zamjenik predsjednika i član Odbora direktora Lovćen banke, poznat je i van granica Crne Gore.

U opširnom intervjuu za magazin Voli ispričao je svoju ličnu i poslovnu priču, kako je od vizije napravio poslovno carstvo koje je stiglo i do slovenačkog tržišta.

– Rođen sam u Podgorici, 25. septembra 1958. godine, gdje i sada živim sa svojom porodicom. Otac sam dvoje djece, sina Nikole, i kćerke Jovanke, koji su školovanjem u Crnoj Gori i na prestižnim obrazovnim ustanovama u Londonu stekli zvanje magistra ekonomije.

Do svoje 13 godine školovao sam se u Podgorici, da bi nakon toga, usled poslovnih obaveza mog oca Branka, porodica prešla da živi u Indiju – Bombaj, gdje sam nastavio školovanje. Četvrti razred završio sam u Gimnaziji u Podgorici, nakon čega sam diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, odsjek elektronika.

Odrastao sam sa roditeljima (ocem Brankom i majkom Slavkom, rođ. Dragićević) i dvije sestre, u jednoj, u svemu uređenoj građanskoj porodici, u kojoj se pored međusobne ljubavi i uvažavanja, posebno poklanjala pažnja porodičnim vrijednostima, a takođe i porodičnim obavezama, u čijim smo ispunjenjima i mi kao djeca, zajedno sa svojim roditeljima, učestvovali od ranog djetinjstva, tako da smo još kao mali naučili od svojih roditelja da se prema životu i radu svi moramo odgovorno ponašati i shodno tome preuzeti, svako svoj dio odgovornosti.

Te su mi vrijednosti bile, i dan danas ostale, kao putokaz kojim se vodim cijelog života, koje sam i prenio na svoju porodicu.

Vaš djed i otac su bili među rijetkim školovanim ljudima svog vremena, obrazovanje su smatrali prioritetom, što je sigurno model vaspitanja kojim ste se i Vi kao roditelj rukovodili?

Moram priznati da sam jako ponosan na svoje porijeklo, kako sa majčine, tako i sa očeve strane.

Naročito sam ponosan na svoga đeda Blagotu, po kojem sam dobio ime, i oca Branka. Cijelog života trudio sam se da opravdam njihovo povjerenje i ostvarim njihova očekivanja, konstantno težeći da, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu postignem veće rezultate od onih koje su oni ostvarili za svoga živaota, iako to nije bilo lako.

Moj đed Blagota, a što mogu sa ponosom da izjavim, završio je Ekonomski fakultet na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu. Otac je po obrazovanju bio magistar ekonomije. Cijeli svoj život i radni vijek nesebično su posvetili razvoju Crne Gore, obavljajući visoke i odgovorne funkcije u tadašnjoj Državi, u privrednim i diplomatsko – konzularnim poslovima.

O životnim i poslovnim rezultatima njihovog rada govore više od svega priznanja i ordenja dodijeljena od strane Države i društvene zajednice u kojoj su živjeli i radili.

Kako je tekao vaš razvojni put do jednog od najuspješnijih privrednika, kako se začela ideja o privatnom preduzetništvu?

Moj početak privatnog biznisa datira još od 1979. godine, kada sam se tokom školovanja, sve do 1986.g., bavio poljoprivrednom proizvodnjom, gdje sam kako kooperant bio uključen u RO „Kooperanata“ Titograd. Na taj dio svojih početaka privatnog biznisa sam posebno ponosan.

Nakon završenog Elektrotehničkog fakulteta radio sam u Elektroprivredi CG kao odgovorni projektant na poslovima projektovanja telekomunikacionih mreža.

U periodu promjene vlasti u Crnoj Gori, 1989.godine, primijetio sam nailazak velikih ekonomskih promjena u društvu, kao i to da za mladog čovjeka u državnom sektoru nema perspektive za neki bolji život i rad, te da treba napraviti zaokret prema stvaranju sopstvenog biznisa, uz naravno preuzimanje na sebe cjelokupnog rizika poslovanja u tada inače veoma složenim društveno-ekonomskim prilikama u Crnoj Gori i u regionu.

Od prvog dana društveno-političkih previranja u bivšoj Jugoslaviji, bio sam pristalica Pokreta reformskih snaga i promjena, kojeg je predvodio čuveni Ante Marković, i koji je, ubijeđen sam u to, bio jedini spas za očuvanje bivše države i njen društveno-ekonomski razvoj, a pogotovo sa aspekta stvaranja uslova za razvoj preduzetništva, što je bila izuzetna prilika da očuvamo ekonomski sistem i okrenemo se razvoju privatnog sektora na zdravim osnovama.

Nažalost, usled političkih previranja unutar tadašnje SFRJ do toga nije došlo, ali sam 100% siguran da se to desilo, da bi danas bili jedna od najrazvijenijih država u EU.

  Kako su Mađari došli do koncesije za SE Trebinje 1?  Elektroprivreda RS krije informacije o prenosu vlasništva 

Do momenta osnivanja sada najuspješnije građevinske kompanije kod nas imali ste poslovne aktivnosti različitih pravaca?

Od 1989.g. do danas sam u vodama privatnog biznisa, na fukcijama izvršnog direktora i menadžera, gdje se prvi počeci vežu za moju prvu firmu „Pri–Rass“, čija je glavna djelatnost bila kupovina, otkup, prerada, i izvoz sirove kože, zatim u firmi „Faggio export“, čija je djelatnost bila prerada drveta, proizvodnja i izvoz drvenih elemenata, uvoz repromaterijala za „Obod“ Cetinje, „Frinko“ Bitolj, „Sloboda“ Čačak, „Frigosystem“ – Beograd, trgovina i proizvodnja u oblasti rashladne tehnike.

Firma „Zetagradnja“, čiji sam 100%-ni vlasnik je osnovana 1998.godine. U međuperiodu, moram to sa ponosom istaći, 1999. godine sam osnovao firmu „Sun ice cream“ – Fabriku za proizvodnju i distribuciju sladoleda, koja je poslovala narednih sedam godina. kao fabrika za proizvodnju sladoleda i smrznutih proizvoda u saradnji sa italijanskim partnerima.

Od 2003 – 2007.g. radio sam u „Zetatrans“ AD Podgorica, kao vlasnik i izvršni direktor, koja se se bavi, međunarodnim transportom, logistikom i špedicijom u vlasništvu „Intereuropa“ AD iz Kopra – Slovenija.

Recite nam nešto o Zetagradnji danas? (obim poslovanja, broj zaposlenih, projekti koje je važno istaći, na šta ste posebno ponosni) Kako uspjevate da diktirate trendove na našem tržištu, šta je po vama osnova uspjeha Vaše kompanije?

Kao što vam je poznato osnovna djelatnost „Zetagradnje“ je projektovanje, inženjering i izgradnja stambenih i poslovnih objekata, kako na domaćem a tako i na inostranom tržištu.

Građevinarstvo, kao i druge oblasti privrednog poslovanja u prethodne dvije godine je bilo pogođeno ekonomskom krizom zbog razvoja COVID-a, usljed čega je došlo do smanjenog broja investicija kao i procenta realizacije izgrađenih objekata.

Međutim, uprkos tome, smatrao sam da moja firma mora uložiti dodatna sredstva u razvoj investicija, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu, kao i u pogledu povećanja kvaliteta materijala i opreme u izgradnji objekata, kako bi spremno dočekali prestanak krize i našim cijenjenim kupcima pružili gotovi građevinski proizvod, koji će biti usklađen sa svim Evropskim građevinskim standardima, u čemu smo, nadam se, uspjeli.

Zahvaljujući jednom savjesnom i odgovornom radu i zalaganju mojih zaposlenih, ova firma je uspjela da na današnji dan u raznim fazama gradnje realizuje cijelih cca 500.000m² stambeno-poslovnih i garažnih objekata u Podgorici, kao i na crnogorskom primorju, a i šire (u Mostaru – BiH), što je za naše prilike u Crnoj Gori zavidan obim proizvodnje u visokogradnji.

Pored izgradnje stambeno – poslovnih objekata, značajan rezultat ostvarili smo i u izgradnji hotelskih kompleksa i turističkih sadržaja, od kojih bih izdvojio aktuelni Hotel Bjelasica 1450, kojeg gradimo u Kolašinu, kategorije 4*, a koji se nalazi na ekskluzivnoj lokaciji nadomak Ski centra Kolašin 1450, udaljen svega nekoliko desetina metara od sada već veoma atraktivnih ski staza, koji će svoja vrata za prve posjetioce otvoriti već sledeće godine.

Takođe, tu je Hotel „Korali“ u Sutomoru, zatim atraktivni turistički i event kompleks „Imanje Knjaz“ u Podgorici, Kondo Hotel u Petrovcu…

Određenu prednost u postizanju dobrih poslovnih rezultata, odnosno smanjenja troškova poslovanja, posebno pruža podatak o relativno, za ovaj obim poslovanja, malom broju stalno zaposlenih u firmi, njih svega 70, od kojih 80% čini visoko stručni kadar, koji se bavi poslovima projektovanja i stručnog nadzora nad izgradnjom objekata, uz prateću logistiku (pravni i finansijski poslovi).

Inače, svu ostalu stručno-operativnu snagu na gradilištima obezbjeđuju naši podizvođači, koje angažujemo putem posebnih ugovora o izvođenju radova (grubi građevinski, građevinsko-zanatski i zanatski radovi) koji upošljavaju oko 500-600 radnika, svih majstorskih profila i struktura neophodnih za ovu vrstu djelatnosti.

Osim toga, kao veoma važno, treba navesti i to da ovako uređen investicioni ciklus omogućava da se dobar dio investicija finansira iz sopstvenih sredstava.

Posebno sam ponosan na visokostručni kadar u firmi, za koje moram naglasiti da su vrijednim radom, trudom i svakodnevnim učenjem i zalaganjem izrasli u vrhunski tim stručnjaka (projekt menadžeri, stručni nadzor, projektanti, pravnici i ekonomisti) koji su zaslužni za visok rejting naše firme, ne samo kod nas, već i za njenu prepoznatljivost van granica Crne Gore.

  Nakon sastanka premijera, čelnika Budve i organizatora festivala: Sea Dance festival definitivno u augustu!

Ovdje moram posebno istaći poslednji u nizu poduhvata moje firme, kada je riječ o stručnoj osposobljenosti naših inženjera, a to je organizacija projektnog biroa, u čijem sastavu rade mladi i vrijedni ljudi, koji na godišnjem nivou mogu ispratiti izradu tehničke dokumentacije od cca 100.000m² neto projektovanih površina stambeno-poslovnih objekata, u svim faza glavnih projekata i prateće tehničke dokumentacije, a što skupa sa već pomenutim stručnim kvalifikacijama projekt menadžera i stručnog nadzora na gradilištima čini dobar preduslov za zadovoljstvo naših kupaca, kako u pogledu arhitektonske prepoznatljivosti objekta, ekonomske iskorišćenosti prostora, kvaliteta materijala i opreme, tako i poštovanja ugovorenih rokova gradnje, kvaliteta izvedenih radova, i dobijanja svih neophodnih dozvola i saglasnosti, sve do pozitivnih tehničkih prijema objekata i upotrebnih dozvola, koje su naravno izdate za sve objekte koje je „Zetagradnja“ do sada izgradila.Sav ovaj potencijal kao i postignuti poslovni rezultati integrisani su u sistem menadžementa kvalitetom, zasnovanog na međunarodnim standardima ISO 9001 i ISO 14001.

Dokazali ste na našem, i otpočeli poslovanje i na ino tržištu? Recite nam nešto o već realizovanim i budućim projektima?

2019. godine sam dio svoga poslovanja usmjerio na razvoj projekata u Ljubljani, na šta sam izuzetno ponosan. Poslovanje u jednom uređenom sistemu i državi kakva je Slovenija je za mene jedinstveno iskustvo. Prvi projekat započeo sam sa svojim poslovnim partnerom iz Slovenije, uglednim privrednikom g-dinom Rastoderom, koji je porijeklom naš čovjek, Crnogorac. Riječ je o dva stambeno – poslovna solitera, od po 22 sprata, ukupne površine 45.000,00m², sa četri nivoa podzemne garaže. Radovi na izgradnji teku planiranom dinamikom, tako da na proljeće sledeće godine očekujemo da će ova investicija biti završena, kada će Kupci moći preuzeti u posjed stanove i poslovne prostore.

Plan mi je da nastavim i proširim poslovanje u Sloveniji, pa u tom pravcu intezivno vodim pregovore oko kupovine novih lokacija interesantnih za nova ulaganja. uskoro otpočinjemo izgradnju Kondo Hotela kategorije 4* na Kopaoniku, Republika Srbija, kao i stambeno poslovnog objekta u Beogradu, na Dedinju.

U našoj kompaniji je uvijek dinamično, tako da će biti dosta novih projekata na inostranom tržištu.

Razvijate svoje poslovne aktivnosti u više pravaca, vizionar ste i čovjek ste velike energije, Šta je to što najčešće savjetujete svojim zaposlenima?

Istina je da svoje poslovne aktivnosti usmjeravam i van sektora građevine i mislim da još imam dovoljno energije da do kraja svoje radne karijere realizujem još neke svoje ideje i zamisli. To je nešto što odgovara mom karakteru, stalna želja da pokušam da doprinesem da Crna Gora postane bolje mjesto za život i rad mladih ljudi.

Od svojih zaposlenih sam uvijek prvenstveno očekivao da budu lojalni i odani meni i našoj kompaniji. Od početka svog poslovanja trudio sam se da oko sebe okupim ljude od povjerenja, sposobne, željne znanja i rada. Trudio sam se da nesebično prenosim na njih svoja znanja i iskustva, da zajednički gradimo uspješan tim na obostrano zadovoljstvo. Rekao bih da sam u tome uspio, budući da sam ponosan na to u kakve stručnjake su danas izrasli. To je već pola posla, jer danas oni sami predlažu ideje za nove investicije, koje ja rado prihvatam. Savjetovao sam ih, i dalje ih savjetujem da samo znanjem, odanošću, marljivim i upornim radom možemo postići zavidne rezultate. Uvažavam mišljenje svakog zaposlenog iz svoje struke, puštajući ih da sami nađu rješenje za svaku situaciju, a ja sam tu da im pružim podršku i izađem u susret za sve, u svakvom trenutku.

Evidentno je da format našeg tržišta predstavlja ograničenje za mnogo biznise koji bi na većim tržištima ostvarili mnogostruko veće rezultate. Ipak, činjenica je da su neki od najuspješnijih ljudi kod nas opredeljeni da stvaraju, kreiraju i mijenjaju stvari na bolje baš u našoj zemlji i vi ste jedan od njih. Šta je to što vas motiviše u tom smislu?

Teško je ljudima koji Crnu Goru ne doživljavaju kao svoju državu i svoj dom, shvatiti kakvo i koliko je to lično zadovoljstvo kada znate da svojim radom i aktivnostima na raznim poljima doprinosite razvoju svoje Države i svoje kuće. To je jedna vrsta unutrašnjeg zadovoljstva koja se ne može opisati riječima. Duboko sam uvjeren da u malo drugačijem političkom ambijentu i sa malo više opredijeljenosti u državnim organima usmjerenih ka razvoju Crne Gore možemo da budemo Država za primjer zadovoljnih građana u regionu i šire. I baš zbog toga, svjestan činjenice koliko malo nam je potrebno, nikako i ne mogu da razumijem ovakvu i ovoliku podijeljenost koja trenutno vlada u Crnoj Gori. Mi svi zajedno, bez obzira na vjersku, rasnu, političku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost, moramo kompaktno da radimo za dobrobit Crne Gore.

  Ministar Dedić razgovarao s predstavnicima federalnih poljoprivrednih udruženja

Siguran sam da u Crnoj Gori ima dovoljno mladih ljudi, vizionara i buntovnika koji će podstaći i nastaviti procese stvaranja građanske i plemenite Države, onakve kakvu smo je moja generacija i ja, zamsilili i gradili.

Šta je to što bi sa pozicije ostvarenog, uspješnog poslovnog čovjeka poručili mladim ljudima? Koje su to osnovne smernice koje, koraci koji se ne smiju preskočiti na putu do uspjeha?

Nažalost, mladim ljudima posljednjih decenija i godina primjer uspješnosti bili su “poslovni ljudi“ koji su na brz i lak način dolazili do kapitala. Društvene promjene koje su na scenu, umjesto kvalitetnih pozorišnih predstava, filmskih, književnih, muzičkih, sportskih, dokumentarnih i drugih programa, postavile “farmu, zadrugu raznorazne rijalitije, uz turbo folk prizvuk”, nikako ne smiju biti nešto čime se mladi ljudi smiju i trebaju voditi kada su socio – društvene vrijednosti u pitanju. Kultura je baza, smisao, osnova svakog građanskog života u jednom društvu. Zato treba stvarati i mentalni ambijent u društvu, koji će razumjeti kulturne potrebe mladih ljudi, a u tom pravcu je obrazovanje svakako najvažniji segment.

Pred mladim ljudima su veliki izazovi i velike šanse. Oni moraju biti svjesni da uspjeh ne dolazi preko noći. Moraju ulagati i posvetiti se obrazovanju, biti vrijedni, radni i opredijeljeni, jer samo ove vrijednosti mogu biti garant uspjeha. Svakako, mladi ljudi moraju biti i socijalno odgovorni, spremni da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu drugima, a naročito ljudima prema kojima je život bio nepravedan i nemilosrdan. Samo školovana mlada osoba, poštena i sposobna, koja je svjesna da se znanje konstantno nadograđuje i da se od starijih i uspješnih uči, može i da se upusti u preduzetničke vode i uhvati u koštac sa svim izazovima koji na putu do uspjeha nisu ni malo laki.

Smatram da je došlo vrijeme za krupne promjene na društveno – sociološkom planu, i da više ne možemo da živimo u ambijentu u kojem se uspješni poslovni ljudi koji su sve postigli svojim radom i zalaganjem, i svojim znanjem i odgovornošću uspjeli da izgrade i zavrijede poziciju u društvu, stavljaju u istoj ravni sa ljudima koji nisu iz istog drštvenog miljea, ali su posredstvom političke moći došli do kapitala i “imena” u društvu.

Samo uspješni ljudi, koji su marljivo radili da bi postigli rezultate u životu, nesebično dijeleći svoje znanje i iskustvo, pružajući pomoć drugima, mogu i trebaju biti primjer mladim ljudima.

Za kraj, poruka za naše čitaoce…

Rekao bih da je moja poruka svim vašim čitaocima i čitateljkama sadržana u mom odgovoru na prethodno pitanje.

Svima želim da nam što prije dođu bolja vremena i Crna Gora, kakvu smo je gradili, široka za svakog i dobronamjerna svakom, i bude država gdje će mladi ljudi imati prilike da se ostvare, a ne potrebu da razmišljaju da je napuste.

.fb-background-color {
background: #ffffff !important;
}
.fb_iframe_widget_fluid_desktop iframe {
width: 100% !important;
}

investitor.me

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

Pošto vam se svidio članak molimo da ga podijelite

Pratite nas na društvenim mrežama

Žao nam je što vam se nije svidio sadržaj. Možete li nam reći zašto?

Pomozite nam da unaprijedimo sadržaj!

Recite nam kako možemo unaprijediti ovaj sadržaj

Supported by TNT Grupacija
Mirko
Mirkohttps://javno.ba
Mirko je živa enciklopedija. Voli historiju, puno istražuje. Njegove zanimljivosti ostavljaju bez daha. Vrhunski je novinar i istraživač. Dugogodišnji je član TNT grupacije.

drugi upravo čitaju

MOŽDA VAS ZANIMa